Ovako funkcionira hrvatski obrazovni sustav: Natprosječnim učenicima zabranili sudjelovanje na državnim natjecanjima
Dorijan Lendvaj i Dominik Fistrić učenici su četvrtog i sedmog razreda osnovne škole kojima nije priznata pobjeda na državnim natjecanjima. Agencija za odgoj i obrazovanje te MZOS su, umjesto ispravljanja nepravde, zabranili natjecanje svim učenicima ispod petog razreda.
Foto: srednja.hr
Dok se u drugim zemljama na sve načine potiče i nagrađuje natprosječne učenike, u Hrvatskoj se vode obrnutom logikom. Dorijan Lendvaj i Dominik Fistrić su se u to uvjerili na vlastitoj koži. Riječ je o učenicima četvrtog i sedmog razreda osnovne škole kojima MZOS i Agencija za odgoj i obrazovanje nisu priznali pobjede na državnim natjecanjima, a umjesto toga su zabranili natjecanje svim učenicima koji pohađaju niži od petog razred, piše Večenji list.
Umjesto pobjednikom, proglašen petim u nepostojećoj skupini
Desetogodišnji Dorijan Lendvaj pohađa četvrti razred osnovne škole, odličan je učenik, a obožava matematiku i informatiku. Na natjecanju iz informatike Dorijan bi bio najmlađi pobjednik da mu je pobjeda priznata.
Naime 2012. godine natjecanje iz informatike održavalo se u dvije skupine – jednu su činili učenici do petog razreda, a drugu skupinu školarci od šestog do osmog razreda. Budući da su se na državno natjecanje pozivali učenici iz mlađe skupine koji su ostvarili određeni broj bodova, 2012. godine je to bio Dorijan, nakon čega su se ljestvice radile po razredima.
– Umjesto da Dorijan te godine bude proglašen pobjednikom za učenike drugih razreda, on je proglašen petim u nepostojećoj skupini do petog razreda. Žalili smo se Ministarstvu, Agenciji za odgoj i obrazovanje, povjerenstvu, a oni su, umjesto da Dorijanu isprave nepravdu, zabranili natjecanja za sve učenike mlađe od petog razreda. To im je bilo lakše. Dorijan je emocionalno teško podnio tu nepravdu, izjavio je za Večernjak Dorijanov otac Vlado Lendvaj.
Natprosječan učenik, a dvije godine mu zabranjeno natjecanje
U sličnoj situaciji našao se i učenik sedmog razreda Dominik Fistrić. Od osvojenih pet državnih natjecanja iz informatike, priznata su mu samo tri naslova. Godine 2012. je bio peti razred, a umjesto priznanja za prvo mjesto, Dominiku je uručena zahvalnica koju, prema riječima tajnika Računalnog saveza Zagreba Zdravka Škokića, dobiju odrasli koji se na neki način uključe u pripremu natjecanja.
– Upute za provedbu natjecanja izmijenjene su u prosincu 2012. i u njih je, što je vidljivo i golim okom, doslovce ugurana odredba po kojoj ‘na natjecanjima u pravilu sudjeluju učenici 7. i 8. razreda osnovne škole’ i ‘iznimno na pojedinim natjecanjima učenici 5. i 6. razreda’. Zaista je apsurdno da su mlađoj djeci natjecanja zabranjena, to više ako se zna da je na snazi Pravilnik o obrazovanju darovite djece u kojem, među ostalim, piše da darovitost treba utvrđivati bez obzira na dob djeteta. Dorijanu Lendvaju darovitost je nedvojbeno utvrđena, a zabranjeno mu je da se natječe dvije godine, izjavio je tajnik Škokić za Večernji list.
Dodao je kako zna za desetak takvih učenika, a apsurdnim smatra i to da mentor može biti samo nastavnik koji je zaposlenik škole. Dominikov mentor je Kristijan Burnik, no kako Zdravko Škokić ističe, u dokumentima piše neko sasvim drugo ime.
– To treba pod hitno mijenjati. Mentori natjecateljima iz informatike moraju biti vrhunski informatičari, a najčešće to su prijašnji pobjednici takvih natjecanja i osvajači medalja na svjetskim informatičkim olimpijadama, tvrdi tajnik Računalnog saveza Zagreb.
AZOO tvrdi da su natjecanja za mlađe stresna
Dominikova majka Nikolina Fistrić se slaže sa Škokićevim riječima, a zatim se prisjetila vremena kada su otkrili Dominikovu nadarenost za matematiku sa samo godinu i pol. – Pogledao je taj broj, rekao jedan, nula tri, a to je 103. Tragajući za onim što će ga zainteresirati, došla sam do Zagrebačkog računalnog saveza. Tu je od prvog razreda krenuo na informatiku i pronašao se u tome, izjavila je za Večenji majka Fistrić.
Situacije u kojima su se našli osnovnoškolci Dorijan i Dominik pokazuju kako u Hrvatskoj darovitu djecu sustav obrazovanja ne potiče, štoviše onemogućava im daljnji napredak. Obrazloženje iz Agencije za odgoj i obrazovanje je da su se na ovu odluku došli zbog financijskih razloga, ali i procjene psihologa da su natjecanja za mlađu djecu stresna.
