Ovo su najpoželjniji i najmanje popularni studiji među Hrvatima posljednih četiri godine
Odabir studija među mladima ima velik značaj za
društvenu i gospodarsku budućnost zemlje. Određivanje
smjera kojim će krenuti rijeke mladih utječe na ono
što je čeka, a upravo je zbog toga provedena studija
‘Postati student u Hrvatskoj’ koja nudi dubinsku
analizu upisivanja studija u Hrvatskoj posljednjih
nekoliko godina. Ona je pokazala kako se želje
pojedinaca redovito ‘okrupnjavaju oko određenih
studijskih programa, nositelja, izvođača te
znanstvenih i umjetničkih polja. Iz spomenutog smo
istraživanja izvukli podatke o tome koji su
najpoželjniji i najmanje poželjni studiji među
maturantima u Hrvatskoj u posljednjih četiri godine.
www.srednja.hr
Izbor studija među mladima velik je faktor koji
neposredno utječe na gospodarsku sliku i smjer
društvenog i gospodarskog razvoja određene zemlje.
Toga su svjesni i stručnjaci s Instituta za društvena
istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić koji
su objavili studiju ‘Postati student u Hrvatskoj’,
čije analize daju detaljnu sliku toga što mladi u
Hrvatskoj žele studirati i što upisuju, naravno
ovisno o određenim faktorima. Prilično su zanimljivi
podaci o najpoželjnijim i najmanje poželjnim
studijima među mladim Hrvatima.
Redoviti studijski programi na javnim visokim učilištima vrlo poželjni
Podaci o poželjnosti studijskog programa određenog
tipa u razdoblju od 2010. do 2014. godine pokazuju na
visoku poželjnost redovitih studijskih programa –
broj kandidata čiji je prvi odabir redovni studijski
program otprilike je jednak broju upisnih mjesta na
redovnim studijskim programima u Hrvatskoj. Također
su vidljive preferencije prema programima javnih
visokih učilišta, u odnosu na nisku poželjnost
studijskih programa koje organiziraju privatna visoka
učilišta.
Jokić i Ristić Dedić poredali su znanstvena i
umjetnička područja na osnovu vrijednosti indeksa 1,
izračunatog kao omjer broja kandidata koji su
postavili određeni studijski program kao prvi odabir
i broja upisnih mjesta pojedinog programa. Na taj su
način došli do podataka o 15 najpoželjnijih
znanstvenih i umjetničkih polja.
Najpoželjniji studijski programi u manjim znanstvenim i umjetničkim poljima
Prioritetni indeksi ukazuju kako se među
najpoželjnijima nalaze studijski programi u manjim
znanstvenim i umjetničkim poljima kao što su
logopedija, filmske i kazališne umjetnosti. Među
poljima s većim brojem upisnih mjesta ističu se
studijski programi u poljima psihologija te
arhitektura i urbanizam, dok su oni iz područja
medicinske znanosti, dentalne medicine i farmacije
također vrlo poželjni, navode autori studije.
Od znanstvenih polja koja pripadaju području
prirodnih znanosti jedino su studijski programi iz
polja biologije ušli u 15 najpoželjnijih. U tu
skupinu ulaze i studiji u poljima primijenjene
umjetnosti, poput dizajna te studijski program u
znanstvenom polju politologija.
Niske razine poželjnosti programa u industrijama koje su nekad bile vrlo razvijene
Podaci o 15 najmanje poželjnih studijskih programa
među mladim Hrvatima definitivno ukazuju na generalne
probleme s razvojem gospodarstva. Na samom dnu su
redovni sveučilišni studijski programi povezani s
gospodarskim disciplinama i industrijskim granama, poput građevinarstva,
koje su u Hrvatskoj nekada bile vrlo razvijene,
pokazuju analize znanstvenika s Instituta za
društvena istraživanja. Niske razine poželjnosti tako
su utvrđene u znanstvenim poljima metalurgija,
tekstilna tehnologija, brodogradnja i drvna
tehnologija.
Protekle akademske godine pokazalo se kako se na
samom dnu poželjnosti nalaze i studijski programi u
području filozofije te teologije, a u tom najmanje
poželjnom društvu nalaze se i polja kemija i fizika.
Problem je prevelik broj izbora?
Prestižni studijski programi s lakom zapošljivosti među najpopularnijima
Ako se malo pronalizira situacija na listi
najpoželjnijih, vidljivo je kako se upravo u tom
sastavu nalaze prestižni studijski programi poput
psihologije, arhitekture i dizajna, dentalne
medicine, farmacije ili temeljne medicinske znanosti,
a koji osiguravaju brže i lakše zapošljavanje nakon
studija. Osim toga, ta su zanimanja izrazito
cijenjena, pišu autori.
Pad poželjnosti određenih grana poput građevinarstva
jasno pokazuju kako gospodarske prilike utječe na
interes za pojedine programe – vidljivo je to upravo
u spomenutoj grani industrije.
Te probleme neće biti tako lako riješiti, ako je
suditi po zaključcima dijela studije ‘Postati student
u Hrvatskoj’.
