Ovo su državni prvaci iz hrvatskog: Spaja ih ljubav prema jeziku
Na državnom natjecanju iz hrvatskoga jezika koji se održavao u Zadru od 27. do 29. travnja prva mjesta za srednje škole izborili su Leo Radalj, učenik prvog razreda Treće gimnazije Split, Karlo Szabo, učenik drugog razreda Gimnazije Nova Gradiška, Robert Sviben, učenik trećeg razreda Srednje škole Zlatar te maturant Nenad Lastavica iz Druge osječke gimnazije.
Leo, Karlo, Robert i Nenad s prijateljima i mentorima na natjecanju
Sad kada su se dojmovi slegli, uspjeli smo kontaktirati svih četvero s kojima smo porazgovarali o pripremama pred natjecanje, dojmovima, ali i o zadacima s kojima su se ovi učenici vješto suočili.
Višemjesečno pripremanje uz mentorice
Premda bi netko od učenica očekivao da će ‘razvaliti’ natjecanje iz jezika, Leo, Karlo, Robert i Nenad pravi su primjer da ne mora uvijek biti tako. Svi četvero otkrili su nam da obožavaju hrvatski jezik, a višemjesečni trud i učenje na školskom, županijskom i u konačnici na državnom natjecanju napokon je došlo na vidjelo.
– Osjećaj je veličanstven, jer biti državni prvak iz hrvatskog jezika nije mala stvar. Kad sam na vrhu poretka vidio svoje ime, bio sam iznenađen jer nisam očekivao tako dobar rezultat stoga mi se sve to učinilo pomalo nestvarnim, priznaje Leo Radalj iz Treće gimnazije u Splitu.
Budući maturant Robert Sviben iz Zlatara također priznaje da je izuzetno sretan što je osvojio prvo mjesto jer već od sedmog razreda sudjeluje na natjecanjima iz hrvatskoga jezika, a ovo mu je prvi put da je osvojio prvo mjesto.
– Hrvatski jezik zavolio sam zahvaljujući profesorici iz osnovne škole. Privukla me gramatika i jednostavno se pronalazim u tome, rekao nam je Robert Sviben iz zlatarske srednje škole koji se za natjecanje pripremao s mentoricom Ljerkom Gajski Markulin.
Ovi uspješni srednjoškolci kažu da su se za natjecanje pripremali uz svoje mentorice te da se na radu za natjecanje kreće već prije školske razine, a onda se postepeno priprema za županijsko, a kasnije i državno.
– Za državno natjecanje pripremao sam se proučavajući hrvatski pravopis i gramatiku sa svojom mentoricom, profesoricom Tadin Andromak, te rješavajući testove s prijašnjih državnih natjecanja.
Pomoć mentora ima veliku ulogu. Mentorica mi je jako dobro prenijela svoje znanje, što se vidi i po ostvarenom rezultatu, a kako se hrvatski jezik svake godine samo nadograđuje, moram spomenuti i profesoricu Grubišić iz OŠ Visoka koja je zaslužna za predznanje s kojim sam došao u srednju školu, rekao je Leo, a s njime se složio i maturant Nenad Lastavica kojem je ovo već drugi put da je osvojio prvo mjesto na državnom natjecanju.
– Mentor je bitan pokretač svega. Moja mentorica i ja zajedno smo prolazili kroz zadatke, dodatno mi je pojašnjavala neke od njih, a čak mi je donosila i svoju literaturu s fakulteta, otkrio nam je Karlo Szabo iz Nove Gradiške.
Široki spektar različitih tipova zadataka
Kako se radi o genijalcima iz poznavanja hrvatskoga jezika, dečki su nam kazali da zadaci nisu bili pretjerano teški, ali se tu mogao naći spektar različitih zadataka koji su na državnoj razini uključivali i povijest jezika.
– Moram priznati da su ispiti na školskoj i županijskoj razini znatno teži od državne razine. Na županijskoj se razini jasno očitavaju razlike i ne može se dogoditi da više nas dijeli isto mjesto pa je zbog selekcije zahtjevnije. Iako sam se nadao težim zadacima na državnom natjecanju, ne žalim se, iskreno priznaje Karlo koji je i prošle godine sudjelovao na državnom natjecanju. Budući da mu je tad mentorica bila sadašnja ravnateljica škole i nije izborio prvo mjesto, ove godine mu je obećala ako bude prvi da će mu skuhati lonac sarme što se i dogodilo.
Ispitni listići sadržavali šaroliki tip zadataka od nadopunjavanja, zaokruživanja, velika početna slova, upotreba pravilne fraze i mnogi drugi. Najstariji među njima dodatno nam je pojasnio o kakvim je točno zadacima riječ.
– Kako se gradivo četvrtoga razreda sastoji uglavnom od leksikologije i frazeologije, mnoga su pitanja nalikovala na pitanja iz kvizova ili nekakve zanimljivosti (fun facts, da se izrazim u duhu hrvatskog jezika). Primjerice: ‘Napišite internacionalizam koji znači to i to’, ‘Navedite hrvatsku zamjenu nekoj stranoj riječi’, ‘Ispišite sinonime, antonime…’ itd. Bilo je i pitanja iz gradiva prošlih razreda (fonetika, fonologija, morfologija, sintaksa) i, naravno, zadataka vezanih uz pravopis (veliko i malo slovo, ije/je, č/ć…), otkrio nam je Nenad.
Karlo i ravnateljica s loncem obećane sarme
Državno natjecanje je više od natjecanja
Svako natjecanje samo po sebi nosi odgovornost i prema njemu se pristupa ozbiljno, međutim kada je riječ o državnoj razini naši sugovornici složili su se da je ono mnogo više od natjecanja te da ono sa sobom nosi nova prijateljstva, nova iskustva i lijepa sjećanja bez obzira na rezultat.
– Državno natjecanje za mene je više od toga. Tamo dolazimo neopterećeni, a najviše me na natjecanjima raduje druženje s ljudima s kojima dijelim slične interese. I sad smo u Zadru vodili diskusije, međusobno usavršavali hrvatski jezik, a već i dogovaramo ponovna druženja, kazao nam je Karlo.
I dok se Leo, Karlo i Robert raduju novom natjecanju i druženju sa svojim kolegama, Nenada trenutno očekuju obaveze prema državnoj maturi.
– To što sam četiri godine išao na natjecanje uvelike mi olakšava jezični dio ispita državne mature iz hrvatskog, za njega se gotovo i neću posebno pripremati. Želja mi je studirati jezike, a prvi su mi izbor latinski jezik i književnost i ruski jezik i književnost na FFZG-u, zaključio je Nenad.
