Ove godine država zapošljava 3.000 mladih pripravnika: Doznajte u kojim sve djelatnostima
Na posljednjoj sjednici Vlade u prošloj godini usvojene su nove Smjernice za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, a jedna od najvećih novosti uvođenje je, odnosno jačanje pripravništva. Iako je na snazi zabrana novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, kako je jučer najavio ministar rada Marko Pavić, izuzet će od te zabrane slučajevi zapošljavanja pripravnika u javnim službama. Tako država kroz pripravništvo u 2018. planira zaposliti 3.000 mladih.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, ministar rada Marko Pavić, pojasnio je kako će se od zabrane zapošljavanja u javnim službama izuzeti slučajevi zapošljavanja pripravnika u javnim službama u reguliranim djelatnostima iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i kulture.
Pavić: Zapošljavamo one koji samostalni rad ne mogu započeti bez licence
– Ovom odlukom ne gomilamo administraciju, već zapošljavamo liječnike, medicinske sestre, profesore, djelatnike u socijali i ostalim profesijama koje ne mogu započeti svoj samostalni rad bez polaganja licence ili stručnog ispita, naglasio je Pavić i rekao da se očekuje da će ove godine u tim djelatnostima biti zaposleno oko 3.000 mladih pripravnika.
Kako Pavić naglašava, cilj Vlade je programom ‘Od mjere do karijere’, dio kojega je i pripravništvo, usmjeriti mlade ka trajnom zapošljavanju u privatnom sektoru.
Istovremeno, plan je i smanjiti zapošljavanje u javnom sektoru te postupno smanjivati stručno osposobljavanje za rad, a jačati pripravništvo, budući da bi to trebalo povećati cijenu rada.
Tko može koristiti pripravništvo?
Valja naglasiti kako pripravništvo nije isto što i stručno osposobljavanje, a kao što smo već pojasnili, za korištenje mjere pripravništva (punim nazivom: potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva) ne postoji dobna granica.
Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja.
U mjeri pripravništva postoje dvije podmjere – za realni sektor te za javni sektor. U realnom sektoru ciljane skupine su nezaposlene osobe bez staža osiguranja i nezaposlene osobe bez staža osiguranja na poslovima u svojoj obrazovnoj razini koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom tijekom prethodnih 6 mjeseci. U javnom sektoru u koji ulazi spomenutih 3.000 osoba, ciljana su skupina nezaposlene osobe bez staža osiguranja u obrazovnoj razini iz područja obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.
Što se, pak, tiče naknade korisniku pripravništva, poticaj javnim službama pokriva ukupan trošak rada u 100% iznosu prema iznosu pripravničke plaće. Poslodavcu u realnom sektoru se sufinancira 50% iznosa bruto II plaće, bez gornjeg ograničenja, prema plaći tog radnog mjesta poslodavca i trošak prijevoza. Napomenimo i kako nakon korištenja mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa punih 12 mjeseci, nije moguće koristiti i potporu za pripravništvo. Više detalja o korištenju mjere pripravništva možete doznati u našem članku na ovoj poveznici.
Broj zahtjeva za SOR pao za 40%
Na jučerašnjoj konferenciji za medije, ministar Pavić nije skriva zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima redefiniranog programa ‘Od mjere do karijere’.
– U prvom kvartalu ove godine broj zahtjeva za SOR pao je za 40% u odnosu na prošlu godinu, broj potpora za zapošljavanje u privatnom sektoru porastao je za 22%, ali najviše veseli da smo za 122% povećali broj zahtjeva za samozapošljavanje. Konkretno, u ovoj je godini već odobreno 1000 zahtjeva, dok ih je u cijeloj prošloj bilo oko tri tisuće odobrenih, istaknuo je Pavić.