Ovo je 8 inspirativnih mladih boraca za ljudska prava koje biste trebali pratiti
Mlade se ljude često etiketira kao indiferentne prema društvenim problemima, ljudskim pravima i politici. No, to nije uvijek slučaj.
Foto: Pexels; Markus Spiske
Ovih osam mladih ljudi diljem planete dokaz su da milenijalci i zoomeri nisu skupina apolitičnih, neutralnih promatrača, već da itekako mogu biti predvodnici pozitivnih promjena u svijetu.
Malala Yousafzai (24), Pakistan
Cijelom svijetu poznata jednostavno kao Malala, ova 24-godišnja djevojka iz Pakistana mogla bi nam svima biti uzor. Njena borba za ljudska prava fokusira se na pravo djevojčica da se obrazuju, a zbog neprijateljske klime u rodnom Pakistanu, i njenog glasnog aktivizma, Talibani su je pokušali ubiti. Nasreću, preživjela je pokušaj atentata, a 2014. je postala najmlađa osoba koja je primila Nobelovu nagradu za mir. Njena najpoznatija knjiga ‘I Am Malala’ prodana je u preko 1,8 milijuna kopija diljem svijeta.
Greta Thunberg (18), Švedska
Greta je još 2018. godine, s tek navršenih 15, započela prosvjed za podizanje svijesti o klimatskim promjenama. U petak je došla ispred švedskog parlamenta, podigla transparent na kojem je pisalo “School Strike for Climate” [Štrajk učenika za klimu] što je pokrenulo lavinu protesta koju nitko nije mogao zamisliti. #FridaysForFuture pretvorio se u globalni pokret, a do kraja 2018. preko 20.000 učenika markiralo je petkom kako bi sudjelovali u prosvjedima za klimu. Time magazin imenovao ju je osobom 2019. godine, a poznata je po svojim govorima u UN-u i javnom, oštrom sukobu s liderima poput Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Greta, ukratko, želi da što prije smanjimo ispuštanje štetnih plinova, dok se vlade svijeta obvezuju tek na planove u narednih tridesetak godina.
Jazz Jennings (20), SAD
Jazz je biološki rođena kao dječak, a u iznimno je ranoj dobi shvatila da je rođena u pogrešnom tijelu. Jedna je od najmlađih osoba koje su ‘promijenile spol’, a publicitet i popularnost iskoristila je kako bi osvijestila široke mase o tome da su transrodni ljudi svuda oko nas i da im društvo ne smije okretati leđa. S roditeljima je 2007., s tek navršenih sedam godina, pokrenula zakladu TransKids Purple Rainbow kojoj je primarna zadaća pomagati mladim transrodnim osobama. Na Youtube kanalu vodi seriju videa o svojem životu naslova “I Am Jazz”.
Dejana ‘Dexi’ Stošić (22), Srbija
Dexi dolazi iz Vranja u Srbiji, ima 22 godine i studentica je treće godine etnologije i antropologije na Sveučilištu u Beogradu. Dvije je godine bila ambasadorica mladih Srbije u Europskoj mreži žena protiv nasilja (WAVE), a javnosti je postala nešto poznatija zbog iznimno važne uloge u protivljenju zatvaranju studentskih poliklinika. Tu je sudjelovala kao jedna od ključnih osoba u inicijativi “Kreni promeni”, gdje se pokrenula i peticija “Ne damo studentsku polikliniku”. Kako je pisao Buro 247, prikupljeno je 35.000 potpisa, sastali su se s premijerkom, a ideja o ukidanju poliklinika naposljetku je odbačena. Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Amnesty International i Soka Gakkai International, imenovali su nedavno Dexi jednom od sedam najinspirativnijih boraca za ljudskih prava na svijetu.
Manu Gaspar (24), Filipini
Manu se autao kao gej svojim roditeljima kad je imao 19 godina i tad je shvatio da ima sreće. Sreće jer, za razliku od brojnih vršnjaka, njega roditelji nisu izbacili iz kuće, premda, naglasimo, ne prihvaćaju njegovu seksualnu orijentaciju. Zbog toga mu nije uvijek bilo lako, no snagu i nadu je pronašao u aktivizmu za ljudska prava. Kada priča o tome osjeća se osnaženo, slobodno, sretno. Dio je United Nations Population Funda (UNFPA) i Amnesty International Youth Collectivea. Inspirira ga LGBTI zajednica. Amnesty International ga svrstava u skupinu deset inspirativnih aktivista koji grade svijet kakav žele vidjeti. Možete ga pronaći na klikom na Twitter profil ispod.
Lehlogonolo Muthevhuli (24), Južnoafrička Republika
Lehlogonolo je 24-godišnja aktivistica za ljudska prava iz Južnoafričke Republike koja se u svojem aktivizmu najviše bavi zdravstvom i pristupu zdravstvenim uslugama. Trudi se razbijati predrasude o menstruaciji te podići svijest svojih sugrađana o važnosti mentalnog zdravlja. Posebno se usredotočila na mlade ljude koji, po njenu mišljenju, često ostanu nezbrinuti u javnim bolnicama i ustanovama. Njen je glavni cilj pomoći da se to promijeni. Amnesty International ju svrstava u skupinu deset inspirativnih aktivista koji grade svijet kakav žele vidjeti.
Brayan Monsalve (20), Kolumbija
Brayanov aktivizam posebno je važno istaknuti posebno zato što dolazi iz Kolumbije. Prema podacima UN-a, u razdoblju od 2017. do 2018. u toj je zemlji ubijeno preko stotinu odvjetnika i pravnika za ljudska prava. Dio je nevladine organizacije Human Rights Colombia, a za sebe kaže da je “mlad, ozbiljan, dinamičan”. Ima 21 godinu i student je psihologije, a njegova je obitelj zbog političke situacije morala odseliti iz zemlje što ga je potaknulo da se više aktivira oko pitanja ljudskih prava i da shvati da se jedino tako može napraviti promjena. Amnesty International ga svrstava u skupinu deset inspirativnih aktivista koji grade svijet kakav žele vidjeti. Možete ga pronaći na klikom na Twitter profil ispod.
X Gonzalez (21), SAD
X Gonzalez (rođeni kao Emma Gonzalez) non-binary su* 21-godišnji aktivist koji se zalažu za ograničavanje prava na nošenje oružja i jedno od najpoznatijih aktivističkih lica u Sjedinjenim Američkim Državama. Preživjeli su masovnu pucnjavu u srednjoj škola Marjory Stoneman Douglas (MSD) u Parklandu 2018. godine, nakon čega su osnovali gun-control skupinu naziva Never Again MSD. Poznati su po svome govoru u kojem prozivaju političare za izostanak djelovanja kada je u pitanju kontrola oružja u SAD-u.
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE
Pročitajte analizu “Narativi mržnje u internetskim medijima i internetskoj komunikaciji u Hrvatskoj”, dostupnu na ovoj poveznici.
CMS je izdao i zbirku dobrih praksi u borbi protiv govora mržnje na internetu u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj “Odgovor na govor mržnje na internetu”, koju možete pronaći ovdje. Za prijavu govora mržnje i/ili djela motiviranog mržnjom, uvijek možete koristiti stranicu www.dostajemrznje.org.
Tekst je nastao uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autorica i izdavača i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Centra za mirovne studije i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
