Ovih deset stvari trebat će riješiti ministar ili ministrica znanosti i obrazovanja u novom mandatu
Relativni pobjednik parlamentarnih izbora koji su se održali u srijedu jest HDZ. No, bez koalicijskih partnera nemaju dovoljno mandata da sastave Vladu pa će postizborni dogovori pokazati tko će preuzeti kormilo izvršne vlasti. Ministra znanosti i obrazovanja, bilo da će to ponovno biti Fuchs, netko drugi iz HDZ-a i njegove koalicije ili pak netko iz drugih stranaka koji mogu dokazati da će sastaviti Vladu, čeka mandat prožet započetim reformama. Do kraja mandata treba frontalno krenuti cjelodnevna škola u svim osnovnim školama, a za to treba dograditi 600 škola. Trebat će odlučiti hoće li reforma strukovnih srednjih škola u svim školama krenuti već ove jeseni, kao i prvi put pregovarati s javnim sveučilištima oko novog modela financiranja – programskih ugovora.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Rezultati parlamentarnih izbora pokazuju da je HDZ osvojio 61 mandat, SDP 42, Domovinski pokret 14, Most 11 i Možemo 10. Po dva su dobili IDS i NP-Sjever, a jedan Fokus. Kako je za sastavljanje Vlade u načelu potrebno 76 mandata jer je to većina u Hrvatskom saboru, ni relativni pobjednik izbora HDZ nema dovoljno za takvo što. Potrebni su postizborni pregovori o koalicijama i tko će dobiti povjerenje nacionalnih manjina koji imaju osam mandata. Dok se čeka konstituiranje Hrvatskog sabora i slaganje resora buduće Vlade, izdvojili smo deset stvari koje će dočekati sljedećeg ministra znanosti i obrazovanja, bilo da će tu ulogu nastaviti Radovan Fuchs ili netko drugi iz HDZ-a i njihove koalicije ili netko od onih koji su u posljednje četiri godine sjedili u oporbi.
#1 Dogradnja 600 osnovnih škola i frontalno uvođenje cjelodnevne škole
Ministarstvo obrazovanja u sljedećem će mandatu trebati dograditi oko 600 osnovnih škola. Naime, ideja je Ministarstva bila da program cjelodnevne škole od 2027. godine zaživi u svim osnovnim školama u Hrvatskoj. To znači da sve osnovne škole trebaju prijeći u jednosmjenski rad, a njih 600 treba dograditi kako bi ispunile taj uvjet. Za to je Svjetska banka Hrvatskoj dala kredit od 25 milijuna eura, od čega značajan dio ide za projekt cjelodnevne škole. Zato Ministarstvo već objavljuje javne pozive za dogradnju škola. Luka Juroš, pročelnik Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, u podcastu srednja.hr u rujnu nije bio optimističan oko roka za dogradnju. Naveo je da treba biti realističan i reći da vjerojatno sve škole u tri godine neće biti dovršene.
#2 Prvi pregovori s javnim sveučilištima oko novog modela financiranja
Uskoro trebaju početi i pregovori s javnim sveučilištima oko novog modela njihova financiranja, tzv. programskih ugovora. Oni bi trebali doprinijeti većoj transparentnosti sveučilišta, a sastoje se od osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente. Ako pregovori ne budu uspješni, Ministarstvo sveučilištu može uskratiti tri posto sredstava koja su im potrebna. Najteži pregovori mogli bi biti sa zagrebačkim Sveučilištem koji je na Uredbu o programskom financiranju, kada je bila u javnom savjetovanju, ostavio komentar od sedam tisuća riječi. Tijekom 2026., u mandatu budućeg ministra obrazovanja, treba napraviti i vrednovanje provedbe programskog ugovora, a tada je planiran i završetak investicije od ukupno preko 130 milijuna eura za provedbu programskih ugovora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
#3 Početak modularne nastave ove jeseni?
Ove nastavne godine eksperimentalno je u devet srednjih strukovnih škola krenula modularna nastava. Prema toj reformi učenici bi zanimanje u srednjoj strukovnoj školi birali nakon prvog ili drugog razreda, a umjesto klasičnih predmeta imali bi module. Modularna bi u sve strukovne škole trebala ući ove jeseni, no nije poznato hoće li to tako doista biti. Ta odluka dočekat će ministra u sljedećem mandatu s Agencijom za strukovno obrazovanje. Odluka ministra neće biti laka jer se na reformu žale profesori Politike i gospodarstva, Povijesti i Biologije. Upravo oni pokrenuli su peticije sa svojim zahtjevima. Vladajućima zamjeraju i što nemaju dovoljno informacija o samoj reformi.
#4 Povećanje obuhvata djece u vrtićima
Hrvatskoj nedostaje broj mjesta u vrtićima, a u sljedećim godinama država treba povećati obuhvat djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od tri godine sa 76,3 posto na 90 posto. Do 2030. obuhvat djece u vrtićima trebao bi biti 96 posto. To znači povećanje kapaciteta za 22.500 mjesta pa su već krenule izgradnje i dogradnje vrtića. U javnom je savjetovanju ovih dana i novi kurikulum predškole koji predviđa povećanje sati obvezne predškole s 250 na 700 sati.
#5 Kampus Borongaj iliti ‘hrvatski Harvard’ čeka već 15-ak godina
S obzirom na to da je netom prije parlamentarnih izbora Kampus Borongaj posjetio Andrej Plenković, nesumnjivo je to projekt i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naime, Plenković je kazao da Vlada podržava projekt koji naredne godine mogu, tvrdio je, smireno realizirati. Smireno će tako ministar znanosti i obrazovanja morati razgovarati sa Sveučilištem u Zagrebu i Gradom Zagrebom oko Kampusa Borongaj koji je prije 17 godina predstavljen kao ‘hrvatski Harvard’. Oni rade na planovima prometnog povezivanja Kampusa s ostatkom grada, nakon čega bi trebala uslijediti gradnja studentskog doma i sportske dvorane. I dok je Hrvatski olimpijski odbor spreman opremiti tu sportsku dvoranu, a razgovori oko studentskog doma vode se i sa Studentskim centrom, HŽ i HEP prebacuju lopticu jedni na druge oko izgradnje nathodnika preko željezničke pruge. Tamo su 2022. godine poginula dvojica studenata. Sa svim tim ukoštac će se morati uhvatiti ministar u sljedećem mandatu.
#6 Hoćemo li napokon dočekati novi Zakon o odgoju i obrazovanju i novi pravilnik za studentske menze?
Iako su se iz Ministarstva još lani hvalili da je nacrt novog Zakona o odgoju i obrazovanju gotov, njega nema u planu savjetovanja Ministarstva za ovu godinu. Umjesto toga taj je Zakon krajem prošle godine doživio svoju 16. izmjenu. Sukladno izmjenama nastavnici u školama mogu raditi umjesto do 65. najduže do 67. godine života, izostanci se mogu opravdavati u e-Dnevniku, a upisi u prve razrede osnovne škole mogu se vršiti elektronički. Ministarstvo je pak odustalo od uvođenja novčanog kažnjavanja nastavnika kod kojih se utvrdi osobna odgovornost za propuste u radu, a odustalo se i od promjena u produžnoj nastavi.
Pravilnik o studentskoj prehrani pak se nije mijenjao od 2013. godine, a Ministarstvo ga obećava već godinama. Planirali su ga donijeti u 2021., 2022, 2023., a planira se i u 2024. Studente osim dugih redova pred menzama muče kvaliteta prehrane, studenti vegani traže više veganskih jela, a više ponude traže i studenti s dijagnozom celijakije.
#7 Što će Ministarstvo napraviti s nacionalnim ispitima koji koštaju 4,7 milijuna eura?
Upravo je na Ministarstvu znanosti i obrazovanja da odluči hoće li nacionalne ispite iskoristiti kao kriterij za upis u srednje škole ili kako će konkretno oni poslužiti za buduće obrazovne reforme. Naime, nacionalne ispite ove godine pisali su svi četvrtaši i osmaši. Državu koštaju 4,7 milijuna eura, no učenici iz njih ne dobivaju ocjenu, već se rezultat upisuje kao bilješka u e-Dnevniku. Kao što nam je u nedavnom podcastu rekao ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović, hoće li se u idućoj godini nacionalni ispiti računati kao jedan od kriterija za upis u srednju školu ovisi o obrazovnoj administraciji koja će u tom trenutku biti aktualna.
#8 Hoće li se konačno riješiti situacija s Hrvatskim studijima?
Od aktualnosti svakako treba izdvojiti i krizu upravljanja na Hrvatskim studijima. Iako su sveučilišta pa tako i fakulteti autonomni, prema Zakonu o visokom obrazovanju rektor odgovara za zakonitost rada sveučilišta, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja nadzire primjene odredba Zakona. Zato su dužni djelovati u slučaju Hrvatskih studija, što su u dopisu rekli i zagrebačkom rektoru Stjepanu Lakušiću. Naime, na čelo Hrvatskih studija rektor Lakušić i Senat postavili su Marija Grčevića suprotno Zakonu o visokom obrazovanju. Unatoč odlukama suda da Grčević ne može biti privremeni dekan, on je odbio predati dekanski ured svome prethodniku, a Lakušić je rekao da su sve pravne radnje napravljene korektno.
#9 Treba nastaviti obnovu fakulteta
U Zagrebu neki fakulteti još uvijek čekaju obnovu od potresa. Kao što smo pisali, ‘zapelo’ je s ugovorima jer Ministarstvo nije dalo suglasnost za neke od obnova fakulteta zbog procijenjenih cijena obnove. Naime, prijedlog je Ministarstva da se daju suglasnosti na one obnove čija je procijenjena cijena do tri tisuće eura po kvadratu. Mnogi studenti i dalje su zbog obnove razmješteni diljem grada.
#10 Rješavanje nedostatka studentskog smještaja
Ministarstvo treba riješiti i pitanje studentskog smještaja – u Zagrebu je bez studentskog doma lani ostalo više od 3.000 studenata, u Splitu više od tisuću. Studentski centar u Zagrebu želi obnoviti dva paviljona na Savi, a upravo za to, kako tvrde, čekaju natječaj Ministarstva.
