Ovo se ne uči na satu: Pet zanimljivih činjenica o školstvu u Hrvatskoj koje rijetko tko zna

Koja je škola s najviše učenika u Hrvatskoj? A ona s njih najmanje? U kojem razredu se najviše ‘markira’, a u kojem najmanje? Znaš li da u Hrvatskoj postoje škole u kojima se nastava izvodi samo talijanskom ili češkom? Iskopali smo neke zanimljive podatke o školama i maturi u Hrvatskoj koje možda ne znaš.

Izvukli smo zanimljive činjenice o školstvu | Foto: srednja.hr

Dok svaki dan ideš u školu, o njoj znaš apsolutno sve. Da te netko probudi usred noći, možeš izrecitirati u koliko sati zvoni za veliki odmor, kad počinje drugo polugodište, a kad proljetni praznici, u kojem dijelu godine ima najviše ispita i koji razred prije tvog ima sat Matematike, da možeš tražiti njihova iskustva nakon testa.

Kad bi biti učenikom bila profesija, ti bi bio Michael Jordan. Ili Messi. Ili Serena Williams. Kužiš poantu.

Ipak, kad malo ‘odzumiramo’ i pogledamo širu sliku, vidimo puno informacija koje su nam inače nevidljive. Kroz vlastito iskustvo naučimo jako puno toga, naravno, ali u podacima o učenicima i školama krije se cijeli jedan novi svemir.

Stoga, prekopali smo baze podataka poput Državnog zavoda za statistiku i Školskog e-Rudnika kako bismo pronašli najzanimljivije činjenice i sagledali školstvo iz novog kuta. Hvala statističarima bez kojih ovaj tekst nikad ne bi nastao.

1. Najmanja škola nalazi se u Sisku, a najveća u Pazinu

Možda očekuješ da će najveću školu imati najmnogoljudniji grad Hrvatske, Zagreb, ali to nije tako. Doduše, bio bi to dobar pokušaj, jer druga najveća škola zaista jest smještena u našoj metropoli.

No, prema podacima u e-Rudniku, najveća matična škola je ipak Osnovna škola Vladimira Nazora u Pazinu. Nju je ove školske godine upisalo 1.275 učenika. Tvoj razred u toj školi bio bi jedan od 84 razreda, a svaki ima prosječno 15,18 učenika.

S druge strane, gledamo li samo redovne škole, najmanja je Katolička osnovna škola u Sisku. Otvorena je ove školske godine i broji 5 učenika. Svi su u istom razredu, logično.

2. Najviše ‘markiramo’ u trećem srednje

Tinejdžersko doba u kojem se nađemo kad upišemo srednju školu obično se veže uz bunt i testiranje granica, pa pretpostavljamo da nikog neće iznenaditi činjenica da tad najviše markiramo. Najviše neopravdanih izostanaka imamo u trećem srednje, prosječno 3,12 po učeniku. Najviše opravdanih izostanaka, s druge strane, imamo u četvrtom razredu srednje škole, s prosječnih 119,72 izostanaka po maturantu.

Zanimljivo je i da se najmanje markiralo u četvrtom razredu osnovne škole. Tad učenici imaju prosječno 0,48 neopravdanih izostanaka, dok za prvi osnovne taj prosjek iznosi nešto većih 0,53 sati.

Ipak, kad promatramo prosječan broj neopravdanih izostanaka kroz godine, valja reći da se primjećuje silazan trend. Školske godine 2013/2014 prosječan učenik markirao je 3,19 puta, a 2023/2024 taj prosjek iznosi 1,59. Slobodno se potapšimo po leđima zbog toga.

Prosječan broj neopravdanih sati po učeniku kroz godine | Podaci: Školski e-rudnik; vizualizacija: srednja.hr

3. Najpopularniji izborni na maturi je Fizika

Uz obvezne, na maturi biramo i koje izborne predmete želimo polagati. Često je tome razlog što studij kojeg želimo upisati propiše taj predmet mature kao uvjet upisa.

Iz godine u godinu najpopularniji izborni predmeti ostaju isti, a ni školska godina 2022/2023 nije iznimka. Najviše učenika, njih 6.369, polagalo je Fiziku. To znači da gotovo 40 % od ukupnog broja maturanata polaže ovaj ispit na maturi.

Slijede je Biologija s 4.013 učenika i Politika i Gospodarstvo koju je polagalo 3.962 učenika. Zanimljivo je da je prosječno najniža ocjena među izbornim ispitima upravo ona s najpopularnije Fizike, a iznosi 1,95. Najveću prosječnu ocjenu maturanti su ostvarili na ispitu iz Francuskog jezika – 3,78.

Najmanje učenika te je godine pisalo ispit iz Grčkog jezika, njih samo 10, a odmah iza njega je Latinski kojeg je pisalo 16 učenika. Zanimljivo je i da Njemački jezik nije toliko popularan na maturi koliko bi se, možda, moglo očekivati. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Njemački je drugi najčešći strani jezik kojeg u školama uči 94.357 učenika. Ipak, na maturi ga je polagalo samo njih 195.

4. Najlošiji prosjek ocjena imamo u prvom srednje

Najbolje ocjene imamo u prvom razredu osnovne škole. Prošle školske godine je prosječna ocjena u prvom razredu bila 4,82, a imali smo 30.560 prvašića odlikaša. Do osmog razreda se taj broj prepolovio, pa je iznosio 15.638, a prosječna ocjena pala je na 4,17.

Da je prelazak u srednju školu stvarno izazovan potvrđuje i podatak da u prvom srednje imamo najslabiju prosječnu ocjenu – 3,77. Tad imamo i najmanje odlikaša. Prošle je godine tako 7.004 učenika završilo prvi srednje s odličnim uspjehom.

Inače, gledano po županijama, učenici Grada Zagreba imaju najbolji opći uspjeh – skoro peticu, odnosno 4,44. U taj prosjek ulaze učenici i osnovnih i srednjih škola.

Znaš li, je li tvoj prosjek ocjena bolji od prosječnog hrvatskog učenika? Kad bi se računao ukupan prosjek svih učenika u zemlji, on bi iznosio 4,29. Ako je tvoj prosjek veći, smatraj se natprosječnim! Zanimljiva je i informacija da u Hrvatskoj imamo 208.725 odlikaša.

5. Fakulteti koje upisuju najuspješniji učenici

Najpoželjniji fakulteti među učenicima koji su najbolje riješili ispite mature su, prema Školskom e-Rudniku, su Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu i Medicinski fakultet u Zagrebu. FER upisuju maturanti čiji je prosjek na maturi bio 4,22, a Farmaciju 4,21. Prosjek na maturi maturanata koji su upisali Medicinu bio je 4,11.

6. Bonus činjenica: jedinstveno učeničko online natjecanje

Statističko natjecanje za učenike srednjih škola koje organizira Državni zavod za statistiku razlikuje se od ostalih za koje znaš. Za početak, posve je online, prijavljuješ se u timu, imaš i mentora, a dozvoljeno je i tražiti pomoć u rješavanju zadataka – ovo je možda jedino natjecanje na kojem su šalabahteri dopušteni.

Na ovo se natjecanje svake godine prijavi oko 1.500 učenika i mentora. Natjecatelji se prijavljuju u timovima do troje učenika. Natjecanje je u potpunosti online, pa sudjeluješ gdje god da jesi. Za rješavanje prvog kruga ispita imaš čak dva tjedna, a pobjednici osvajaju kul nagrade.

Ako su te podaci u ovom tekstu zabavili ili iznenadili, ako želiš zakopati dublje i otkriti nešto novo, Statističko natjecanje je za tebe. Super vijest – prijave su nedavno otvorene!

Ako su podaci tvoja supermoć, prijavi se na Statističko natjecanje | Foto: Statističko natjecanje

Da se prijaviš ne trebaš imati statistiku kao predmet u školi. Sve što se traži je da se barem donekle razumiješ u korištenje i pretraživanje podataka, a analitičke vještine nisu nešto što ćeš tek tako ubaciti u životopis jednog dana.

Kako se onda prijaviti? Okupi tim od najviše troje učenika i pronađite mentora. Svi trebate biti srednjoškolci. Ako ste u prvom ili drugom razredu, prijavljujete se u B kategoriji, a ako ste treći ili četvrti, za vas je A kategorija. Ispunite obrazac za prijave dostupan na web stranici Statističkog natjecanja do 20. prosinca u ponoć i čekaj početak prvog kruga.

Prvi krug natjecanja počinje 8. siječnja i traje dva tjedna. Svi koji prođu u drugi krug natjecanja radit će analizu u obliku prezentacije za zadani set podataka, a za to imaju tri tjedna. Pobjednike doznajemo početkom travnja 2025. godine, a samo dvije najbolje ekipe po kategoriji dobivaju pozivnicu za Europsko statističko natjecanje.

Više o prijavama i ovom jedinstvenom natjecanju pronađi ovdje.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Državnog zavoda za statistiku