Ovo je deset najvažnijih aktera koji su unaprijedili obrazovanje u Hrvatskoj
Svi se slažu da obrazovanje moramo unaprijediti, no malo se ljudi slaže oko toga kako to treba učiniti, a još manje ih zaista nešto i čini po tom pitanju. Izdvojili smo deset aktera hrvatske obrazovne scene koji su za nju učinili najviše u posljednjih 10 godina koliko postoji portal srednja.hr. Tim povodom organiziramo veliku obrazovnu konferenciju, a neke od spomenutih ljudi moći ćete tamo vidjeti.
Sastavili smo popis deset aktera koji su najviše učinili za boljitak obrazovanja u Hrvatskoj | Foto: srednja.hr
Kada se priča o obrazovanju, svi se slažu samo oko jednog: da ono mora biti bolje. Pitanje obrazovanja direktno se tiče onih koji su budućnost, novih generacija, stoga ne čudi da je ono jedno od najvažnijih o kojima se kontinuirano raspravlja. No postoje oni među nama koji se ne zadovoljavaju samo pričom, već aktivno djeluju kako bi u obrazovanje uveli pozitivne promjene. Upravo njima posvećen je ovaj tekst.
U ovom tekstu smo izdvojili deset pojedinaca i inicijativa koji aktivno rade na tome da obrazovanje u Hrvatskoj bude najbolje što može biti. Istaknuli su se svojim postignućima na čijim se temeljima gradi bolja budućnost cijele zemlje. Izdvojiti samo deset aktera obrazovne scene nije lak zadatak no puno više njih okupit će se na prvoj konferenciji koju organiziramo povodom desete obljetnice djelovanja portala.
Konferencija ‘srednja.hr+ Obrazovnih deset‘ će se održati 5. studenog. Održava se hibridno – uživo u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema, od 09:00 do 17:00 sati (registracija gostiju započinje u 8:30), uz prijenos online putem sustava Entrio. Okupit će se najvažniji akteri sektora obrazovanja i znanosti koji će dati svoje odgovore na najvažnija obrazovna pitanja o kojima se pričalo zadnjih deset godina, ali i dati svoje viđenje budućnosti. Program pogledajte ovdje, a ulaznice možete kupiti putem sustava Entrio.
U pripremi za obrazovni događaj godine, donosimo popis nekih od najvažnijih ljudi iz sektora.
Boris Jokić
Boris Jokić Foto: Ivan Božić, srednja.hr
Prva osoba koja će mnogima pasti na um kada se spomene obrazovanje sigurno je Boris Jokić. Kao psiholog s doktoratom iz područja pedagoških znanosti s prestižnog Sveučilišta u Cambridgeu, Jokić je karijeru posvetio obrazovanju. Pažnju javnosti prvi je put privukao kao voditelj Cjelovite kurikularne reforme, točnije, kao voditelj Ekspertne radne skupine za njenu provedbu. Provedba cjelovite reforme je zaustavljena dolaskom Tihomira Oreškovića na čelo Vlade i Predraga Šustara kao resornog ministra, a Vlada ministrice Blaženke Divjak reformu je provela tek parcijalno, u sklopu projekta Škola za život.
Jokić je danas ravnatelj Instituta za društvena istraživanja na kojem radi već 19 godina, autor je čak devet autorskih knjiga, četiri uredničke knjige te brojnih znanstvenih radova.
Tea Žakula
Tea Žakula
Foto: PR
Tea Žakula danas je docentica zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB). Magistrirala je 2010. godine na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT), a 2013. godine ondje je stekla i doktorat. Kroz studij je odradila stručnu praksu na sveučilištu Harvard University (Cambridge, SAD), a predavala je i na sveučilištu Northeastern University (Boston, SAD).
Nakon povratka u Hrvatsku, na FSB-u je odlučila pokrenuti dobre prakse koje je vidjela na američkim i europskim sveučilištima. Inicirala je ideju Laboratorija za energetsku učinkovitost, a pokrenula je i kolegij koji se bavi niskoenergetskim i pametnim zgradama te kolegij poslovnih kompetencija. Njeni studenti na svakom projektu rade timski, a ideje iznose interdisciplinarnom panelu stručnjaka koji im daju povratne informacije, što je pristup poučavanju na kojeg su američki studenti naviknuti, ali Hrvatima je novost. Osim toga, aktivna je i u očuvanje hrvatske baštine kao, između ostalog, urednica pet knjiga te asistentica pri objavljivanju petnaest zbornika radova iz područja hrvatske tradicijske baštine.
Korado Korlević
Korado Korlević Foto: Yotube screenshot; TEDx Talks
Korado Korlević jedan je od najpoznatijih učitelja u Hrvatskoj, astronom, pokretač i voditelj Znanstveno-edukacijskog centra te predsjednik Astronomskog društva Višnjan. Završio je Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Kao voditelj zvjezdarnice u Višnjanu postigao je ogroman uspjeh u istraživanju asteroida s relativno malim teleskopom i svrstao Hrvatsku odmah iza SAD-a po broju otkrivenih asteroida. U Višnjanu je, naime, otkriveno više od 1.700 asteroida. Korlević je, također, pokretač i prvog većeg edukacijskog projekta u zvjezdarnici pod imenom ‘Visnjan School of Astronomy’, nakon kojeg su uslijedili brojni drugi.
Korlević u projekte popularizacije znanosti uključuje učenike i na taj način doprinosi njihovom obrazovanju, ali i razvoju znanosti i tehnologije u Hrvatskoj. Učenici radom na projektima uče kemiju, biologiju i astrologiju, a srednjoškolci provode i zahtjevnije, specijalizirane projekte s kojima stječu vrijedno znanje i iskustvo iz sve popularnijeg STEM područja.
Marin Soljačić i Boris Sakač
Marin Soljačić
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Marin Soljačić i Boris Sakač dva su hrvatska znanstvenika koja su svoje uspjehe stvarala izvan granica naše zemlje, no među hrvatskim su učenicima odlučili poticati izvrsnost. Marin Soljačić je diplomirao fiziku i elektrotehniku na američkom MIT-ju, a fiziku je doktorirao na Princetonu. Redoviti je profesor na MIT-ju, jedan od osnivača tvrtke WiTricity Corporation, a znanstveno ga zanimaju elektromagnetski fenomeni, posebno bežični prijenos energije. Utemeljio je Nagradu Marin Soljačić pa svake godine dodjeljuje iznos od 5.000 dolara maturantu s najboljim rezultatima mature iz matematike i fizike.
Boris Sakač Foto: Marko Matijević, srednja.hr
Boris Sakač informatički je stručnjak i jedan od pionira informatičkih znanosti u Hrvatskoj. Radio je kao dugogodišnji savjetnik Međunarodnog Olimpijskog Odbora u Lausannei gdje je sudjelovao u rukovođenju informatičkom podrškom na Olimpijskim igrama od 1984. do 2010. godine. I on je utemeljio nagradu koja nosi njegovo ime pa svake najboljem maturantu na maturi iz informatike Sakač dodjeljuje 5.000 eura. Prema njegovim riječima, nagrađivanjem najboljih želi potaknuti mlade na razmišljanje i ulaganje u informacijsku revoluciju.
Toni Milun
Toni Milun Foto: YouTube screenshot
Malo tko je toliko zaslužan za popularizaciju matematike kao profesor Toni Milun. Milun je diplomirao na Prirodoslovno matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, smjer profesor matematike i fizike. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu završio je 2012. poslijediplomski specijalistički studij Statističke metode za ekonomske analize i programiranje. Web stranicu s besplatnim video predavanjima iz matematike i statistike pokrenuo je još 2011. godine, a kasnije je video lekcije objavljivao na svom YouTube kanalu koji u ovom trenutku broji više od 66 tisuća pretplatnika te više od 48.000.000 pregleda.
Kaja Pavlinić
Kaja Pavlinić
Foto: privatna arhiva
O Kaji Pavlinić pisali smo još dok je bila studentica Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Pavlinić je i trostruka dobitnica Oskara znanja, nagrade koja se dodjeljuju učenicima za izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima u znanju te državnom natjecanju glazbe i plesa. Osvojila je i 1. mjesto na međunarodnom natjecanju iz informatike American Computer Science League.
Pavlinić je u javnosti postala poznata po projektu Integritas, namijenjen je osvještavanju učenika i studenata o važnosti akademskog poštenja i čuvanja integriteta zajednice. Osnovala je i svoju firmu Kajuška, a zadnje dvije godine vodi i projekt Youth Voice for Integrity. Osmislila je i predstavila detaljan prijedlog boljeg sustava bodovanja za dodjelu studentskih stipendija za izvrsnost. Aktivna je i kao predsjednica Udruge Forum za održivi razvoj Zeleni prozor koja se, između ostalog, bavi i radom s mladima te u Mreži mladih Hrvatske.
Studenti govore
Prosvjed studenata Hrvatskih studija 17. siječnja | Foto: srednja.hr
Studenti govore bilo je udruženje udruga studenata Hrvatskih studija koji su aktivno progovarali o netransparentnom i nelogičnom djelovanju uprave Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih studija. Kao studentska inicijativa bili su u centru polemike oko preustroja Hrvatskih studija u sveučilišni odjel, a zbog ukidanja Odsjeka za Filozofiju organizirali su i blokadu nastave, što je bila jedina studentska blokada u proteklom desetljeću.
Svojim glasom, vidljivosti na društvenim mrežama i zastupljenosti u medijima, ova studentska inicijativa uspjela je javnosti približiti probleme na samom Sveučilištu za vrijeme (prvog) mandata rektora Borasa i njegovih prorektora. Da su bili na piku Uprave Sveučilišta bilo je jasno kada je rektor podigao tužbu protiv studenta, inače člana ove inicijative.
U javnosti su bili prepoznatljivi zbog svojih zanimljivih akcija, kao onda kada su Senatu Sveučilišta u Zagrebu održali lekciju o plagiranju i društvenoj odgovornosti, ali i raspjevanom blokadom nastave. Zajedno s ostalim studentima Sveučilišta, tvorili su Sveučilišnu platformu, a nakon blokade nastave na Hrvatskim studijima na studentskim izborima su osvojili mandate u Studentskom zboru Hrvatskih studija. Inicijativa je prestala s aktivnostima nakon što su njeni članovi završili svoje studije. Borbu protiv nelogičnosti vrhuške uprave zagrebačkog Sveučilišta nastavili su studenti Filozofskog fakulteta.
GOOD inicijativa
Predstavnici GOOD inicijative Foto: Dora Kršul, srednja.hr
GOOD inicijativa okuplja brojne organizacije civilnog društva koje se bave obrazovanjem i ljudskim pravima. Zalažu se za reformu hrvatskog obrazovnog sustava, a po tom pitanju su do sada učinili puno. Upravo su oni bili organizatori velikog prosvjeda podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi 2016. godine kojeg su organizirali pod parolom ‘Hrvatska može bolje‘, a kojeg su i ponovili iduće godine. Održali su niz ekspertnih foruma na kojima su upozorili na probleme u školstvu i istaknuli važnost obrazovanja u rješavanju problema nezaposlenosti, siromaštva i iseljavanja. Godinama se zalažu i za sustavno uvođenje građanskog odgoja u škole.
Marlena Bogdanović
Marlena Bogdanović Foto: privatna arhiva
Marlena Bogdanović učiteljica je razredne nastave iz Osnovne škole Tučepi. Još prije desetak godina samoinicijativno je pokrenula digitalizaciju u školstvu, prva uvodeći tablete u nastavu. Poznata je po svojim stavovima o školskom sustavu. Primjerice, smatra da se brojčane ocjene u nižim razredima osnovne škole mogu ukinuti, a umjesto njih bi uvela opisno ocjenjivanje.
Krešimir Nežmah
Krešimir Nežmah Foto: Facebook stranica Natjecanje iz informatike, Agencija za odgoj i obrazovanje
Krešimir Nežmah neupitno je jedan od najuspješnijih učenika Hrvatske. Kao učenik zagrebačke XV. Gimnazije, bio je dobitnik je nevjerojatnih 27 Oskara znanja čime drži rekord kao učenik s najviše Oskara. Krešimir je svojim uspjesima pomaknuo granice i motivirao druge učenike na izvrsnost, zbog čega se nalazi i na našoj listi alumnija.
Alumni dio portala srednja.hr nudi popis svih dobitnika Oskara znanja od 2005. do danas. Partneri projekta su Hrvatska zajednica županija i Agencija za odgoj i obrazovanje.
Na konferenciji ‘srednja.hr+ Obrazovnih deset‘ poseban će panel biti posvećen našim alumnijima. Više o konferenciji potražite ovdje, a ulaznice kupite putem sustava Entrio.
Povodom 10. rođendana portala organiziramo konferenciju srednja.hr+ Obrazovnih deset čiji program možete pogledati ovdje. Ulaznice možete kupiti putem Entrio sustava ovdje, a sve novosti možete pratiti putem rubrike srednja.hr+ ili preko Facebook događaja Konferencija: srednja.hr+ Obrazovnih deset
