Kako biste pomogli da stvari u vašem životu krenu putanjom koju ste si zacrtali, te kako bi sve funkcioniralo onako kako treba, morate znati kako točno vi funkcionirate.
Na naše ponašanje i pogled na svijet svakodnevno utječu različite stvari koje nas okružuju. Educentar donosi psihološke činjenice koje biste morali znati kako bi bolje shvatili sami sebe, a zajedno s tim, uspješnije funkcionirali i ostvarivali vlastite ciljeve.
Ljudi ne mogu ne misliti na hranu, seks ili opasnost
U ljudskom mozgu usađen je primarni nagon za preživljavanjem, zbog čega nas uvijek zanimaju tri temeljne stvari – hrana, reprodukcija i opasne situacije. Koliko ste puta vidjeli automobilsku nesreću? Sigurno ste gotovo uvijek stali da vidite što se događa. To je za ljude jednostavno normalno, jer je riječ o nagonu koji se u takvim situacijama manifestira. Moderno vrijeme omogućilo nam je da ne budemo u stalnom strahu od opasnosti, ne trpamo hranu u sebe kao da je poslije neće biti ili tražimo partnera za reprodukciju u svakome koga vidimo. Ipak, ti se temeljni nagoni s vremena na vrijeme jednostavno aktiviraju.
Vidite ono što želite vidjeti
Ljudi često vide ono što očekuju, a što se češće nešto događa, ljudi će na to obraćati više pažnje. Tako je jedan biznismen iz Texasa na aerodromu bez problema prošao sigurnosnu kontrolu s pištoljem u torbi za laptop. On je za njega imao dozvolu, ali ga je jednostavno zaboravio izvaditi. Radnici na aerodromu nisu primijetili oružje, zato jer nisu ni očekivali da će netko prolaziti kroz kontrolu s napunjenim pištoljom o ručnoj prtljagi.
Podcjenjujemo svoje reakcije na buduća događanja
Ljudi svoje reakcije često precjenjuju, kada se radi o predviđanju količine sreće ili razočaranja. Svaka osoba u sebi ima neku vrstu regulatora koji nas štiti od pretjeranih reakcija, što znači da nećemo biti toliko sretni ili pak tužni koliko očekujemo. Nevjerojatno, ali istinito – naša je razina sreće većinu vremena ista, a na nju događaji vrlo slabo utječu. Ukoliko je netko stalno sretan, stvar je u osobnosti te individue, što znači naprosto da su neki ljudi jednostavno sretniji od drugih.
Naša ‘grupa’ broji 150 ljudi
Znanstvenici su pokušali odrediti koliko bi velika trebala biti grupa ljudi u kojoj bi se čovjek još uvijek ugodno osjećao. Brojka do koje su došli jest 150, to je broj ljudi s kojima možete održavati kontakt i znati dovoljno informacija o svakome od njih.
Misli nam lutaju čak 30 posto vremena
U svakodnevnim aktivnostima ljudski mozak luta čak 30 posto vremena, a u nekim slučajevima čak i do 70 posto vremena. Ipak, to nije uopće loše, budući da lutanje omogućava jednom dijelu mozga da se posveti višim ciljevima. To ne znači da lutanje misli ne može biti kontraproduktivno, no istraživanja su pokazala kako ljudi kojima su misli ponekad raspršene, uspješnije rješavaju probleme i kreativniji su.
Podsvijest zna prva
Ljudska podsvijest reagira brže od svijesti i zbog nje ljudi prije shvaćaju stvari. Kao i naši nagoni, ovo je dio ‘starog mozga’ koji je ljude održao na životu kroz godine.
Brand i logo najviše nas privlače kad smo tužni ili uplašeni
Kada smo tužni ili preplašeni, želimo samo ono što nam je dobro poznato. Posežemo za logom i brendom koje smo već upoznali, te nismo raspoloženi za isprobavanje novih stvari.
Većinu odluka donosimo nesvjesno
Iako mislite da odluke donosite na temelju logičnog razmišljanja i raznih fakora, istraživanja pokazuju da odluku najčešće ne donosimo svjesno. To ne mora značiti ništa loše, te ne mora biti da su takve odluke nužno loše. Naša podsvijest ocjenjuje informacije koje ne možemo procesuirati, te na neki način kreira ‘vodič’ koji nam olakšava izbor. Većinu vremena podsvijest radi u našem interesu.
Želja za kontrolom i izborom prisutna je kod svih
Ljudi uvijek žele imati više mogućnosti na raspolaganju, no zbog toga se teže odlučujemo za samo jednu. Želja da stvari držimo pod kontrolom usađena je duboko u nama, budući da ona povećava šansu opstanka za kojim svi težimo.
Istovremeno možemo zapamtiti samo tri do četiri stvari
Pamtiti možemo samo tri do četiri stvari, i to u vremenu od 20 sekundi, nakon čega te stvari nestaju iz memorije, ukoliko ih stalno ne ponavljamo.
