Ovo je 7 stvari koje možete učiniti ako netko širi govor mržnje na društvenim mrežama
Govor mržnje u današnje je vrijeme izrazito prisutan na društvenim mrežama. Tu se mladi informiraju, druže i dijele privatne aspekte života. No, kako se nositi s govorom mržnje i kako raditi na njegovu suzbijanju?
Foto: Erik Lucatero; Unsplash
Govor mržnje je govor čiji cilj je napasti, ocrniti, obezvrijediti, dehumanizirati, demonizirati, obespraviti, zastrašiti ili nahuškati na neku osobu ili skupinu ljudi. Takav je govor najčešće upućen pripadnicama i pripadnicima manjinskih skupina u društvu ili drugim skupinama koje su zbog svojeg položaja izvrgnute diskriminaciji ili marginalizaciji. Govor mržnje prisutan je i na internetu, gdje većina nas, iz školskih i fakultetskih obveza ili pak razonode, provodi i po više sati dnevno. Evo što možete učiniti ako susretnete govor mržnje na društvenim mrežama.
Ponuditi informiran, argumentiran, činjenično točan odgovor
Čak i ako mislite da osobu koja širi govor mržnje na društvenim mrežama nije briga što vi imate za reći, uvijek postoji ona skupina ljudi koja je u pogledu određene teme neutralna. Stoga, ako doživite ili svjedočite govoru mržnje na društvenim mrežama, uvijek možete objaviti svojevrstan odgovor. Bitno je da reagirate pribrano, ne nastavite vrijeđati ili svađati se, te se potrudite ponuditi maksimalno informiran, argumentiran i činjenično točan odgovor.
Prijaviti sporni komentar ili objavu na društvenoj mreži
Svaka društvena mreža ima postojeće mehanizme uklanjanja uvredljivog i diskriminirajućeg sadržaja, što bi se posebno trebalo odnositi na govor mržnje. Bilo da ste naišli na govor mržnje na Instagramu, Facebooku, YouTubeu ili TikToku, svaki od navedenih servisa ima posebno mjesto gdje možete prijaviti (report) komentar ili objavu. Za razlog prijave birate govor mržnje (hate speech). Iako postoje neke anegdotalne indikacije da sustav za prijavu sadržaja na društvenim mrežama nije osobito efikasan, to je dobro mjesto za početak.
Sakriti komentar i/ili blokirati osobu koja ga je objavila
Govor mržnje utječe i na duševni mir te opće psihološko stanje osobe. Zna izazvati osjećaj neugode, tjeskobe, straha, stresa i uznemirenosti. Zbog toga, kao svojevrsna prva pomoć postoji mogućnost skrivanja komentara ili objave, odnosno blokiranja korisnika koji je objavio sadržaj u kojem ste prepoznali govor mržnje. Na taj način štitite sebe od ponovnog izlaganja. Istovremeno, ne bi bilo loše prijaviti sporni sadržaj kako druge osobe i skupine ljudi ne bi bile ponovno izložene govoru mržnje.
Prijaviti govor mržnje nadležnim institucijama
Govor mržnje široki je društveni problem i njegovo rješavanje nije povjereno samo društvenim mrežama ili medijima u kojima se širi. Tim se problemom, uz policiju i državno odvjetništvo bave još neke institucije i nevladine organizacije. U prvom redu tu su pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobraniteljica za djecu. Svaka u svojemu resoru brine za očuvanje prava pojedinih skupina, od općeg građanstva pa do djece. Ukoliko mislite da ste susreli govor mržnje, uvijek se možete obratiti jednoj od ovih institucija. Osim toga, i nevladine organizacije poput GONG-a, Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava imaju svoje mehanizme borbe protiv govora mržnje. Govor mržnje, kao i djelo motivirano mržnjom, tako možete prijaviti na njihovoj web stranici www.dostajemrznje.org.
Prijaviti govor mržnje policiji
Ukoliko se radi o eksplicitnom obliku govora mržnje koji uključuje i poziv, odnosno poticanje na nasilje prema nekoj osobi ili skupini ljudi, bilo radi vjerske, nacionalne, rodne, spolne ili druge pripadnosti, radi se o mogućem kaznenom djelu. Iz tog razloga govor mržnje možete prijaviti i policiji, putem telefonske linije 112 ili anonimno putem mobilne aplikacije Policija – sigurnost i povjerenje koju možete pronaći na ovoj poveznici.
Potražiti stručnu pomoć i/ili savjet
Izlaganje govoru mržnje može stvoriti i dublje probleme za one koji mu svjedoče, a pogotovo za one ljude i skupine ljudi koje su takvom govoru izložene. Zbog toga je ponekad uputno obratiti se stručnjacima – psiholozima – kako bi vam pružili usluge savjetovanja. Grad Zagreb ima posebnu Polikliniku za zaštitu djece i mladih. Ako ste u školi, možete se obratiti školskom psihologu ili drugom stručnom osoblju.
Pričati o tome s roditeljima, prijateljima ili učiteljima u školi
Bitno je razgovarati sa stručnjacima, ali ponekad je lakše, kao prvi korak, ispričati svojim bližnjima što se dogodilo: prijateljima, braći ili sestrama, roditeljima i učiteljima. Oni vam ponekad mogu objasniti o čemu se radi, a nekad će, posebice ako se radi o odraslim osobama, znati bolje prepoznati koliko je ozbiljno to što ste doživjeli te treba li vam pomoć ili savjet stručnjaka i psihologa.
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE
Pročitajte analizu “Narativi mržnje u internetskim medijima i internetskoj komunikaciji u Hrvatskoj”, dostupnu na ovoj poveznici.
CMS je izdao i zbirku dobrih praksi u borbi protiv govora mržnje na internetu u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj “Odgovor na govor mržnje na internetu”, koju možete pronaći ovdje. Za prijavu govora mržnje i/ili djela motiviranog mržnjom, uvijek možete koristiti stranicu www.dostajemrznje.org.
Tekst je nastao uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autorica i izdavača i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Centra za mirovne studije i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
