Ovo su rezultati nacionalnih ispita koje su pisali petaši: Najviše problema na ispitu iz Hrvatskog
Kada je u pitanju hrvatski jezik, 6,6 posto petaša pada na ispitu iz gradiva prva četiri razreda, a njih tek 5,2 posto ima najvišu ocjenu. Pokazali su to nacionalni ispiti eksperimentalno provedeni na više od 3.800 učenika petih razreda o kojima je danas izvijestio NCVVO. Napomenimo, za manje od dva mjeseca takve će standardizirane ispite pisati svi osmaši u državi.
Foto: srednja.hr
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) objavio je kratko izvješće o nacionalnim ispitima koje su u listopadu pisali petaši, a za gradivo od 1. do 4. razreda osnovne škole. Radi se o nešto više od 3.800 učenika iz 81 škole koji su početkom listopada 2022. eksperimentalno sudjelovali u polaganju standardiziranih ispita iz Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva.
Nisu dobivali klasične ocjene
Kako navode iz NCVVO-a, ispite su ocjenjivali učitelji po unaprijed, strogo definiranim kriterijima. Učenici nisu dobivali klasične ocjene, već je njihovim uspjesima na ispitu pripisana odgovarajuća razina postignuća. Četiri su takve razine – napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne razine. U terminima prolaza i pada na ispitu, prošli su svi s minimalnom osnovnom razinom, a pali oni koji su ispod osnovne.
Na ispitu iz Hrvatskog jezika, ispod osnovne razine postignuća ostvarilo 6,6 posto učenika, osnovnu razinu što je prolazna ocjena njih 41,3. Točno 46,9 posto učenika razredno je gradivo materinjeg jezike znalo na srednjoj razini, tek 5,2 posto učenika je u tom pogledu napredno.
Na Matematici nešto drugačija situacija, znatno manje, 2,9 posto učenika ispod osnovne razine, 39,6 posto njih na osnovnoj i 51,5 na srednjoj razini. Učenika koji su napredni matematičari u razrednoj nastavi je bilo 6 posto. Prirodu i društvo na ispitu pada 3,8 posto učenika, 38,6 ima prolaz, srednju razinu postignuća ostvaruje 52,2 posto, a naprednu njih 5,4 posto. U galeriji ispod možete pogledate grafove iz izvješća NCVVO-a.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
KAKO PRISTUPITI PODACIMA?
Izvještaji za škole i učenike koji su sudjelovali u eksperimentalnoj provedbi nacionalnih ispita dostupni su u Carnet delta aplikaciji za analitiku učenja. Aplikaciji se, pojašnjavaju iz NCVVO-a, pristupa s podacima koji vrijede za e-Dnevnik. Škole će tu moći vidjeti grafove uspjeha svojih učenika i usporediti razine postignuća s razinama na nacionalnom levelu.
Najviše poteškoća na ispitu iz materinjeg jezika
Ovi rezultati, prema kratkom izvješću NCVVO-a, ukazuju na to da su učenici petog razreda motivirano pristupili ispitima te su ih u cijelosti rješavali. Većina učenika u više razrede osnovne iz nižih dolazi sa znanjima i kompetencijama koje spadaju u srednju razinu postignuća.
Ipak, najviše poteškoća imaju s Hrvatskim jezikom, napominju iz Centra. To je ujedno, primijetimo, i jedini od provedenih nacionalnih ispita u ovom ciklusu gdje imamo više učenika čija su znanja ispod osnovne razine postignuća, negoli onih koji su napredni. Konkretno, više učenika je palo ispit, nego dobilo najvišu ocjenu.
Iako su ovo rezultati tek eksperimentalne provedbe nacionalnih ispita na manjem broju učenika, ipak bacaju svjetlo na neke, već široko rasprostranjene probleme u sustavu; primjerice, broj superodlikaša. Učenika koji imaju sve petice, uključujući i iz predmeta Hrvatski jezik, znatno je više nego onih koji taj predmet padaju, posebno u razrednoj nastavi. Ovi nacionalni ispiti sugeriraju da to baš nije realno.
Koja je svrha nacionalnih ispita?
No, upravo tu leži i svrha provođenja nacionalnih ispita. Kako navode u izvješću iz NCVVO-a, nacionalni ispiti se provode kako bi se utvrdila postignuća u ishodima predmetnih kurikuluma u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa. Te rezultate potom će iskoristiti, navode, kako bi sustavno pratili obrazovanje na svim razinama, od učenika i škole pa sve do obrazovnih politika.
Na koncu, stoji u izvješću NCVVO-a, to bi trebalo pridonijeti uspostavi usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete. U nekoliko smo već navrata pokušali doznati kojim će konkretnim potezima Ministarstvo obrazovanja ove općenite ciljeve prevesti u djelo, no nismo uspjeli.
Posljednji put kada smo o tome pričali bilo je na našoj godišnjoj konferenciji Obrazovanje na prekretnici. Tada smo ministrovog posebnog savjetnika Josipa Burušića priupitali koja je to važna uloga nacionalnih ispita. Nismo dobili konkretan odgovor. Ostaje još pričekati drugu polovicu ožujka i nacionalne ispite koje će pisati svi osmaši pa vidjeti hoće li se na temelju njihovih rezultata država usmjeravati, primjerice, prema školama u kojima se masovno poklanjaju ocjene.
TKO SVE PIŠE NACIONALNE ISPITE?
Nacionalni ispiti ove će se školske godine provoditi zapravo triput. Osim što ih polažu svi osmaši u državi, od 10. do 12. listopada pisali su ih učenici petih razreda iz eksperimentalnih škola od lani, dakle oni koji su prošle godine u tim školama bili četvrti razred. Uz to, od 6. do 10. ožujka polagat će ih sadašnji učenici četvrtih razreda isto u manjem broju eksperimentalnih škola.
