Otkrivamo gdje se najčešće zapošljavaju Hrvati sa završenom gimnazijom
Iako većina učenika po završetku gimnazije planira upisati fakultet i nastaviti obrazovanje, to nije pravilo. Nekoliko je razloga za prestanak školovanja nakon gimnazije, pa je tako trenutno u evidenciji HZZ-a gotovo deset tisuća nezaposlenih s razinom obrazovanja gimnazija. U nastavku pročitajte na koja se radna mjesta oni obično zapošljavaju.
Izvor: cleaningladyservices.com
Poznato je kako je gimnazija najbolja podloga za daljnji nastavak obrazovanja, s obzirom na to da se ispiti državne mature pripremaju prema gimnazijskom programu. Većina učenika nakon što završi bilo koji gimnazijski smjer, planira upisati i fakultet, budući da samo s tom školom nemaju nikakvo stručno zvanje.
Loša financijska situacija i ‘ne da mi se’ kao krivci prekida školovanja
No ne ide uvijek sve po planu. S obzirom na stanje državi, nerijetko se dogodi da po završetku gimnazije mnogi nemaju povoljnu financijsku situaciju za daljnje visoko obrazovanje, što je vjerojatno najtužniji razlog prestanka školovanja nakon gimnazije. Obično je to slučaj s učenicima koji bi fakultete morali upisivati dalje od prebivališta te bi tako izdaci roditelja bili previsoki i nemogući.
Postoje i oni kojima se jednostavno ‘ne da’. Ne da im se više učiti, ne da im se više ustajati svako jutro na predavanja, ne da im se pisati ispite. Iako su znali da im je fakultet nakon gimnazije gotovo jedina opcija, oni su gimnaziju upisali vjerojatno zato što ni nakon osnovne nisu znali što žele od života pa su tu odluku odlučili odgoditi za još četiri godine.
Posljednji su oni koji jednostavno nisu imali sreće i nisu uspjeli nakon mature upasti na željeni fakultet. Imali su možda nešto niži prosjek ocjena, za maturu se nisu baš najbolje pripremili, a ukoliko je postojao prijemni, na njemu možda nisu briljirali.
Samo neki od ovih gimnazijalaca fakultet će vjerojatno pokušati upisati narednih godina, ali što u međuvremenu?
Gimnazijalci uglavnom postaju čistači, konobari i prodavači
Većina se njih odlučuje prijaviti u evidenciju HZZ-a, budući da im to olakšava traženje posla, uz pomoć stručnog savjetnika koji ih pri tome usmjerava. Osim toga, kao nezaposlena osoba u evidenciji Zavoda imaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje. Odlučili smo stoga od HZZ-a zatražiti podatke koliko je gimnazijalaca trenutno u evidenciji, koliko ih se zaposlilo prošle godine, te na koja se radna mjesta najčešće zapošljavaju.
Tako je u evidenciji Zavoda krajem veljače ove godine evidentirano 9.809 nezaposlenih osoba sa završenom srednjom školom gimnazija. No, veliki se broj gimnazijalaca tijekom prošle godine i zaposlio.
– U prošloj je godini ukupno zaposleno 7.350 osoba sa završenom razinom obrazovanja gimnazija, od čega je preko šest tisuća osoba zaposleno na temelju radnog odnosa, a ostali su zaposleni na temelju drugih poslovnih aktivnosti, kažu iz Zavoda.
Samo tijekom prošlog mjeseca zaposlene su 464 osobe sa završenom razinom obrazovanja gimnazija.
Osobe koje su u 2015. godini izašle iz evidencije nezaposlenih, a imaju razinu obrazovanja gimnazija tako su se najviše zapošljavale na sljedećim zanimanjima: prodavač, konobar, administrativni službenik, čistač, pomoćni konobar, recepcioner, radnik na proizvodnoj liniji, sobar te pomoćni kuhar.
