Otkrijte zanimanje: Arhitektura pruža mnogo kreativnosti i ljepote, ali i brojne izazove
Arhitektura je posebno zanimanje, iz kojeg izlazi sve ono što nas danas okružuje. Neboderi, željezničke postaje, mostovi, bazeni…Sve je to izišlo iz uma i mašte nekog arhitektai/arhitektice, koji su svoje ideje i kreativnost uspjeli toliko detaljno prenijeti na papir, s kojeg su ideje oživjele i postale stvarnost. Posao je to koji iziskuje mnogo truda, smisla za detalje, ali i odgovornosti, a o čarima i izazovima tog posla, sve nam je ispričala arhitektica s deset godina iskustva, Slobodanka Milošević iz Novog Sada.
Slobodanka Milošević već je diplomirana inženjerka arhitektura, i u tom polju ima već deset godina iskustva. O tom zanimanju priča s puno ljubavi i ponosa, a kako i ne bi, kada se radi o struci koja to i zahtjeva, ukoliko se želite baviti tim poslom. Ljubav prema arhitekturi neophodna je, kako bi se kreativni sokovi u osobi probudili, a ona mogla zaista stvoriti nešto posebno. Arhitektura je našoj sugovornici zato oduvijek bila prvi izbor, jer su ljepote ovog posla za nju uvijek nadvladaju stres i probleme koji nailaze.
‘Put prema zanimanju arhitekta inspirativan je, naporan, ali i prepun pozitivne energije’
– Za arhitekturu sam se odlučila jer je ideja bila studirati i uživati u tom procesu, jer je nakon toga ionako sve prilično neizvjesno. Igranje formama i oblicima i učestvovanje u nečijim snovima, možda me najviše privuklo arhitekturi. Studij mi je ostavio zaista dobre impresije- pregršt ideja, pozitivna kreativna energija, neobični ljudi koji te okružuju i inspiriraju, testiranje vlastite kreativnosti, snalaženje sa zadanim rokovima… Jedini zaključak koji mogu izvesti iz svega toga je da je put ka stjecanju zvanja diplomirani inženjer arhitekture bio posebno inspirativan, izuzetno naporan i prepun pozitivne energije, te sve u svemu, veliko i neprocjenjivo iskustvo, kaže mlada arhitektica.
Više koordinator i menadžer nego umjetnik
Slobodanka se arhitekturom profesionalno bavi već deset godina, u kojima je doživjela mnoga iznenađenja i otkrila da je arhitekt zapravo više dobar menadžer i koordinator među različitim strukama i kolegama inženjerima, nego što je on umjetnik. Spoznala je također kako je projekt kombinacija različitih interesa više aktera, i često veliki kompromis između realnosti i kreativnosti, funkcionalnosti i stupnja osvještenosti investitora, te limitiranosti određenim parametrima i ekonomske opravdanosti ulaganja.
Mnogo je to, kako kaže, ozbiljnije od bezbrižnog perioda maštanja tijekom studija, ali najbitniji je na kraju ponos i zadovoljstvo kada se vidi vlastiti izvedeni objekt. Također, za mlade buduće arhitekte je bitno da znaju ako je rad arhitekta toliko prožet ostalim strukama, da je istovremeno težak i zahtjevan, ali i veliki izazov za vlastitu kreativnost, ne samo u stvaranju novih formi, već i u razumijevanju različitih potreba i sposobnost da preklapajući brojne zahtjeve nađeš dovoljno kvalitetno rješenje, funkcionalno i estetski.
Slobodanka nam je otkrila i koji je za nju najljepši dio posla arhitekta, kojeg je jasno svjesna nakon deset godina rada u toj struci.
– Možda je najljepši dio posla mogućnost da, ukoliko pažljivo osluškuješ zahtjeve klijenata, poštujući njihove želje, pokušaš i uspiješ nadograditi baš te želje i zahtjeve i napraviš još jedan kompromis između vlastite kreativnosti i skonosti ka određenim trendovima sa željama klijenta. Kada u cilju općeg dobra uspiješ, nudeći različite opcije, i jednostavna i slikovita obrazloženja istih, usmjeriš i kristaliziraš baš tu početnu želju. Zadovoljstvo koje osjetiš u razmjeni kreativnih i pozitivnih energija dok pokušavaš stvoriti dio neke malo skladnije realnosti i izmaštaš novu vrijednosti, oblik, ambijent i duh mjesta, zajedno s klijentom, objasnila je Slobodanka.
Arhitekt treba biti komunikativan, dovitljiv, i biti sposoban improvizirati
Iako se arhitektura smatra više muškom profesijom, ova arhitektica tvrdi kako je pozicija žene u ovom poslu svakako zanimljiva, ali da zapravo ne postoji značajna razlika u komunikaciji s kolegama, ukoliko se ona sama izbori za vlastitu poziciju. Problem bi jedino mogao predstavljati obim posla i njegov intenzitet, koji može biti nepovoljniji za ženu, jer ona takav tempo često mora održavati i kod kuće.
Upitali smo ovu uspješnu arhitekticu o osobinama poželjnim za buduće arhitektea, a ona nam je otkrila kako su komunikacija, sposobnost improvizacija, i dovitljivost među najpoželjnijim osobinama svakog arhitekta.
– Rad na terenu, kad projekt oživi, donosi neizbježne, često simpatične i ujedno stresne situacije, u kojima sposobnost improvizacije često dolazi do izražaja. Vještina prikupljanja i sublimacije iskustava raznih dugogodišnjih iskustva radnika, vrhunskih majstora, injženjera je također način na koji, korak po korak, gradiš vlastiti imidž i zaslužuješ njihov neobično važan respekt i uvažavanje, kazala je Slobodanka.
Za studente arhitekture, ali i studente općenito, ova mlada arhitektica dala je nekoliko vrlo dobrih savjeta. – Uživajte studirajući, maštajte, trudite se u praksi da u zadanim okolnostima izmodelirate što humaniji i kvalitetniji prostor, to ‘modeliranje života i životnog prostora’ ostavite u uredima na kraju radnog vremena. Vlastiti život živite izvan virtualnog modeliranja i svaki trenutak koristite da živite sad i ovdje. Neka vaš posao bude ‘bijeg’ u svijet mašte, a realnost, značajno drugačiju od tog imaginarnog svijeta, živite improvizirajući u sadašnjem vremenu, savjetovala je.
