U Otvorenom se pričalo o povećanju plaća u javnom sektoru, miješale su se kruške i jabuke
U sinoćnjem se Otvorenom razgovaralo o povećanju plaća u javnom sektoru. U tu su se temu uspjela uklopiti čak tri pitanja – tužbe javnih službenika zbog neisplaćenih dugova iz prošlosti, povećanje koeficijenata i dodataka u školstvu i povećanje osnovice u javnom sektoru. Ta su tri pitanja praktično odvojena, no jučer su se, ipak, na trenutke miješale kruške i jabuke. Objašnjavamo ključnu razliku.
Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava
Foto: Screenshot HRT
U jučerašnjem Otvorenom gostovali su ministar rada Josip Aladrović, predstavnik sindikata Vilim Ribić, SDP-ova potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac te predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić. Tema je bila povećanje plaća u javnom sektoru.
Kruške i jabuke
U tu su se temu stisnuti čak tri pitanja – tužbe javnih službenika zbog neisplaćenih dugova iz prošlosti, povećanje koeficijenata i dodataka u školstvu i povećanje osnovice u javnom sektoru. Ta su tri pitanja praktično odvojena, no u sinoćnjoj su se emisiji, ipak, na trenutke miješale kruške i jabuke. Ribić je odmah na početku započeo raspravu o sve većem broju tužbi javnih službenika protiv države zbog neisplaćenih dugova iz prošlosti te objasnio kronologiju.
– Tada (op. a. 2016.) je trebalo isplatiti povećanu osnovicu za 6%. Tadašnja vlada HDZ-a se na to oglušila, odlučili su prevariti 250 tisuća građana. Potom su počela tumačenja da sporazum nije valjan, a mi smo vidjeli da moramo ići na sud. Dobili smo sve presude, pravomoćne. Tada Vlada umjesto da poštuje odluke sudova, ona daje reviziju na Vrhovni sud. Oni donose nevjerojatne odluke, rekao je u jučerašnjoj emisiji sindikalist Ribić.
Ministar Aladrović, u odgovoru na to, pak, u jednom trenutku odgovara o potpuno drugoj stvari, odnosno o povećanju koeficijenata i osnovice. Kaže da je Ribić u jednom dijelu dobro predstavio kronologiju, no kako se ne može složiti s tezom da su sindikati prevareni.
– Plaće su povećane u javnom i državnom sektoru 13,5%. Sindikati su to prihvatili, otvorili smo pregovore o visini osnovice za 2021. godine. Očekujem da će sve strane biti svjesne situacije u kojoj se nalazimo. Povrh tih 13,5% imali smo dodatni sporazum s visokim obrazovanjem, srednjim i školskim obrazovanjem za 6%. Ista je situacija bila s djelatnicima MUP-a, a slična je situacija s djelatnicima socijalne skrbi. Prosječna plaća zapravo je povećana 39%, rekao je Aladrović.
Tužbe i nova povećanja plaća nisu isto
Podsjetimo, još u doba Vlade Ive Sanadera 2009. godine sa sindikatima je dogovoreno da će, nakon izlaska iz krize, to jest povećanja BDP-a od dva posto uzastopno u dva kvartala, država u tri navrata javnim službenicima povisiti osnovicu plaće za 6%. Hrvatska je prije četiri godine izišla iz krize, no osnovica nikad nije povećana pa su javni službenici, među kojima je dosta nastavnika, počeli podizati i dobivati pravomoćne sudske presude prema kojima im RH prosječno mora isplatiti oko 6.000 kuna.
Država je, u jednoj od tih tužbi, pravomoćno dosuđenoj na Županijskom sudu u Zagrebu, od Vrhovnog suda zatražila i dobila dopuštenje za reviziju. Revizijom bi, ako im bude išla na ruku, mogli usporiti postojeće procese te vjerojatno zakočiti i nove tužbe koje tek trebaju biti podignute. Drugim riječima, država koristi sve pravne mehanizme kako dugovi iz prošlosti ne bi (još neko vrijeme) došli na naplatu. Valja istaknuti da bi država zbog tih ugovorenih, no nikad isplaćenih povećanja na osnovicu sada mogla biti dužna platiti i do 2,5 milijardi kuna. O tome priča Ribić kada govori o dugovima iz prošlosti i prevarenim sindikatima.
Ministar Aladrović, pak, govori o dvjema drugim stvarima. Povećanje osnovice od 4%, što bi se trebalo dogoditi od 2021. godine, sindikati su ispregovarali nakon prošlogodišnjeg, najduljeg u povijesti štrajka prosvjetara. Osim toga, zaposlenici u školama preko sindikata su tada ispregovarali i da im se kroz ovu i iduću godinu u tri navrata povećaju koeficijenti, odnosno dodatci na plaću. Koeficijenti su se povećavali nastavnom, a dodatci nenastavnom osoblju, i to za 3% od 1. prosinca 2019., za 1% od 1. lipnja 2020. te za još 2% koje trebaju dobiti od 1. siječnja 2021. To je dodatnih 6% na koeficijente, odnosno dodatke djelatnika u obrazovanju koje spominje Aladrović.
Radi se, dakle, o novim povećanjima za koja su se sindikati izborili dijelom pregovorima s Vladom, a dijelom štrajkom prosvjetara koji je trajao rekordnih 35 dana. Neovisno o tom dogovoru, država je i dalje, a o čemu su odlučivali i u korist javnih službenika u pilot tužbama i presuđivali gotovo svi županijski sudovi, dužna isplatiti službenicima naknade zbog nikad povećane osnovice koja je dogovor od star jedanest godina. Obzirom da će se na te iznose naplaćivati i kamate, državu bi to moglo koštati puno više nego što bi to bio slučaj da su, sukladno dogovoru, po izlasku iz krize javnim službenicima povećane osnovice.
Sutra u 13 sati nastavit će se pregovori između ministra Aladrovića i sindikata zaposlenih u javnom sektoru na kojem će, osim osnovice i povećanja koeficijenata za 2021. godinu, razgovarati i o božičnici. Ministri su već u dva navrata izjavili da javni službenici mogu računati na ugovorenu božićnicu za ovu godinu.
