Ovi ljudi izumima su promijenili svijet, a da pri tom ništa nisu zaradili
Prije nešto manje od mjesec dana umro je Douglas Englebart, čovjek koji je izumio kompjuterski miš. Njegov izum svakodnevno koriste milijuni ljudi, međutim ovaj Amerikanac nije od toga profitirao nimalo. Potaknuti njegovim primjerom na BBC-u su sastavili listu izumitelja čije su inovacije promijenile svijet, a da autori to nisu osjetili u svojim novčanicima.
Teško je shvatiti da čovjek koji je izumio kompjuterski miš, nije zaradio gotovo ništa za svoju veliku inovaciju. No, to je bilo upravo tako. Douglas Englebart, umro je drugog srpnja, a uprihodio je za svoj izum, možda tapšanje po ramenima. Potaknuti njegovim primjerom, na BBC-u su sastavili listu ljudi koji su stvorili velike izume, ne zaradivši pri tome, ništa!
LED diode
Davne 1962. godine Nik Holonyak Junior, izumio je prvu upotrebljivu LED diodu, a iako su njegove kolege govorile da bi zbog toga trebao dobiti Nobelovu nagradu, on je na to gledao vrlo skromno. – Smiješno je govoriti da vam netko nešto duguje, govorio je tada Nik.
Post-it papirići
Vjerojatno ne postoji tvrtka koja na stolovima u svojim prostorijama nema samoljepljive papiriće, uglavnom raznobojne, koji pomažu da ne zaboravite svoje svakodnevne obveze. Tvrtka 3M u godinu dana proda milijarde tih papira, a sve je krenulo 1968. godine, kada je Spencer Silver smislio ljepilo koje se lako skida.
Kalašnjikov (AK – 47)
Ovu pušku osmislio je sovjetski vojnik Mihail Kalašnjikov, dok se oporavljao u bolnici od rana, koje je zadobio u Drugom svjetskom ratu. Tada mladić u svojim tridesetima, tvrdio je da je njegov izum isključivo namijenjen dobrobiti domovine. Međutim AK – 47 se i danas koristi u zemljama diljem svijeta, a ne samo u SSSR-u, za čiju ju je ‘dobrobit’ Mihail namijenio.
Safirna igla za gramafonske ploče
Mary Klik izumila je safirnu iglu za slušanje gramafonskih ploča, međutim nije uspjela dobiti papire koji bi to potvrdili. Iako je kasnije godine provela po sudovima, na kraju nije zaradila apsolutno ništa.
Hoverkraft
Sir Cristopher Cockerell iskoristio je usisivač i limenke za provjeru ima li njegova teorija smisla, nakon što je došao na ideju da napravi lebdjelicu koju je nazvao hoverkraft. Ovo supervozilo premijernu vožnju je imalo 1959. godine, između Calaisa i Dovera. Međutim, Cockerell na svom izumu nije zaradio. Tražio je godinama pravdu po sudovima, a na kraju je dobio samo simboličnu svotu od britanske Nacionalne korporacije za razvoj.
Tetris
Aleksej Pajitnov, ruski je računalani programer koji je 1985. godine razvio popularnu video igru Tetris, uz pomoć kolega iz državnog centra za istraživanja. Međutim zeznuo se, te je svoja autorska prava počeo naplaćivati tek poslije 10 godina kada je osnovao The Tetris Company.
Radio na navijanje
Trevor Bylis izjavio je nedavno da si više ne može priuštiti život u svome domu u londonskom Twickenhamu, iako se njegov izum prodaje u milijunima primjeraka. Naime kompanija s kojom je sklopio ugovor izmijenila je dizajn ovakvog radija, čime je Baylis izgubio prava nad njim, pa tako i profit koji je trebao ubirati.
Karaoke uređaj
Japanski poslovnjak Daisuke Inoue zarađivao je svirajući bubnjeve u bendu, koji je običavao dopustiti gostima kafića pjevanje na mikrofonu. Kada jednom bend nije mogao svirati, on je pustio glazbu na traci, nakon čega mu je sinula ideja da napravi uređaj za karaoke. Odmah ih je izradio 11, međutim nije zaradio nikakav novac, budući da nije patentirao svoj izum.
MP3
Ovaj softver u kratkom je roku postao standard za prijenos glazbe putem interneta. Za njegov razvoj je zaslužan njemački student filozofije Karlheinz Brandenburg, koji je na MP3-u počeo raditi još 80-godina. Kako nije imao novac za distribuciju softvera, na tržište ga je plasirao Shareware, te tako ostavio izumitelja bez ikakvog prihoda.
World Wide Web (www)
Timothy Berners Lee britanski je inženjer informatike, koji je prvotno osmislio web, kako bi pomogao znanstvenicima u lakšem obavljanju posla u Europskom istraživačkom laboratoriju u Cernu. Sam je svojevremeno izjavio da je tajna njegova uspjeha u tome što je world wide web besplatan i dostupan svima.
