[Otkrijte zanimanje] Spasiocima na plažama dramatične situacije u opisu su njihovog posla
Studentica FFZG-a Martina Čurila postala je spasiteljica prije šest godina. Unatoč svim problemima i brojnim dramatičnim situacijama još uvijek jako voli svoj posao. Kroz spašavanje ljudi te održavanje reda na plažama i bazenima postala je odgovornija, a puno više cijeni i ljudski život.
foto: osobna arhiva
Da bi postala spasiteljica Martina je morala proći testiranje kako bi dokazala svoje plivačke sposobnosti. Za pristup tečaju zainteresirani kandidati trebaju otplivati 400 metara unutar osam minuta i preroniti 25 metara u jednom dahu. Tek kada se uspješno odradi norma moguće je pristupiti edukaciji koja trade sedam dana.
S obzirom na to kako je trenirala sinkronizirano plivanje skužila je da bi se brzo snašla u spasilačkoj službi. Nakon šest godina iskustva još uvijek joj je jako drago što se odlučila na ovaj poziv, plaća je super, puno putuje i ne mora ovisiti o svojim roditeljima.
Obnova licence svake dvije godine
– Na tečaju si doslovno cijeli dan na bazenu. Tečaj sadrži dio o spašavanju, ekologiji i prvu pomoć. To su dakle predavanja, a još imamo i praktični dio u bazenu te na kraju simulacije na jezeru u kojima, za vježbu, prolazimo kroz odglumljene svakodnevne situacije, kako bi znali reagirati u stvarnom trenutku. Na kraju polažemo ispite iz svakog dijela te praktični dio prve pomoći, ispričala nam je Martina Čurila, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Svi koji žele nastaviti čuvati živote plivaća nakon dvije godine moraju pristupiti obnovi licence i ponovno dokazati svoju kondiciju. Najveća potražnja za spasiocima je preko ljeta, ali i tijekom godine je potrebna pomoć na bazenima pa nekolicina studenata radi cijelo vrijeme.
‘Ovaj vikend petero ljudi je izvučeno iz jezera’
Vrlo važan dio njihovog posla je prevencija potencijalno opasnih radnji pa redovito moraju čistiti plaže od stakla, provoditi zabrane skakanja s mostova i sličnih mjesta te kontrolirati da se ne konzumira alkohol na plaži. Prema Martini, u takvim se situacijama svašta može dogoditi pa kad se spriječe pola je posla već obavljeno.
– Svejedno su česta konkretna spašavanja. Evo na primjer, ovaj vikend petero ljudi je izvučeno iz jezera. To se zove predutapanje, odnosno, ljudima je pružena pomoć kad su se počeli utapati pa im je tako najvjerojatnije spašen život, izjavila je spasiteljica Martina.
Spasioci se s dramatičnim situacijama suočavaju svaki dan
S dramatičnim situacijama suočavaju se svaki dan. Problem mogu biti ljudi koji se oglušuju na njihova upozorenja. Ima i onih koji vrijeđaju i provociraju, pa do pedofila, nasilnika i pijanih turista. Sve su to prilično stresne situacije na koje su se zagrebački spasioci već i navikli.
– Osobno, najteže mi je bilo kad smo tražili nestalog mladića i nažalost ga našli na dnu jezera. A inače, napeto je svaki puta kad je neka akcija, kad nekome pomažemo, kad pružamo prvu pomoć i zapravo radimo to što je opis našeg posla, ukratko je objasnila studentica ‘Filozofskog’ koliko su stresne svakodnevne smjene.
Ipak, priznala je kako jako voli svoj posao pa ga zato i radi već posljednjih šest godina. Kao najveće prednosti istaknula je to što svaki dan nauči nešto novo, razvija se kao osoba i stalno pomaže drugima. Kroz iskustvo je naučila funkcionirati u timu, postala je odgovornija i ozbiljnija, a puno više cijeni i ljudski život. U svakom slučaju, svima koji su imalo vješti plivači preporučila bi da se pridruži njihovom timu.
