Ovo je kurikulum za novi predmet koji 2023. dolazi u škole: Evo tko će ga predavati
Novi predmet o kritičkom mišljenju u škole stiže najesen 2023., a kurikulum je već – spreman. Danas ga je medijima predstavio Bruno Ćurko, šef radne skupine koja je materijale i priredila. Kad jednom dođe u škole, predavat će ga, nižim razredima, učitelji i učiteljice, a u višim nastavnici društveno-humanističkih predmeta osim – vjeroučitelja.
Bruno Ćurko, šef radne skupine koja je izradila kurikulum za predmet o kritičkom mišljenju
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Kurikulum za novi predmet, koji bi u osnovne škole trebao stići najesen 2023., danas je novinarima predstavljen u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. O njemu je više govorio Bruno Ćurko, docent splitskog Filozofskog fakulteta i šef radne skupine od deset stručnjaka koje je ministar Radovan Fuchs imenovao prošle godine s jednom zadaćom – izrada kurikuluma za novi predmet o kritičkom mišljenju.
To se najbolje može opisati rečenicom filozofa Johna Deweya da škola djecu treba naučiti ‘kako misliti, a ne što misliti’. Takav jedan predmet razvijat će kod djece, od prvog razreda osnovne, ono što danas nazivamo soft skills. Set je to općih i generičkih vještina koje će osnažiti intelektualni oprez i ‘odgojiti’ dječju znatiželju, potaknuti ih da elaboriraju svoje stavove i budu otvoreni prema različitim perspektivama i stavovima.
Naučit će djecu kako misliti
Tako će i oni najmlađi, po prvi puta sustavno, učiti kako istražiti izvore informacija, a potom ih procesuirati i vrednovati. Bit će im predstavljene različite strategije kritičkoga mišljenja koje će potom znati primijeniti u raznim kontekstima i područjima. Osim toga, djeca bi ovim predmetom trebala razviti i neke ‘životne’ stvari, poput samopouzdanja, samokritičnosti i, možda najvažnije od svega, osobnog integriteta te društvene odgovornosti i etičnosti.
Ovisno o dobi i razredu, vještine će se nadograđivati, od onih osnovnih poput pojašnjavanja nepoznatih pojmova i istraživanja informacija pa do kritičke evaluacije svijeta oko sebe, počevši od književnih tekstova pa do svakodnevnih situacija i vjerovanja. Detaljnije izvatke iz kurikuluma koji, kako nam je danas rečeno, ima preko 90 strana i ubrzo će na javno savjetovanje, možete vidjeti u prezentaciji docenta Ćurka. (Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, osvježite stranicu)
Loading...
Reload document 
Open in new tab Konačno alternativa za one koji ne idu na Vjeronauk
Ovaj predmet dolazi kao reakcije na dugogodišnje primjedbe roditelja i obrazovnih stručnjaka. Učenici u prvom osnovne već biraju hoće li pohađati nastavu iz rimokatoličkog vjeronauka, a ako to ne žele, alternative uglavnom – nema. Kako se nastava iz vjeronauka odvija usred satnice, nemali je broj priča o učenicima koji u to vrijeme tumaraju školskim hodnicima, sjede na stepenicama i praktično nemaju što raditi.
Od školske godine 2023./2024. to će se sve promijeniti. Oni učenici koji ne idu na Vjeronauk, dobit će priliku, u isto vrijeme, pohađati predmet o kritičkom mišljenju. Još uvijek nije definirano, kazao je ministar Fuchs, hoće li predmet iste godine ići u sve škole frontalno ili pak pilotno u njih 50-ak, no jedna stvar je sigurna – taj će predmet, jedan kroz jedan, biti alternativa vjeronauku.
Predavat će ga u nižim razredima učitelji razredne nastave, dok u višim razredima osnovnoškolcima će taj predmet držati nastavnici društveno-humanističke skupine predmeta, poput nastavnika povijesti, filozofije, sociologije, ali ne i – vjeroučitelji. Nije predviđeno da oni predaju ovaj predmet s obzirom na to da su već, kako je primijetio ministar, zauzeti držanjem nastave vjeronauka. One koji će to predavati posebno će educirati za to nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje.
KAKO ĆE SE ZVATI PREDMET?
Predmet o kritičkom mišljenju još uvijek nema svoj službeni naziv i, kako su otkrili ministar Fuchs i docent Ćurko, šef radne skupine koja je kurikulum i priredila, otvoreni su za prijedloge i komentare kojih očekuju mnoštvo u javnom savjetovanju.
Jednog dana možda bude predmet za sve
Prisutni novinari uputili su kritiku zbog načina na koji će nastava iz ovog predmeta biti organizirana; konkretno, na činjenicu da će učenici moći slušati predavanja ili iz vjeronauka ili iz kritičkog mišljenja. U startu nije predviđena mogućnost da se upisuju na oba predmeta. Osim što je to uglavnom neizvedivo zbog satnice, kako je primijetio Fuchs, ovaj predmet zamišljen je prvenstveno kao alternativa za one učenike koji bi inače vrijeme provodili na hodnicima.
– Ne možemo napraviti idealnu varijantu. Ne mora značiti da nekim razvojem situacije to neće postati predmet koji će biti dostupan svima, kazao je Fuchs na pitanja novinara o isključivosti izbornih predmeta.
Na naše pitanje hoće li učenici koji ipak izaberu poduku iz vjeronauka biti zakinuti za ovako važne vještine i znanja, kazao je kako bi se u tom smislu pila mogla okrenuti i naopako pa se upitati hoće li oni koji uče o kritičkom mišljenju biti zakinuti za znanja o povijesti religije. Na pitanje, koje muči neke nastavnike, zašto se samo učenicima uz nastavu vjeronauka ne ponudi drugi strani jezik, ministar i šef radne skupine odgovaraju da je ovaj predmet ipak nešto obuhvatniji i širi.
Ministar Fuchs odgovarao je i na pitanja o nalazu inspekciju u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, o čemu više možete pročitati ovdje.
