[Otkrijte zanimanje] Sve se više Hrvata bavi ovime, a potreba za radnom snagom stalno raste
Engleski naziv je ‘community manager’, a u hrvatskom ga prevodimo na nekoliko načina ‘savjetnik za društvene mreže’, ‘voditelj društvenih mreža’ ili kao neku od sličnih inačica. Upravo i okolnost da nemamo precizno utvrđen pojam za ovo zanimanje ukazuje da je novijeg podrijetla, iako na tržištu rada u Hrvatskoj, postoji sve veća potreba za njima. Kontaktirali smo troje mladih voditelja društvenih mreža, koji su nam otkrili neke tajne ‘zanata’, prozborili o radnom vremenu i ciljevima koje pred njih postavljaju klijenti.
Dok s jedne strane zbog zahtjeva digitalnog doba pojedina zanimanja izumiru, neka nova ubrzanim korakom stupaju na scenu. Jedno od takvih je savjetnik za društvene mreže ili voditelj društvenih mreža (u tekstu ćemo naizmjenično upotrebljavati oba izraza). Naime, mediji i poslovni subjekti imaju potrebu biti vidljiviji u virtualnom prostoru pa angažiranjem ovih stručnjaka to puno lakše postižu.
Što radi community manager?
– Voditelj društvenih mreža relativno je novo zanimanje. Postoji otprilike 7 godina, a nastao je u vrijeme kada su marketingaši shvatili da preko tog Facebooka, Twittera, YouTubea mogu prodavati i reklamirati stvari. Negdje u vrijeme kada je u društvene mreže ušao novac oglašivača, bivši novinari, PR-ovci i ljudi koji znaju kako funkcionira web, odlučili su se specijalizirati upravo za tu nišu. Tako nekako krenuo je i moj put, objašnjava nam Davor Igrić, koji ovaj posao obavlja za 24sata.
Pionir u optimizaciji vidljivosti sadržaja u online prostoru, objašnjava i koji su u najgrubljim crtama njegovi zadaci.
– Posao voditelja društvenih mreža sastoji se od dvije stvari – osmišljavanja i kreiranja strategije komunikacije nekog brenda na društvenim mrežama i zatim egzekucije zamišljenog kroz različite objave, oglašavanje ili druge (povezane) offline aktivnosti, govori Igrić.
Njegov kolega iz ‘firme’, dopunjava opis aktivnosti.
– Savjetnik za društvene mreže je osoba koja radi kompletnu strategiju izrade i načina objave sadržaja na društvenim mrežama. Tu ulazi i planiranje, budžetiranje oglasa na pojedinim društvenim mrežama, prvenstveno na Facebooku i Twitteru.
Vjerujem kako to nije osoba koja nužno mora fizički objavljivati ili komunicirati s fanovima već netko tko nadgleda cijeli proces komunikacije na društvenim mrežama. Naravno, često se događa da jedna osoba obavlja sve navedeno.
Moja uloga je planiranje i nadgledanje kompletne komunikacije na društvenim mrežama, ali i komunikacije na našoj platformi za komentiranje članaka – znači kompletni audience managment. Naš cilj je razviti dobar odnos s čitateljima i osigurati da naši članci budu na najbolji mogući način plasirani na društvene mreže kako bi se postigla maksimalna čitanost, odgovara nam Vanja Prahić, također savjetnik za društvene mreže 24sata.
Treća community menadžerica koju smo konzultirali cijelu priču širi, pojašnjavajući i kontekst u kojem se pojavila potreba za ovakvim zanimanjem.
– Savjetnik za društvene mreže nije stručan samo u community managementu. Njega osim prakse, odlikuje i stručnost. On je upoznat s literaturom, načinima funkcioniranja određene društvene mreže, neprestano prati trendove, informira se o praksama.
Savjetnika za društvene mreže podupire njegovo iskustvo, a uzdiže ga njegovo znanje.
On pomiče i stvara nove granice, nove trendove i nova komunikacijska pravila u kontekstu stvaranja sadržaja za društvene medije. On je taj koji stvara strategije i proaktivno djeluje kada je riječ o produkciji relevantnog sadržaja na društvenim mrežama.
Tako da je to posao koji je puno više od vođenja društvenih profila – to je posao stvaranja cjelokupne komunikacijske strategije i komunikacijskog plana na društvenim mrežama, govori Marija Volarević, voditeljica društvenih mreža u Quintana Komunikacijama.
Njegovo radno vrijeme nikada ne prestaje
Iako u velikim pogonima, mora postojati određeno radno vrijeme, za dobrog community managera ono je tek neka okvirna brojka. Puno su bitniji neki drugi numerički izračuni.
– Službeno je moje radno vrijeme 9-17, međutim često ovisi o nekim izvanrednim događajima. U principu, uvijek sam online i uvijek pratim što se događa. Ujutro najčešće provjeravam statistiku prethodnog dana, pregledavam i objavljujem nove oglase. Zatim sam prisutan na jutarnjem kolegiju kako bih znao barem dio sadržaja koji ćemo objaviti tijekom dana i kako bismo prema tome planirali objave, objašnjava Prahić.
S njegovom konstatacijom slaže se i Marija, koja službeno radno vrijeme ni ne spominje.
– Radni dan savjetnika za društvene mreže nikada ne prestaje. Vi postajete brend i direktno komunicirate njegove vrijednosti s ciljanom publikom. Upravo je to sama srž odnosa s javnošću, koja u društvenim medijima ostvaruje pun potencijal. To postaje vaš identitet – s njime liježete i budite se, on vas gura, potiče i tjera naprijed.
Ovaj informacijski i tehnološki „bosanski lonac“ u kojem živimo ubrzao je komunikaciju i samo poslovanje. Korisnici na društvenim mrežama očekuju brz, točan i informativan odgovor u tom trenu, a moj posao je da im budem stalno na usluzi i da im, od strane brenda, pružim uslugu koju trebaju, ali i očekuju. Korisnika ne zanima što se iza brenda krijem ja, što imam svoje slobodno vrijeme, svoje hobije, svoje obaveze i pitanja, objašnjava Volarevićeva.
Dobar dan je na društvenim mrežama onaj u kojemu ništa ne zeznete
Obzirom da je savjetnik za društvene mreže zanimanje novijeg podrijetla te je i samim djelatnicima te poslodavcima koji ih angažiraju puno toga nepoznato, interesiralo nas je kako se nekome tko se time bavi rad ocjenjuje.
– Dobar dan na društvenim mrežama je onaj u kojem ništa ne zeznete. Internet je brz medij, a društvene mreže još su brže. U toj ludnici ponekad se može dogoditi kriva objava ili nespretno formuliran status zbog kojeg vas čitatelji i fanovi mogu razapeti.
Posao community menadžera ne može se valorizirati na nekoj dnevnoj ili tjednoj bazi. Za razvoj i provođenje neke dobre strategije (ili kampanje) najčešće trebaju proći tjedni ili mjeseci pa se zatim brojke uspoređuju u odnosu na mjesec ili dva ranije.
Publika se na kanalu nekog brenda stvara godinama, pa je i ovo posao u kojem nema uspjeha preko noći. To je rovovski i mukotrpan rad iz dana u dan. Za ovaj posao potreban je konstantan rad na sebi: kako biti još kreativniji, kako doći do još veće publike, kako prodati još više proizvoda. Dobar community menadžer je psiholog, sociolog, novinar, copywriter, ‘marketingaš’, PR-ovac, sve pomalo, upućuje nas Davor Igrić.
Vanja dodaje kako dio odgovornosti leži i na onome tko vas angažira.
– Mislim kako je važno da klijent sam postavi neke realne ciljeve prema kojima će vrednovati obavljeni posao. U mojem slučaju cilj je da ostanemo najčitaniji i najzanimljiviji portal za široku publiku i da uvijek tražimo kreativne načine kako našoj publici prezentirati naš sadržaj, rekao nam je Prahić.
Svo troje sugovornika su nam istaknuli neke svoje dosadašnje rezultate, kojima se ponose. Igrić i Prahić sudjelovali su u jednom, koji su obojica istaknuli kao svoj veliki uspjeh.
– Prije nekoliko mjeseci 24sata je prvi među najjačim medijima u Hrvatskoj počeo raditi na komunikaciji s čitateljima preko WhatsAppa. Odaziv je nevjerojatan i veoma pozitivan, po uzoru na davne SMS vijesti. Nakon samo nekoliko mjeseci naše objave koje šaljemo kroz ovaj kanal čitaju tisuće ljudi.
Cijela ideja i provođenje komunikacije preko WhatsAppa je zamisao tima community menadžera s 24sata:
Vanja Prahić koji je razvio ideju; Goran Vujasin, Mia Toljan i ja koji ju provodimo te Barbara Budić koja je toliko vremena provela s WhatsApp fanovima u komunikaciji da smo morali njen selfie staviti na naslovnu smartphonea kojim odrađujemo te zadatke.
Izvan samog posla, itekako bih izdvojio InPublic.hr, web stranicu koju sam prije nekoliko godina pokrenuo s grupom istomišljenika i na kojoj svi zainteresirani mogu ponešto naučiti o društvenim mrežama, odnosima s javnošću, medijima i marketingu, govori nam Igrić.
Marija u djelo provodi jedan projekt za koji je neraskidivim sponama povezana i osobno. Nada se da će biti uspješan.
– Budući da ste u direktnoj komunikaciji s ljudima, ovaj posao uistinu donosi puno uzbuđenja i zadovoljstva, posebno kada direktno nekome pomognete. Iako je, u proteklih 5 godina koliko radim ovaj posao bilo uistinu dirljivih, uznemiravajućih i iznenađujućih situacija i preokreta, ipak me najviše veseli inicijativa na kojoj trenutno radim.
Naime, pokrenula sam inicijativu vezanu za svoj rodni kraj, Neretvu i cilj mi je brendirati ‘Deltu Hrvatske’ putem mandarine. Ovo je projekt s kojim tek krećemo, ali i koji me puno veseli. A je li uspješan? Pa nadam se da ćete ubrzo i čuti za njega, kroz smijeh dodaje community menadžerica Quintana Komunikacija.
Uskoro ni manje tvrtke neće moći funkcionirati bez prisutnosti na društvenim mrežama
Za kraj smo Vanju, Davora i Mariju pitali koliko je po njihovom insajderskom dojmu svjetla budućnost zanimanja voditelj društvenih mreža, kao i u kojim smjerovima očekuju da bi se mogle razvijati društvene mreže i aktivnosti na njima.
Bili su vrlo konstruktivni i opširni u svojim ocjenama te su ponudili razmišljanja, saznanja, očekivanja kao i savjete za potencijalne buduće community menadžere.
– Društvene mreže su prošlost, sadašnjost i budućnost weba. One su ga definitivno transformirale i dodatno povezale. U skladu s tim, ovo jest zanimanje budućnosti koje sigurno neće nestati u sljedećih nekoliko godina tako da nove generacije, koje se tek obrazuju na tom polju, mogu biti sigurne da rade pravu stvar.
U narednim godinama očekujem još veću važnost ovog zanimanja te određena veća ulaganja velikih i malih brendova upravo u komunikaciju preko Facebooka, Twittera i/ili YouTubea, pa će posla za sve kvalitetne voditelje društvenih mreža – itekako biti.
Dakle, društvene mreže neće nestati, ali je sigurno da će se i dalje mijenjati kao što se mijenjaju i danas. Probajte se sjetiti Facebooka prije 4-5 godina. Izgledao je puno drugačije nego danas. Danas je to globalni gigant koji ruši Vlade, a brendovima općenito donosi ogroman novac.
Za kraj, ako bi nekoj mladoj osobi mogao dati savjet vezan za društvene mreže, on bi glasio ovako. Obrazujte se i učite kako funkcioniraju sadašnje platforme: Facebook, Twitter, Instagram, YouTube, Snapchat… Istovremeno, uvijek gledajte u budućnost, pratite nove trendove i nove društvene mreže koje su sada tek u povoju.
Učite i primjenjujte naučeno u praksi. Npr. klinci koji su se ‘ukrcali na Vine vlak’ i počeli kreirati zabavne 6-sekundne videe u njegovim samim počecima, danas su, par godina kasnije – bogati i uspješni ljudi. Ista stvar dogodit će se s Meerkatom i Periscopeom, društvenim mrežama koje su nastale ove godine, a imamo osjećaj kao da su s nama dulje jer ih svi koriste, a koristit će ih i dalje, podrobnu analizu, ali i korisne savjete dao je Davor Igrić.
Da će kruha biti za savjetnike na društvenim mrežama, uvjeren je i Prahić.
– Apsolutno sam siguran da uskoro čak i manje tvrtke neće moći funkcionirati bez prisutnosti na društvenim mrežama. Tvrtke moraju pratiti gdje su ljudi i tamo se truditi na originalan način zadobiti njihovu pozornost.
Živimo u svijetu gdje jedan post ili tweet o lošoj usluzi/iskustvu može postati viralan i prouzročiti ozbiljnu financijsku štetu nekoj tvrtci.
U Hrvatskoj neki digitalni trendovi uvijek malo kasne, ali vjerujem kako će ovo zanimanje i sve vezano uz društvene mreže biti veoma poželjno i važno zanimanje. Oni koji su to već sada shvatili i zaposlili stručnjake sigurno su već sada u prednosti, zaključuje Vanja Prahić.
Dama među mladim stručnjacima za društvene mreže, očekuje da će biti posla ne samo u njihovom fahu, nego za niz stručnjaka sličnog kova.
– Ovo je novo područje i najbolje od svega je što smo tek počeli pričati i o društvenim medijima i o novim mogućnostima zaposlenja. Društvene mreže postale su sastavni dio komunikacijskih planova tvrtki i danas smo svjedoci osnivanja posebnih odjela u firmama upravo za community managere i savjetnike za društvene mreže.
Danas, svaka tvrtka, inicijativa, brend ili pojedinac koji želi ostvariti svoje poslovne ciljeve, mora biti i prisutan na društvenim mrežama i mora se savjetovati sa stručnim ljudima u tom području – jer kroz ove alate direktno komuniciraju sa svojim ciljanim publikama.
Drugi važan aspekt rada na društvenim mrežama uzima i sve popularniji fenomen samozapošljavanja. Upravo su društvene mreže mnogim mladima diljem svijeta omogućile da svoje hobije, strasti i interese pretvore u unosan posao od kojeg mogu živjeti.
Community manager i savjetnik za društvene mreže jedni su od prvih poslova koji su ‘stvoreni’ s popularizacijom društvenih mreža.
Danas, i to i u Hrvatskoj, naše generacije zapošljavaju se na novim radnim mjestima, kao što su: content creator, web content manager, savjetnik za oglašavanje…
Promjena je tek počela i najbolje tek slijedi, za kraj nam je rekla Marija Volarević.
