Ove godine stiže novi Zakon o udžbenicima za osnovne i srednje škole: Kritika već ima na sve strane, ovo su neke od njih
Digitalni sadržaji su često apsurdni. Previše je radnih udžbenika koji se koriste jednom, a onda se bace. Nakladnici imaju previše utjecaja na obrazovni sadržaj koji se podučava u školama. Tek su to neke od brojnih kritika na najavu Ministarstva znanosti i obrazovanja o donošenju novog Zakona o udžbenicima, pripadajućim radnim bilježnicama i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu. Analizirali smo komentare pristigle u javnom savjetovanju koje prethodi objavi nacrta novih propisa i izdvojili one najzanimljivije.
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Ove godine trebali bismo dobili novi Zakon o udžbenicima, pripadajućim radnim bilježnicama i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu. Nedavno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u čiji resor ti propisi spadaju, proveo javno savjetovanje oko obrasca prethodne procjene.
U tom se obrascu, za one koji ne znaju, ukratko analizira postojeće stanje te se navode razlozi zašto dolazi do izmjene ili donošenja potpuno novih propisa. Teoretski, trebalo bi biti navedeno, u kratkim crtama, što će se konkretno promijeniti i kako će to riješiti nedoumice i probleme koji su proizašli iz prethodnih propisa na istu temu.
Najavljuju povećanje kvalitete udžbenika
Ministarstvo tako kaže da je trenutno važećim Zakonom o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koji datira iz 2018., propisan postupak uvrštavanja, odobravanja, izbora i povlačenja iz uporabe udžbenika. Osim toga, regulirana je upotreba drugih obrazovnih materijala za učenike osnovne i srednje škole, kao i financiranje nabave udžbenika i drugih materijala na teret sredstava državnog proračuna.
Primjenom tog zakona, pišu iz Ministarstva, utvrđeni su problemi i nedostaci. Zbog tih nedostataka, dakle, potrebno je donijeti nove propise. Na taj način žele podići kvalitetu udžbenika, kako generalnih, tako i onih za nacionalne manije, te radnih bilježnica, definirati što su točno udžbenici, što su radni udžbenici, što obuhvaća elektronički dio udžbenika, sve to u odnosu na nastavne predmete.
U svrhu kvalitetnije prosudbe, Ministarstvo će, kada se donesu novi propisi, ponovno provoditi postupak odobravanja radnih bilježnica. K tome, planiraju preciznije definirati sukob interesa članova stručnog povjerenstva za prosudbu. Novi će Zakon, ističu dalje u obrascu, definirati i regulirati pitanje tiskanih udžbenika s elektroničkim dijelom, kao i pitanje digitalnih obrazovnih sadržaja, a postupak odobravanja udžbenika i njihovog uvrštavanja u Katalog odobrenih udžbenika, najavljuju iz MZO-a, bit će unaprijeđen.
Problematični radni udžbenici
U javnom savjetovanju o obrascu prethodne procjene za novi Zakon o udžbenicima, pripadajućim radnim bilježnicama i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu ukupno su ostavljena 22 komentara. Više ljudi iznosilo je primjedbe na, kako kažu, čestu pojavu radnih udžbenika. Udžbenici su to u koje učenici upisuju odgovore, rješavaju zadatke. Takvi udžbenici, realno, predviđeni su da budu jednokratni.
Neradni udžbenici, ustanovilo je nekoliko komentatora, bili su bolji jer su se mogli koristiti dokle su god bili fizički upotrebljivi. To je bitno, neki ističu, i s ekološke strane. Ponovna upotreba prikladnija je od bacanja jednom upotrijebljenih i kupovanja novih, praktički istih udžbenika za svaku novu generaciju učenika. Osim toga, neki predlažu da se Zakonom propiše izrada udžbenika od recikliranog papira kao jedan od visokih prioriteta.
KOLIKO SU UDŽBENICI PRILAGOĐENI UČENICIMA S TEŠKOĆAMA?
Neki su se referirali i na pitanje prilagođenosti udžbenika učenicima s teškoćama u razvoju. Smatraju da novi Zakon treba bolje regulirati taj aspekt i definirati koliko su u prednosti takvi prilagođeni udžbenici nad ostalima koji imaju manje prilagođenog sadržaja.
‘Nakladnici upravljaju obrazovnim sadržajem’
Jedan od upečatljivijih komentara ostavio je Mirko Jurko, nastavnik Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu. Iako podržava donošenje novih propisa, osim nekakvih ‘kozmetičkih’ preformulacija smatra da neće donijeti nikakve pomake u ovom područje, premda su, po njegovu mišljenju, nužni.
– Hiperinflacija naslova za iste nastavne sadržaje od većeg broja nakladnika, bujanje opsega i broja radnih bilježnica, pogotovo za osnovnu školu, po meni, navodi me na zaključak da na neki način nakladnici upravljaju obrazovnim sadržajem kroz svoja izdanja, a ne Ministarstvo. Mislim da na ‘tržištu’ udžbenika i radnih bilježnica, ako se to može tako nazvati, vlada nered, napisao je Jurko.
Budući da je po struci grafičar, Jurko se osvrnuo i na izgled udžbenika i oblikovanje sadržaja u njima. Kaže da su mu udžbenici u tom pogledu, u najmanju ruku, dvojbeni.
– Mislim da se nitko s tim ne bavi i da je to također prepušteno nakladnicima. Smatram da bi se o tome također trebala provesti rasprava, zaključio je Jurko.
‘Digitalni sadržaji u udžbenicima su često apsurdni’
Vedran Žadanj, nastavnik fizike u Zdravstvenoj i veterinarskoj školi dr. Andrije Štampara u Vinkovcima, kaže da podržava nove propise jer treba dovesti u red način odabira udžbenik kao i njihov karakter. Uputno je, kaže, tu imati sveučilišne stručnjake te stručnjake i prakse kako bi u sinergiji napravili dobar sadržaj. Osvrnuo se i na digitalne sadržaje u domaćim udžbenicima za koje kažu da su često apsurdni.
– Digitalni sadržaji kakvi se nude u našim udžbenicima, počesto su vrlo apsurdni, zastarjeli te niti ne prate trendove, a prikaz istih je djeci jednostavno rečeno, smiješan! Animacije, pokusi i slični sadržaji koji dolaze iz velikih ‘radionica’ autora poput National Geographica, BBC-a, History Channela, da navedem samo neke, ili pak sadržaji što dolaze s raznoraznih instituta te prestižnih svjetskih sveučilišta, puno i nemjerljivo su kvalitetniji od onoga što naši autori, uz vjerujem veliki trud produciraju, naveo je Žadanj.
Ovaj nastavnik fizike smatra nužnim, dodaje, ulagati u obrazovanje nastavnika i njihovo uključivanje u međunarodne programe gdje će kroz edukacije i seminare dobiti pristup digitalnim sadržajima na razini na kakvoj kod nas ne postoji.
– Ovdje navodim osobni primjer završetka ‘National Geographic Eduators’ programa za nastavnike čijim pohađanjem i stjecanjem certifikata nastavnik dobiva pristup svjetskoj bazi podataka, videa, pokusa, i općenito sadržaja koji se mogu uklopiti u doslovno svaki udžbenik, svakog predmeta, a djeci su iznimno zanimljivi i interesantni, zaključio je Žadanj.
‘Tiskane radne bilježnice ne bi trebale biti u fokusu’
Iako je ovo već četvrto po redu javno savjetovanje o obrascu prethodne procjene za nove temeljne propise o udžbenicima, nije jasno po čemu se međusobno razlikuje od prethodna tri, osim promjene naziva najavljenog Zakona. Primjedbe u tom kontekstu iznio je Marko Košiček, fizičar s Instituta Ruđer Bošković, široj javnosti poznatiji kao glavni savjetnik bivše ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak.
– Zanimljivo je i da se ovaj zakon nije nalazio u planu normativnih aktivnosti koje je bilo u javnom savjetovanju u otvorenom 4. studenog 2022. nego se naknadno pojavilo u ažuriranom dokumentu postavljenom na savjetovanje 23. studenog 2022. Iz samog naslova zakona je vidljivo kako je novi element ovog prijedloga izdvajanje pojma radna bilježnica iz ostalih radnih materijala, iako se nigdje u obrascu ne spominje na kojim se argumentima i analizama vraća obvezno korištenje radnih bilježnica, stoji u komentaru fizičara.
U četiri godine, dodaje, koliko je na snazi postojeći Zakon o udžbenicima, mogla se napraviti analiza korištenja tiskanih radnih bilježnica. Posebno se tu treba osvrnuti, kaže, na digitalizaciju koja je u velikoj mjeri bila vidljiva u pandemiji.
– Zakon zasigurno treba osvježiti s obzirom na nove spoznaje i prakse koje su se razvile kroz nastavu na daljinu, posebice kroz definiciju i kategorizaciju digitalnih udžbenika (ili dijelova udžbenika), kao i korištenje različitih digitalnih alata koji nisu sastavni dio udžbenika, no mogu se koristiti kao druga nastavna sredstva. Moj skromni dojam je da tiskane radne bilježnicu nisu nešto što bi trebalo biti u centru zakona, no vjerujem da predlagatelj zakona ima uporište u podacima koji će me demantirati, zaključuje Košiček.
Cijelo izvješće nakon provedenog javnog savjetovanja o obrascu prethodne procjene za nove temeljne propise o udžbenicima pogledajte ovdje.
