Bez obzira voljeli matematiku ili ne, ona je svuda oko nas te nam pomaže shvatiti svijet iz beskonačnog broja uglova. Upravo matematičar te tvorac mnoštva znanstvenih radova Ian Stewart objavio je 17 jednadžbi koje su promijenile svijet. Donosimo ih u nastavku teksta.
Foto: Business Insider
Matematika je predmet, koji nije na među najomiljenijim većini učenika, a ujedno je predmet zbog kojeg se najčešće poseže za instrukcijama. No, bez dostignuća postignutih u polju matematike, mnoge bi pojave bilo kudikamo kompliciranije opisati. Britanski matematičar Ian Stewart objavio je ljestvicu 17 matematičkih jednadžbi koje su promijenile svijet.
Makswellove jednadžbe – svjetlo, telegraf i telefon
Najutjecajniji uvid u jednadžbu prostiranja dolazi od Maxwellovih izračuna elektromagnetizma. Godine 1820., većina ljudi je osvjetljivala svoje domove, pomoću svijeća i svjetiljki.
Pisma su se slala putem kočija. No, u roku stoljeća, ulice i domovi su električki osvjetljene, telegrafom se šalju poruke na drugi kraj svijeta, a i komunikacija između ljudi na različitim kontinentima postaje moguća.
Za ovo su zaslužna istraživanja dva znanstvenika.
Michael Faradey oko 1830. godine utvrđuje osnovne fizikalne zakonitosti u elektromagnetizmu. Tri desetljeća poslije James Clerk Maxwell počinje s formiranjem matematičkih osnova, koja su se zasnivala na Faradeyovim pokusima i teorijskim radovima.
Do 1864. Maxwell je imao četiri jednadžbe koje opisuju osnovne interakcije između električnog i magnetskog polja. Prve dvije su govorile o konzervativnosti oba polja, dok druge dvije tvrde kako se promjenama u električnom polju stvara magnetno polje, i obrnuto.
Potomci Mawellovi, poput Nikole Tesle, Marconija i drugih, ostvarili su zamisao koja prati cijeli arsenal modernih komunikacija, od radija i televizora, preko radara i mikrovalova za mobitele. Sve je to nastalo kao posljedica četiri Maxwellove jednadžbe i nešto dodatnih pokusa i istraživanja.
Teorija relativnosti
Prije par dana, točnije 14. ožujka je obilježena 135. godišnjica rođenja znanstvenika, poslije kojeg zasigurno više ništa nije bilo isto. Jedan od ključnih doprinosa ‘čovječanstvu’, velikog Alberta Einsteina, bila je njegova teorija relativnosti.
Naime on je relativnost dokazao kroz dvije znanstvene teorije u području fizike: posebne relativnosti i opće relativnosti. Teorije su osmišljene kako bi obrazložile činjenicu da se elektromagnetski valovi ne pokoravaju Newtonovim zakonima gibanja, nego imaju konstantnu brzinu, nezavisnu od kretanja promatrača.
Osnovna ideja teorije je bila da će dva promatrača, koji se nalaze u međusobno relativnom gibanju, izmjeriti različite vremenske i prostorne intervale za istovjetne događaje, ali će fizikalni zakoni obojici izgledati jednako.
Značaj Pitagorine formule na pravokutnom trokutu, teorije kaosa, normalne distribucije, kao i Schrödingerove jednadžbe, pročitajte na izvornom članku Business Insidera.
