Osobnu organizaciju treba prilagoditi vlastitim potrebama, a ne željama roditelja
Prema istraživanju profesionalne organizatorice Kristine Brkić, koje je u svibnju provedeno u šest srednjih škola, većina zagrebačkih maturanata smatra kako bi u školi bili uspješniji da su bolje organizirani. Najviše poteškoća imaju u organizaciji slobodnog vremena, a taj problem imaju i odrasli.
Istraživanje Kristine Brkić provedeno je u četiri Križanićeve gimnazije te u Prvoj ekonomskoj i Prvoj tehničkoj školi u Zagrebu. Čak 73 posto srednjoškolaca odgovorilo je kako nikada nisu podučavani organizacijskim vještinama, ali i da vjeruju kako bi im ocjene bile bolje kada bi ih netko naučio kako kvalitetno isplanirati svoj dan.
Samo devet posto maturanata uvijek sve obavlja na vrijeme
Većina učenika smatra da su vrlo dobro organizirani, a veliki dio misli da su osrednji u planiranju svojih aktivnosti. Najviše poteškoća imaju s organizacijom svog vremena. Samo devet posto maturanata uvijek sve obavlja na vrijeme.
– Boljka je to i odraslih ljudi, a posebice mladih koji se kroz školovanje susreću sa sve više obveza. Pritom većina njih sama ne zna definirati prioritete. Zanimljivo je da se njihov interes za tehnologijom preslikava i na osobnu organizaciju. Imaju bolje organizirane datoteke na računalu nego fizičke zbirke, odnosno knjige i cd-e, istaknula je zanimljivost profesionalna organizatorica Kristina Brkić.
Organizacijski sustav ne bi trebalo prilagođavati roditeljima
Kako bi popravili planiranje svog vremena, Brkić srednjoškolcima predlaže stvaranje vlastitog organizacijskog sustava koji najbolje odgovara njihovim individualnim potrebama i karakteristikama, a ne roditeljima ili profesorima.
– Glavno pravilo dobre organizacije je znati napraviti sustav po svojoj mjeri, ali i okolina koju organizirate mora odgovarati vama i vašoj osobnosti. Jedino tada ćete biti motivirani da u što kraćem roku svladate više gradiva i imate više vremena za stvari koje vas istinski ispunjavaju, objasnila je Kristina Brkić zašto je mudro dobro si isplanirati obaveze.
Važno je naučiti odvajati školu od ostalog dijela svojeg života. To podrazumijeva i fizičku granicu. Školske stvari, pribor i knjige za lektiru trebaju biti na jednom mjestu u sobi, a ne raspršeni. Time se dobiva i vizualna granica gdje prestaju školske obveze, a gdje počinje slobodno vrijeme.