Pad Jovanovića: Zavadio se sa svima, puno mijenjao, ništa promijenio i na kraju se slomio prije završetka mandata

U posljednje 24 godine, ministarstvima obrazovanja upravljalo je 19 ljudi, a svega dvoje je uspjelo zadržati funkciju ministra do kraja mandata. Željko Jovanović pridružio se neslavnim ministrima koji su prije isteka mandata napustili čelnu poziciju MZOS-a. Dvije i pol godine Jovanović je obnašao funkciju ministra znanosti, obrazovanja i sporta, stoga smo odlučili sumirati njegov rad od prosinca 2011. sve dok nije napustio ured u Donjim Sveticama.

Foto: Srednja.hr

Željko Jovanović je u zimu 2011., nakon pobjede Kukuriku koalicije na parlamentarnim izborima, zasjeo na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Doktor medicine koji je prethodne dvije godine obnašao funkciju zamjenika riječkog gradonačelnika u struci je dočekan sa skepsom. Naime, ovaj riječki političar spomenutu je funkciju preuzeo bez dana iskustva u nekom od djelova resora, a kritičari su mu predbacivali da je poziciju zaslužio žestokim pljuvanjem po političkim neistomišljenicima.

Nakon estetskog zahvata u imenu Ministarstva, najavio je ozbiljne reforme i ‘isušivanje močvare’ u nogometu, ali i u svim drugim dijelovima svog resora.

Ozbiljan, ciničan i često pomalo neotesan u javnim nastupima brzo je stekao antipatije javnosti, a načinom na koji je od prosinca 2011. vodio Ministarstvo, stekao je reputaciju konfliktnog političara koji ishitreno donosi i provodi odluke.

Takav pristup očitovao se u činjenici da mu je nekoliko odluka poništio i sam Ustavni sud, a uz to je teško pronaći aktera u obrazovanju, znanost i sportu s kojim se Jovanović nije sukobio. Između ostalog njegovi potezi nisu dali rezultate što je dovelo do toga da u osjetljivom političkom trenutku ministar Željko Jovanović, nakon dvije i pol godine postane – bivši.

Žestokim okršajem s ravnateljima htio nametnuti autoritet

– Neke se stvari ne mogu promijeniti, no može se uvesti reda. Tko krši zakon mora otići, poručio je Željko Jovanović krajem 2012. na konferenciji za medije sazvanoj kako bi obznanio inspekcijske nalaze iz 118 hrvatskih škola.
Nepravilnosti su tom prilikom pronađene u četvrtini škola, a čak je 14 ravnatelja izgubilo svoju poziciju zbog grube povrede pravilnika.

Smijenjeni su ravnatelji od Čakovca do Kaštela, a na udaru se našao čak i elitni zagrebački MIOC.
Uslijed njegova obračuna s ravnateljima, kolateralne žrtve su ispali neki od učenika upisani protiv propisa, pa je dio roditelja digao hajku.

Nezadovoljstvo roditelja i profesora tinjao je i tijekom 2013. godine kada je upis u srednje škole prvi put proveden elektronskim putem, a na negativan odjek naišla je i odluka o ukidanju ocjena na polugodištu.

– Razgovarala sam s mnogim profesorima i oni misle kako je ukidanje ocjena na polugodištu jako loš potez, a ja isto tako mislim. Učenici koji imaju lošu zaključnu ocjenu, više su motivirani u drugom polugodištu kako bi istu ispravili, rekla nam je tada Milka, majka četvero školaraca.

Ustavni sud srušio čak tri ministrove odluke

Naime, u tom periodu su na naplatu počeli stizati grijesi iz prošlosti. Nakon što je već na samom početku mandata pokrenuo eksperimentalno uvođenje građanskog odgoja u kolovozu 2012. najavio je i to da će učenici osnovnih i srednjih škola dobiti zdravstveni odgoj.

Nezadovoljstvo i bujica kritika sručila se na ministra kada je predstavljen kurikulum za spomenuti predmet, a osim tinjajućih sukoba u kojima je Jovanović već bio od ranije, otvoren je front s konzervativnim snagama predvođenim Katoličkom crkvom.
Problematičan je, naime, bio četvrti modul o spolnosti koji je za dio javnosti bio potpuno neprihvatljiv.

Ministar se žestoko, ponekad i neprimjerenim riječnikom, branio da bi naposljetku odluka o zdravstvenom odgoju bila prva koja je srušena na Ustavnom sudu. Kobna je bila proceduralna greška i činjenica da o uvedenom kurikulumu nije provedena javna rasprava.

– Tko god je protiv zdravstvenog odgoja, protivi se i hrvatskom društvu. Svi moraju dolaziti na nastavu i poštovati odluke Ministarstva, žestok je bio Jovanović na konferenciji za novinare u kolovozu 2013. kada je predstavio rezultate javne rasprave oko novog kurikuluma.

Izdvojeni članak

Jovanović protuzakonito razriješio ravnateljicu: Dušanka Novak se možda vraća na čelo ETŠ-a

Izostanak javne rasprave ‘ležernog’ ministra je stajala još jedne blamaže na Ustavnom sudu. Ova mu je institucija osporila i odluku o mijenjanju školskih udžbenika koji bi se tiskali po novom pravopisu koji u to vrijeme još nije bio prihvaćen.

No ni tu nije bio kraj Jovanovićevim neugodnim iskustvima s Ustavnim sudom. U travnju ove godine osporene su mu odluke o elementima i kriterijima za upis u srednje škole te je naloženo da za iduću 2014./2015. godinu hitno bude donesena odluka koja neće kršiti Ustav. Ovog puta sporna je bila činjenica da su propisi bili u opreci s tim da srednjoškolsko obrazovanje ‘svima mora biti dostupno pod jednakim uvijetima i u skladu sa sposobnostima’.

Valja napomenuti kako je prije samo tjedan dana Upravni sud proglasio protuzakonitom njegovu odluku o smjeni ravnateljice Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu, Dušanke Novak.

Izdvojeni članak

Ministar Željko Jovanović u središtu skandala ‘teškog’ 24 milijuna eura

Otvoreni sukob s Aleksom Bjelišem

Osim što je očigledno imao problema sa zakonskim procedurama, ministar je ušao u sukob s nekoliko bitnih aktera u visokom obrazovanju.
Sanacija Studentskog centra u Zagrebu jedno je od pitanja koje je otvorilo jaz između MZOS-a i vrha Sveučilišta u Zagrebu. Prema naputku Vlade, MZOS je preuzeo saniciju, a Sveučilište je izvlašteno.

Zbog činjenice da rektor Aleksa Bjeliš nije prihvatio podređenu ulogu, Jovanović se okomio na njega te je na vidjelo izašlo njihovo neslaganje koje ima mnogo dublje korijene.
Naposljetku, priča oko sanacije  se slomila na leđima studenata čiji su budžeti dodatno opterećeni nakon poskupljenja predviđenih novim Pravilnikom o subvencioniranoj studentskoj prehrani.

Uzbunili su se u tom periodu, ‘zveckalo se oružjem’, prijetilo blokadama, ali kao što to obično biva već nakon tjedan dana i nekih manjih ustupaka studenti su se vratili u kantine i predavaonice. Ministra je tom prilikom od većih problema spasila samo poslovična inertnost hrvatske studentske populacije.

Niti godinu dana kasnije iz ormara je ispao još jedan kostur visokoobrazovnog kaosa. Zagrebački Kineziološki i Građevinski fakultet te Muzička akademija našli su se u ozbiljnim problemima zbog 46 milijuna kuna velikog poreznog duga nastalog uslijed isplate honorara. Apsurd je tim veći ako znamo da im je isplatu istih sugerirao MZOS, a Ministarstvo financija ih zbog toga kaznilo.

Pred kraj se otvorila Pandorina kutija

Pred sam kraj mandata Željka Jovanovića na površinu su putem medija izlazili više – manje stvarni skandali. Prvo ga je Jutarnji list optužio za korupciju u slučaju teškom 24 milijuna eura u kojem ga se teretilo da je pogodovao Sveučilištu u Rijeci u odnosu na zagrebačko Sveučilište prilikom povlačenja novca iz EU fondova. Tom je prilikom ministar odbacio optužbe te upozorio na proceduralne greške i krivu interpretaciju podataka.

Tek što se situacija smirila isplivala je i činjenica kako je sam Željko Jovanović dobio posao na Medicinskom fakultetu u Osijeku, odnosno jednoj od nastavnih baza, početkom 2013. te je isti zamrznuo kako bi se osigurao nakon što ode iz politike. Nakon pritiska javnosti ministar se povukao.

– Ne sjećam se u povijesti Sveučilišta da smo zaposlili nekoga tko je u tom trenutku bio ministar i onda mu zamrznuli radno mjesto i čekali ga da završi mandat. Znali smo čekati samo vrhunske znanstvenike koje smo željeli, zaposlili bismo ih i pričekali da u inozemstvu završe svoje poslove. Ali, to smo radili jer smo znali što želimo, poručio je tom prilikom rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš.

Popularnost mu se srozala na niske grane, ankete su pokazivale da njegovu smjenu priželjkuju manje – više svi na čiju sudbinu utječe MZOS. Iako je u nedavnom unutarstranačkom sukobu otvoreno bio na strani pobjednika, odnosno premijera Zorana Milanovića, ministar obrazovanja je postao persona non grata čija je smjena donijela političke bodove njegovu šefu.

Napadan sa svih strana žrtvovan je za dobrobit Vlade i stranke. Nakon dvije i pol godine odlazi, a ono što se od njega očekivalo i što je od toga napravio možda je najbolje objasnila bivša ministrica obrazovanja i trenutna ravnateljica Sedme gimnazija u Zagrebu, Ljilja Vokić u svom kratkom komentaru.

– Čovjek koji nikada nije radio u razredu, nije radio u školi…Ja mu se divim da se uopće toga primio. Time je implicite sve rečeno, zaključila je.