Osobe s invaliditetom čine 17 posto stanovništva: ‘Naše društvo još nije u potpunosti postalo inkluzivno’
Svake godine, 3. prosinca obilježava se Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Taj dan služi kao prilika da se osvijeste izazovi s kojima se ova zajednica suočava te kako bismo zajedno radili na stvaranju inkluzivnijeg društva. U Hrvatskoj, prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, živi 657.791 osoba s invaliditetom, što čini 17 posto ukupnog stanovništva.
foto: Canva
Posebno je dramatična situacija djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja i poremećajima u ponašanju koje traže intenzivnu cjelodnevnu stručnu i multidisciplinarnu pomoć. Resursi u sustavu socijalne skrbi, zajednici i društvu nisu dostatni i adekvatni za očuvanje cjelovitosti obitelji, odnosno osiguravanje prava djeteta s teškoćama u razvoju na odgovarajuću zaštitu zdravlja i psihosocijalni tretman, smatra to Darijo Jurišić, zamjenik pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Unutar skupine mladih osoba s invaliditetom, čini se da se za njih posebni izazovi pojavljuju u različitim područjima života. Njihova integracija u društvo, obrazovanje, rad, kulturu te pristup zdravstvenim resursima predstavljaju ključne točke koje definiraju kvalitetu njihovog života.
Najveći udio u dječjoj dobi u Šibensko-kninskoj
Prema najnovijem izvješću HZJZ-a iz rujna 2023., u Republici Hrvatskoj živi značajan broj osoba s invaliditetom. Preciznije, njih 657.791, od čega su 369.242 muškog spola (56,1 posto) i 288.549 ženskog spola (43,9 posto). To znači da osobe s invaliditetom čine 17 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.
Analizirajući dobnu strukturu, vidljivo je da je najveći broj, njih 313.197 (47,6 posto) u dobnoj skupini od 65 godina i više, dok je 271.334 (41,2 posto) osoba u radnoj dobi, između 20 i 64 godine. Valja primijetiti i prisutnost invaliditeta među djecom do 19 godina, čiji udio iznosi 11,1 posto.
Većina osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, čineći 29,4 posto ukupnog broja. Najveći udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županija je u Šibensko-kninskoj županiji, s najvišom prevalencijom u dječjoj dobi. Radno-aktivna dob izdvaja se u Požeško-slavonskoj županiji, dok je Krapinsko-zagorska županija prednjačila po prevalenciji u dobi iznad 65 godina.
Posebna pozornost se posvećuje djeci i adolescentima u dobi od 0 do 19 godina koji žive s invaliditetom. U toj dobnoj skupini, prema posljednjoj statistici, evidentirano je 44.656 muških osoba i 28.604 ženske osobe s invaliditetom u Hrvatskoj.
Nedostaje referentna ustanova za djecu s teškoćama
Izvješće dalje ističe da je najveći broj djece s invaliditetom u ovoj dobi registriran u Gradu Zagrebu. Konkretno, 10.429 dječaka i 6.601 djevojčica suočava se s izazovima invaliditeta u glavnom gradu. Slijedeći po broju su Splitsko-dalmatinska županija s 5.080 dječaka i 3.425 djevojčica s invaliditetom te Zagrebačka županija s 3.842 dječaka i 2.413 djevojčica s istim izazovima.
Jedno od ključnih pitanja koja se ističu iz odgovora Pravobranitelja je pitanje socijalne zaštite, koja je i dalje područje s najvećim brojem pritužbi. Mladi se često suočavaju s poteškoćama u pristupu obrazovanju, radu te kulturi, čime im se ograničava samostalnost i neovisnost. Stvaranje inkluzivnog okruženja i promicanje raznolikosti u svim aspektima društva ključno je za smanjenje socijalne isključenosti mladih s invaliditetom.
Jurišić stoga ističe kako u Hrvatskoj nedostaje referentna ustanova za psihosocijalni tretman djece s teškoćama ponašanja, mentalnih i emocionalnih poteškoća, s mogućnošću intenzivnog tretmana. Ipak, nedavno donesen Zakon o osobnoj asistenciji, koji je stupio na snagu u srpnju 2023., predstavlja pozitivan korak prema unaprjeđenju života osoba s invaliditetom.
– Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj gotovo su 20 godina čekale da se donose taj ključni Zakon i da se osiguraju sredstva koja će im omogućiti aktivan i uključen život, napominje Jurišić.
Ipak, očekuje se da će od siječnja 2024. više od 15.000 osoba s invaliditetom dobivati podršku osobnog asistenta, omogućavajući im neovisnost u vlastitim domovima. Međutim, brige oko administrativnih izazova i pronalaska odgovarajućih asistenata na tržištu rada još uvijek predstavljaju izazov.
‘Naše društvo još uvijek nije doživjelo preobrazbu prema inkluzivnosti u punom smislu riječi’
Kako bismo stvorili bolji i kvalitetniji život za osobe s invaliditetom, nužno je uložiti napore u pristup obrazovanju, radu, stambenom zbrinjavanju i ranoj intervenciji u djetinjstvu. Mobilne i dostupne usluge koje sprečavaju institucionalizaciju i omogućuju aktivno sudjelovanje u zajednici trebaju postati prioritet. Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. naglašava potrebu za multidisciplinarnom terapijskom skrbi prilagođenom potrebama korisnika, integracijom medicinskih i socijalnih postupaka te suradnjom pružatelja usluga.
– Naše društvo još uvijek nije doživjelo preobrazbu prema inkluzivnosti u punom smislu te riječi, pa je i očekivano da se osobe s invaliditetom na neki način gura prema socijalnim naknadama i potporama. Osobe s invaliditetom svih kategorija su među najranjivijim kategorijama kada govorimo o siromaštvu, ali i kada govorimo o ostvarivanju njihove neovisnosti, samostalnosti i pristupu društvenim resursima kao što su obrazovanje, rad, kultura i odgovarajuća zdravstvena zaštita. I za osobe s invaliditetom, kao i za sve osobe, jednako su važna sva područja života, istaknuo je Jurišić.
Stvaranje inkluzivnog okruženja i promicanje raznolikosti u svim aspektima društva ključno je za smanjenje socijalne isključenosti mladih s invaliditetom. Pored toga, nužno je uložiti napore u pristup obrazovanju, radu, stambenom zbrinjavanju i ranoj intervenciji u djetinjstvu. Mobilne i dostupne usluge koje sprečavaju institucionalizaciju i omogućuju aktivno sudjelovanje u zajednici trebaju postati prioritet.
U konačnici, Međunarodni dan osoba s invaliditetom pruža priliku za refleksiju o postignućima, ali i podsjeća nas na obavezu kontinuirane podrške i promicanja jednakih prava za sve, posebice za mlade osobe s invaliditetom koje predstavljaju ključnu snagu budućnosti.
