Ovo su znanstveno utemeljene smjernice za medijsko izvještavanje nakon kriznih događaja
Napad u OŠ Prečko s tragičnim ishodom dogodio se tek godinu i pol nakon masovnog ubojstva u školi u Beogradu. Nakon beogradskog slučaja profesori Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu izradili su znanstveno utemeljene smjernice za medijsko izvještavanje nakon kriznih događaja. One se odnose i na komentiranje na društvenim mrežama.
TV studio/igralište OŠ Prečko | foto: Pexels, srednja.hr
– (Ne)sigurnost naše djece u idućem periodu u značajnoj mjeri ovisi o tome na koji će se način o ovom događaju izvještavati, stoga je etično i odgovorno izvještavanje u skladu s preporukama psihologijske struke danas važnije nego ikad, navodi Zrinka Greblo Jurakić, profesorica Fakulteta hrvatskih studija s Odsjeka za psihologiju.
‘Odgovorno izvještavanje doprinosi razumijevanju događaja’
Uz dopuštenje svojih kolega iz Beograda, zamolila nas je da s kolegama novinarima podijelimo znanstveno utemeljene smjernice za medijsko izvještavanje nakon kriznih događaja. Profesori Filozofskog u Beogradu ove su smjernice izradili nakon prošlogodišnjeg masovnog ubojstva u beogradskoj školi. Na žalost, danas su ponovno aktualne i u Hrvatskoj nakon napada u OŠ Prečko s tragičnim ishodom.
Kako u uvodu smjernica navode beogradski profesori, upravo način na koji mediji izvještavaju o kriznim događajima oblikuje i trenutačna, ali i naknadna ponašanja javnosti.
– Senzacionalistički naslovi i tekstovi, preuranjeno i neutemeljeno iznošenje uzroka, kao i previše detalja o događaju mogu u javnosti izazvati nemir i paniku i povećati šansu da se ovakav događaj ponovi. S druge strane, odgovorno izvještavanje doprinosi razumijevanju događaja, pomaže oporavku čitave zajednice i doprinosi prevenciji ovakvih događaja u budućnosti, stoji u uvodu smjernica.
Smjernice se odnose i na komentiranje na društvenim mrežama
Podsjećaju i na to da neodgovorno izvještavanje posebice može imati posljedice za djecu i mlade, naročito one koji su učenici škole ili poznaju neku od žrtava.
– Da bi sebi razjasnili same događaje, ali i svoja razmišljanja i osjećaje, i oni samostalno traže informacije u medijima. Tom prilikom djeca i mladi mogu biti izloženi dezinformacijama ili pogrešnim, površnim i neosjetljivim tumačenjima događaja, bilo u vijestima ili u komentarima na njih. Također se u javnom govoru može dogoditi da se cijele generacije označe kao ‘izgubljene, otuđene’ i slično. Osjetljive ili neprovjerene informacije, pretpostavke o osobama, osobnim odnosima i događajima koji su njima povezani mogu kod djece i mladih unijeti dodatnu zbunjenost, osjećaj bijesa, nepovjerenja i nepravde, kao i osjećaj da ih šira zajednica ne razume, što može imati ozbiljne psihološke posljedice i usporiti proces oporavka, navedeno je u smjernicama za novinare koje detaljno možete proučiti u nastavku.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Nakon tragedije u Beogradu o odgovornom medijskom izvještavanju, među ostalim, govorila je u našem podcastu prošle godine i cijenjena klinička psihologija, profesorica Filozofskog u Zagrebu, Nataša Jokić Begić. Podcast možete poslušati u videu u nastavku.
Krizni tim Ministarstva i danas je u školi, a građani koji za tim imaju potrebu mogu zatražiti psihološku pomoć putem sljedećih kontakata:
