Ovo su neke od najstrašnijih školskih pucnjava u Europi: Prva zabilježena 1913., a bilo ih je i u vrtićima
Iako naša regija ne pamti tragediju poput ove u Beogradu gdje je 13-godišnji učenik ubio osmero djece i zaštitara, na europskom kontinentu bilo je više stravičnih školskih pucnjava. Malo smo ih istražili i izdvojili one najstrašnije. Prva datira još u 1913. kada su dvojica osmaša pucala na učitelje, a sa sobom su imali i ručne bombe. Najbizarniji slučaj, pak, dogodio se u Rusiji gdje je 26-godišnjak propucao vrtić i ubio dvoje djece u dobi od 4 i 6 godina.
Foto: Pixabay
Srbija je zavijena u crno nakon stravične školske u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu, gdje je 14-godišnji učenik ubio osmero djece i zaštitara, ranio još šestero đaka i nastavnicu. Maloljetni je počinitelj sam pozvao policiju, a prema službenim informacijama, zločin je planirao mjesec dana te je imao popis svih koje je naumio ubiti. Ova je vijest potresla cijelu regiju kao nezapamćena tragedija na ovim prostorima. Europski kontinent, iako ne učestalo kao američki, ima svoju povijest masovnih pucnjava u osnovnim i srednjim školama, čak i u vrtićima. Istražili smo i izdvojili neke od najstrašnijih koje su se dogodile u posljednjih više od stotinu godina.
Prva školska pucnjava zabillježena u Njemačkoj još 1913. godine
Prva takva koju smo pronašli je školska u Bremenu u Njemačkoj. Dogodila se 20. lipnja 1913. u katoličkoj školi svete Marije u Walleu- Naoružani 29-godišnji nezaposleni učitelj Heinz Schmidt, neselektivno je pucao na učenike i učitelje, ubivši pet djevojčica i ranivši više od 20 drugih ljudi. Nikada mu nije suđeno za zločin i poslan je izravno u ustanovu za osobe s mentalnim oboljenjima gdje je umro 1932. godine.
Sljedeće na europskom tlu je masakr u školi u Wilnu, tadašnjoj Poljskoj, danas je to Vilnius, glavni grad Litve. Ta se pucnjava odvila 6. svibnja 1925. u srednjoj školi Joachim Lelewel, Poljska. Tijekom završnih ispita, oko 11 sati ujutro, najmanje dva učenika osmog razreda izvršila su napad. Imali su revolvere i dvije ručne bombe. Ubili su dva učenika, jednog učitelja, a potom su počinili samoubojstvo. Novine širom svijeta izvijestile su o različito o ovom zločinu. Neki su spekulirali da su, s obzirom na tešku artiljeriju koju su posjedovali, bili sovjetski plaćenici.
Pucnjava u školi Kungslov u Švedskoj dogodila se 4. ožujka 1961. Škola je danas poznata pod nazivom Thorildskolan. Prva je to medijski zabilježena školska pucnjava u Švedskoj i jedna od najranijih u Europi. Sedmero učenika ranjeno je s petnaest metaka koje je počinitelj ispalio, a jedan je učenik umro od rana. Počinitelj je bio 17-godišnjak Ove Conry Andersson.
Bilo je i starijih napadača
Školska pucnjava u školi u Eppsteinu dogodila se 3. lipnja 1983. u u Zapadnoj Njemačkoj. Počinitelj je bio 34-godišnji Karel Charva. Ubio je troje, učitelja i policajca, a u svom krvavom pohodu ranio još 14 ljudi koristeći dvije poluautomatske puške. Na koncu je počinio samoubojstvo. Pucnjava u školi Raumanmeri u Raumi u Finskoj odvila se 25. siječnja 1989. Prva je to zabilježena takva pucnjava u Finskoj. Tada 14-godišnji učenik spomenute srednje škole ubio je dvojicu svojih kolega iz razreda iz pištolja koji je pripadao njegovom ocu. Počinitelj je tvrdio da je žrtva vršnjačkog nasilja. Zbog toga što je počinitelj bio mlađi od 15 godina, nikada nije kažnjen za ovaj stravičan zločin.
Osnovna škola Dunblane u Škotskoj, 13. ožujka 1996., kada je 43-godišnji Thomas Hamilton ustrijelio 16 učenika i jednog učitelja, a ozlijedio je 15 drugih, prije nego što se ubio. Ovo je i danas najsmrtonosnija masovna pucnjava u britanskoj povijesti. Nakon ubojstava nastupila je široka javna rasprava vezano za zakone o kontroli oružja, uključujući javne molbe za zabranu privatnog vlasništva nad pištoljima. To je 1996. rezultiralo tzv. Cullenovim izvješćem. Hamilton, počinitelj ovog zločina, je kao voditelj nekoliko klubova za mlade bio izložen policijskim prijavama u vezi s neprimjerenim ponašanjem prema dječacima.
Bilo je i terorističkih napada
Školska pucnjava koja se dogodila 26. travnja 2002. u Gutenberg gimnaziji, srednjoj školi u Erfurtu u Njemačkoj postala je poznata kao Masakr u Erfurtu. Počinitelj je 19-godišnji, iz škole izbačeni učenik Robert Steinh Endeuser. Upucao je i ubio 16 ljudi, uključujući 13 članova osoblja, dvoje učenika i jednog policajca prije nego što je sebi oduzeo život. Jedna je osoba također ranjena. Prema riječima učenika koji su preživjeli ovaj masakr, počinitelj ih je ignorirao i ciljao je samo na učitelje i osoblje škole, iako je ubio dva učenika kada je ispalio nekoliko hitaca u zaključana vrata.
U školi Realschule II u Coburgu u pokrajini Bavarska u Njemačkoj tijekom jutra 2. srpnja 2003. godine pokušao je izvesti školsku pucnjavu, ali nije uspio. Sljedeća školska pucnjava zabilježena u Njemačkoj dogodila se u školi Geschwister Scholl-Schule u Emsdettenu 20. studenog 2006. Osamnaestogodišnji bivši učenik Sebastian Bosse upucao je i ranio pet osoba. Bacio je i nekoliko dimnih bombi prije nego što je počinio samoubojstvo.
Godinu dana nakon, 7. studenog 2007. pucnjava se odvila u srednjoj školi Jokela u Finskoj. Naoružani, 18-godišnji Pekka-Eric Auvinen, ušao je u školu tog jutra naoružan poluautomatskim pištoljem. Ubio je osam ljudi i ranio jednu osobu u nožni prst prije nego što je pucao sebi u glavu. Dvanaestero osoba također je ranjeno od stakla koje je letjelo svuda, a neki od njih su istegnuli nogu. Auvinen je umro kasnije te večeri u bolnici u Helsinkiju.
Još jedna školska pucnjava dogodila se ujutro 11. ožujka 2009. u Albertville-Realschule, srednjoj školi u Winnendenu, jugozapadnoj Njemačkoj, koja se poslije nastavila i na drugoj lokaciji. Pucnjava je rezultirala sa 16 smrtnih slučajeva, uključujući samoubojstvo počinitelja, 17-godišnjeg Tima Kretschmera, koji je školu završio godinu ranije. Devet osoba je ozlijeđeno tijekom njegovog pohoda. I Francuska je imala nekoliko pucnjava. Školske pucnjave u Toulouseu i Montaubanu zapravo su bile niz islamističkih terorističkih napada koje je Mohammed Merah počinio u ožujku 2012. Ciljao je vojnike francuske vojske, kao i djecu i učitelje u židovskoj školi. Ukupno je ubijeno sedmero ljudi, a još petero je ranjeno.
Jedan je napadač ubio dvoje malene djece u vrtiću
I u posljednjih deset godina zabilježili smo pucnjave na europskom kontinentu. Tako je 3. veljače 2014. 15-godišnji srednjoškolac Sergej Gordejev počeo pucati u školi br. 263 u okrugu Otradnoye u glavnom gradu Moskva u Rusiji, a ubijen je učitelj. Gordejev je tada uzeo 29 učenika za taoce, ubio je i jednog policajca, a drugog ozlijedio. Kasnije se predao policiji. Sljedeća školska pucnjava odvila se 11. svibnja 2021. u Kazanu u Tatarstanu, u zapadnom dijelu Rusije. Počinitelj je bio 19-godišnji Ilnaz Galyaviev, inače bivši učenik škole, a uz pucnjeve, detonirao je i bombu. Ubijeno je devet ljudi, sedam učenika 8. razreda i dva učitelja, a 23 ih je ranjeno.
U rujnu 2022. masovna pucnjava dogodila se u školi br. 88 u Izhevsku u Rusiji u 10:52 ujutro. Naoružan s dva pištolja i velikim brojem metaka, napadač Artem Kazantsev, ušao je u školu i pucao na nekoliko učionica. Provalio je u nekoliko učionica i neselektivno pucao na sve koji su bili unutra. Kazantsev je ubio 17 ljudi u svom pohodu, što uključuju 11 učenika u dobi od 7 do 15 godina, tvoje učitelja i još dvoje odraslih. Pucnjava se, vjerovali ili ne, dogodila i 2022. u vrtiću Ryabinka, a počinitelj je bio 26-godišnji Ruslan Akhtyamov ušao je u vrtić i ubio djelatnika. Ubio je i dvoje male djece na spavanju, a po medijskim napisima, djeca su bila u dobi od 4 i 6 godina. Još jedan djelatnik je ranjen. Nakon pucnjave, Akhtyamov je počinio samoubojstvo.
