U razgovoru s Ivanom Sinčićem pred odlazak u Sabor na predaju potpisa rekao mi je kako se osjeća kao nevidljivi čovjek. Nitko nije prepoznao trud članova Živog zida, njega nije bilo u nijednom mediju, a jedino je novo lice među predsjedničkim kandidatima. U detaljnom razgovoru sa Sinčićem i članovima Živog zida otkrivamo koji su mu ciljevi i kako se snalazi u novoj ulozi.
Galerija 2 Fotografija
OtvoriU zemlji iz koje je u protekloj godini pobjeglo više od 3.000 mladih, Sinčić je sa svoje nepune 25 godine politička, a tek od nedavno i medijska senzacija. Boli ga što nitko nije prepoznao trud aktivista koji su bez naknade skupljali potpise u više od 30 gradova u Hrvatskoj. Ne može posve shvatiti zašto mladi ne dobivaju adekvatan prostor u medijima pokraj potrošenih lica i ideologija starijih političara.
Predsjednički kandidat koji je do prije par dana bio nevidljiv
S obitelji se bavi proizvodnjom slatkog krumpira batata pokraj Karlovca od kuda je porijeklom. Njegova sestra i dva brata dolazili su u Živi zid tijekom prikupljanja potpisa kako bi pomogli, što se na kraju itekako isplatilo. Probijena je medijska blokada, a Ivan Sinčić i Živi zid će kroz prosinac imati medijsku pozornost kakvu su do prije samo nekoliko dana mogli samo sanjati.
-Samo novi ljudi sa svojom svježinom i koji nemaju interesa u javnoj djelatnosti mogu napraviti pomake. Vlade su se mijenjale, a sustav je ostao isti. Zato i narod kaže da su svi političari jednaki. Zalažemo se za ukidanje javnog financiranja stranaka kako bi eliminirali interes pojedinaca, otkrio je Sinčić u razgovoru pred odlazak u Sabor sa više od 16.000 potpisa.
Od svih bitnih događaja za Živi zid istaknuo je upravo trenutak predaje potpisa jer je znao da će s time postati interesantniji medijima te da će njihova poruka koja propituje financijsku i ekonomsku suverenost Hrvatske doći do javnosti. Pitanje je kakav bi ishod bio da je dovoljan broj potpisa prikupio jednaki broj kandidata kao na prethodnim izborima. Sa samo četiri kandidata javna ni privatne televizije ne mogu si dopustiti da ga ne pozovu u sučeljavanje kako ne bi riskirale optužbe za cenzuru.
Zašto baš Sinčić kao kandidat Živog zida
-Istaknuo sam se u sabotaži deložacija, njihovim brojem, svojim idejama, stvaranjem ideologije stranke, ali i organizacijskim poslom. Uže vodstvo je izabralo mene, ali mogli su bilo koga jer imamo puno ozbiljnih i kvalitetnih ljudi koji su to zaslužili, Sinčićev je odgovor na pitanje zašto i kako je izabran kao predsjednički kandidat Živog zida.
Vratili smo se u prošlost i početak njegovo političkog aktivizma u Živom zidu s kojim će uskoro proslaviti četiri godine. Shvatio je kako da će do promjene doći samo ako se on pokrene, te da ona neće doći izvana. Pokraj toga što u ovom trenutku uživa uloga predsjedničkog kandidata s još tri protukandidata koji iza sebe imaju znatno veća sredstva za kampanju, Sinčić je student FER-a, a sva je sreća što nema kolokvija ni ispita kroz prosinac. Dodatni problem u novoj ulozi mu izaziva i posao koji je počeo raditi u jednoj projektantskoj tvrtci iz Zagreba prije nekoliko mjeseci, a nada se da će ispregovarati godišnji odmor s obzirom na situaciju.
Drugi iz Živog zida o Sinčiću
-Sinčić je nastavak i logičan slijed Živog zida. Obrazovan je i karizmatični kadar sposoban za ulogu predsjednika, izjavio je član Živog zida Anto.
Upravo je Anto primjer tipičnog člana Živog zida. Sudjeluje na blokadama, mlad je i neopterećen razmišljanjima i ponašanjem postojećih političkih stranaka. Ljudi kao on su godinama stajali u blokadama pred policijom koje su kroz pasivan otpor uspjeli spriječiti u deložacijama najsiromašnijih ljudi diljem zemlje.
Članovima Živog zida je apstraktna ideja i retorika ostalih kandidata koji govore o smanjenju siromaštva, boljitku Hrvatske kada oni dođu na vlast, a nemaju nikakve rezultate s kojima bi obećanja potkrijepili. Živi zid iza sebe ima stotine deložacija kroz koje su obranile više stotina ljudi od izbacivanja na ulicu radi ovrha koje nisu mogli otplatiti. Upravo je to i glavna retorika Živog zida koji tvrdi da je Hrvatska potpisivanjem sporazuma iz Maastrichta 1994. izgubila financijsku suverenost, a građani i teoretsku mogućnost otplaćivanja kredita. Po ekonomskoj teoriji koju zagovara Sinčić masa kredita koja je opticaju ne može se otplatiti jer jedini tko ima mogućnost stvaranja novca u državi su banke.
– Ivan je vrlo smirena i racionalna osoba s vrlo dobrim komunikacijskim vještinama, riječi su Tonija, aktivista iz Dubrave s kojima najavljuje Sinčićev pohod na Pantovčak.