Ovako je izgledala sabornica tijekom rasprave o zakonu za škole: ‘Vladajući, to je vaša slika’
Iako se donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju najavljuje već godinama, ništa od novog propisa ni ove godine. Ministarstvo se tek odlučilo na izmjene postojećeg. I to kroz hitnu proceduru u Saboru. Sinoć je, tek tri dana prije zimske stanke Sabora, održano hitno prvo i drugo čitanje izmjena Zakona. U sabornici koja je bila gotovo prazna.
Sabornica tijekom rasprave o ZOO-u|screenshot: YouTube
Donošenje izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju po hitnoj proceduri, kada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti donesen još 2021. – glavna je zamjerka oporbe na posljednji potez Ministarstva znanosti i obrazovanja. Donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju najavljuje se već godinama, ali Ministarstvo se sada odlučilo tek na izmjene postojećeg. U srijedu uvečer održano je po hitnom postupku prvo i drugo čitanje pred gotovo praznom sabornicom. Glasanje je na rasporedu ovog petka, posljednji dan prije zimske pauze zastupnika.
Ovo su 16. izmjene Zakona
– Ovo je reforma koja to nije, ali idemo pretpostaviti da to je reforma. koja se reforma donosi po hitnom postupku? Zašto je ovaj zakon u hitnom postupku? Bojite li se javnosti stručne, zainteresirane, učitelja, ne znam? Ono što smo mi dobili kao obrazloženje za hitni postupak jest hitno usklađivanje s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, ali taj plan je donesen 2021. godine u travnju. Recite mi, je li vama trebalo skoro tri godine da se uskladite s NPOO-om i onda da to radimo po hitnom postupku? Samo ću vas podsjetiti, ovaj zakon otkada je na snazi od 2008., ovo su 16. izmjene i dopune, kazao je zastupnik Socijaldemokrata Domagoj Hajduković.
Ministar Radovan Fuchs brani hitni postupak, argument mu je da do kraja ove godine moramo postići jedan od pokazatelja, a to je da je jednosmjenska škola ušla u hrvatsko zakonodavstvo.
– Kao što vidite, poboljšano je samo nekoliko članaka koji zaista unaprjeđuju sustav. Nismo stigli i nismo mogli, upravo zbog kompleksnosti Zakona o odgoju i obrazovanju, do kraja godine isporučiti cijeli zakon koji je u principu napisan. Ovaj zakon je donesen 2008. godine, a i za mandata SDP-a bio je četiri puta mijenjan, rekao je Fuchs.
Andreja Marić, zastupnica SDP-a, upozorila je da je zdravstveni odgoj, kao i građanski, u većini škola tek međupredmetna tema, čije uvođenje ovisi o jedinicama lokalne samouprave.
– Kada ćete uvesti zdravstveni i građanski odgoj u sve škole, pitala je Marić.
Fuchs je odgovorio kako se izvode u kontekstu međupredmetnih tema, a spomenuo je i kako su na međunarodnom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni nedavno, naši učenici postigli iznadprosječne rezultate.
‘Ovo je uvreda za sve koji rade u sustavu’
– U 16. izmjene ovog zakona ide se jer je cilj prilagoditi zakonodavstvo kako bi povukli dvije milijarde eura iz NPOO-a. Da se opet podsjetimo, NPOO je donesen 2021. godine, a mi idemo u hitnu proceduru skoro tri godine nakon toga. Kako u hitnu proceduru i to dva, tri dana prije završetka zasjedanja Sabora. Bilo je vremena u ove dvije godine, hitna procedura se mogla zaobići, ovakav jedan zakon ovog obima donositi na ovaj način u Sabor je zapravo uvreda za sve one koji u sustavu rade. Da ne kažem da se u ovoj brzini moglo uvesti one kazne za učitelje za krivo ocjenjivanje, bila je primjedba Marijane Puljak iz Centra.
Namjera Ministarstva bila je donijeti novi zakon, ističe Fuchs, no zbog složenosti tog zakona nisu ga uspjeli donijeti kako je to bilo planirano tijekom ove godine. Čitavu situaciju oko brzinskih izmjena zakona, umjesto donošenje novog propisa, Marija Selak Raspudić iz Mosta ocjenjuje nakaradnom.
– Ovo je nakaradno, zato što smo mi trenutno u jednom procesu eksperimentalnog provođenja cjelodnevne nastave. Da bismo mi znali što u toj nastavi funkcionira, a što ne, trebali bismo imati rezultate tog eksperimenta. Na temelju rezultata tog eksperimenta trebali bismo kreirati zakonski okvir koji će prepoznati ono što nam je nužno da u budućnosti možemo ostvariti naše zadane ciljeve. Eksperiment nismo proveli do kraja, ne znamo što nam je točno činiti, postoje mnoge rupe u sustavu na koje ću se i konkretno osvrnuti, ali idemo brže bolje kreirati iluziju da smo stvorili zakonski okvir da bismo privukli sredstva za koje ne želim ni zamišljati gdje će točno završiti, rekla je Selak Raspudić.
Kritizirala je oštro i prvotnu verziju izmjena zakona kojom su se planirale uvesti novčane kazne za propuste u radu nastavnika. Smatra i da je produljenje mogućnosti rada nastavnicima do 67. i ulazak STEM stipendista u sustav samo vatrogasna mjera koja neće riješiti probleme.
– Cilj ovih izmjena je samo jedan – uvesti pošto-poto jednosmjensku nastavu koja je u eksperimentalnoj fazi, da biste privukli te novce, rekla je, među ostalim, Selak Raspudić.
Raukar Gamulin: ‘Je li ovo ministre, broj ljudi koji treba biti na ovoj raspravi?’
I Sabina Glasovac iz SDP-a kritizirala je način donošenja izmjena zakona, podsjetivši da je u planu normativnih aktivnosti MZO-a stajalo da će zakon biti donesen još 2022. godine.
– Mi ovaj zakon u SDP-u, zbog načina na koji se donosi, ne možemo podržati. Snažno se protivimo stavkama zakona koje doslovno poništavaju određene stavke Zakona o radu. Vi ste tim zakonom odredili kraće trajanje ugovora o radu. Kroz ovaj zakon, vi predviđate da se ugovor na određeno u određenim slučajevima koji nisu jasno obrazloženi, može potpisivati do šest godina, to je oksimoron. To je apsolutna katastrofa, navela je Glasovac koja smatra da će to učitelje dovoditi u prekarne uvjete rada u kojem neće imati nikakvu sigurnost.
Smatra, među ostalim, i da nije dovoljno detaljno raspisano na koji će se način urediti rad nastavnika nakon 65. godine te studenata koji su primali STEM stipendiju.
– Raspravljamo o Zakonu o odgoju i obrazovanju, a poimenično bih vas, osim jednog gospodina, ovdje mogla pozdraviti. Je li ovo ministre, broj ljudi koji treba biti na ovoj raspravi?, upitala se Urša Raukar Gamulin iz Možemo koja je istaknula i nevjericu da vladajući za sve probleme u školstvu krive četverogodišnju vladu SDP-a.
Raukar Gamulin ocjenjuje da se u 25 godina vladavina HDZ-a svjedoči sve većem i većem ponižavanju prosvjetnih radnika i snižavanju kriterija u obrazovanju. Nakon toga su sabornicu napustili i ministar Fuchs i još neki zastupnici.
– Eto, dragi građani, mi raspravljamo o Zakonu o odgoju i obrazovanju, u sabornici nema, osim Dalije Orešković i moje malenkosti nikoga, ministra nema, ni jednog hadezeovca nema, osim gospodina Sanadera koji po službenoj dužnosti mora biti ovdje. Svaka čast, vladajući, to je vaša slika!, rekla je Raukar Gamulin.
Prijave na javni poziv za dogradnju za neke nisu bile moguće
I ona je kritizirala donošenje izmjena po hitnom postupku i kratko javno savjetovanje koje je trajalo 15-ak dana kroz koje je došlo 2.400 primjedbi. Osvrnula se i na problem jedne od većih škola u Hrvatskoj.
– Imamo školu Vladimira Nazora, djeluje u 10 školskih objekata na području osam jedinica lokalne samouprave, a središte je u Pazinu. To nije ona optimalna škola između 16 i 32 razredna odjela, kako navode pedagoški standardi, već je to škola s 91 razrednim odjelom. U školu je upisano 1.273 učenika i još 104 u glazbenom odjelu. Putuju njih 784 s 18 autobusnih linija. Prošle godine isplaćivali su 87 posto svih decentraliziranih sredstava, a ove godine se to popelo na 102 posto – škola mora platiti grijanje, režije, materijale, navela je Raukar Gamulin.
Škola je samoinicijativno prije nekoliko godina prešla na jednosmjensku nastavu. No sada joj prijeti povratak na dvosmjensku. Budući da trenutno formalno nisu dvosmjenska, nisu zadovoljili uvjete da dobiju sredstva NPOO-a. Ta škola je, smatra Raukar Gamulin, na neki način kažnjena radi svoje samoinicijativnosti.
Fuchs je zaključio da neki od sudionika rasprave oko izmjena zakona ‘očito ne znaju čitati’ pa tako nisu pročitali što u izmjenama zakona piše. Ponovio po njemu moguće pozitivne posljedice izmjena zakona – od rasta plaća nastavnika do opravdavanja izostanaka putem e-Dnevnika. Smatra i da je upravo njegova garnitura u MZO-u zaslužna za povećanje broja upisanih na nastavničkim smjerovima PMF-a i da je to posljedica povećanja iznosa STEM stipendija. Priznaje da je otvaranje mogućnosti zapošljavanja nastavnika do 67. godine vatrogasna mjera dok se ne generira dovoljan broj mladih koji su primali STEM stipendije.
U videu u nastavku možete poslušati čitavu raspravu oko izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju, započinje od 3:14:55 h.
