Pretraga

Pesimizmu nema kraja: Nezadovoljni Hrvati ne vjeruju u bolje sutra

A- A+

Rezultati istraživanja provedenog na Institutu Ivo Polar doveli su do spoznaje kako u Lijepoj našoj pesimizmu nema kraja. Skoro polovica građana stanje u državi ocjenjuje vrlo lošim te ne vjeruju u skorašnje poboljšanje. Jedino povjerenje iskazuju vojsci, a glavni krivci su politička korupcija, nezaposlenost, gospodarstvo i nizak standard.

Među hrvatskim građanima najviše je onih koji ne polažu nadu u bolje sutra. Name, na Institutu Ivo Pilar proveli su istraživanjem čiji su rezultati pokazali kako skoro polovica Hrvata (46 posto) ocjenjuje trenutno stanje u državi vrlo lošim i ne vjeruju u skorašnje poboljšanje.

Izdvojeni članak

Zagrebačka županija prednjači po broju nezaposlenih gimnazijalaca

Polovica građana nezadovoljna stanjem u zemlji

Istraživanje je provedeno nad nacionalno reprezentativnim uzorkom, slučajnim uzorkom punoljetnih osoba kojim su obuhvatili tisuću građana sa 143 lokacije diljem zemlje. Terenska anketa provedena je u razdoblju od 24. ožujka do 8. svibnja.

Najveće probleme koji su uzrokovali današnje stanje građani vide u političkoj korupciji (71,2 posto), velikom broju nezaposlenih (68 posto) te kolapsu gospodarstva (37,6 posto). 

Tek je 1,7 posto ispitanika dalo Hrvatskoj situaciji ocjenu vrlo dobar, 8,6 posto uglavnom dobar, te 38,5 posto uglavnom loše. Kao što smo već naveli, čak 46 posto ispitanika izjasnilo se da je stanje u Lijepoj našoj vrlo loše.

Izdvojeni članak

Više od polovice mladih u Hrvatskoj nezaposleno je: Što im se može garantirati, a što treba mijenjati

Hrvati najviše vjeruju vojsci

Po pitanju poboljšanja stanja, 45,6 posto anketiranih smatra da će situacija u iduće dvije-tri godine ostati ista, 15,9 posto da će se donekle pogoršati, a 7,4 posto da je doći do znatnog pogoršanja.

Gledajući u koga još Hrvati imaju povjerenja, na prvom mjestu našla se Hrvatska vojska i predsjednik Republike. Najmanje, pak, vjere građani imaju u Sabor, Vladu i političke stranke.

Prilikom davanja ocjena od jedan do 10, Hrvatska vojska dobila je ocjenu 5,38, predsjednik Republike 4,65, zatim policija 4,3. Slijede UN (4,03), Europski parlament (3,54), pravosuđe (3,11), Sabor (2,27), Vlada (2,14) i političke stranke (1,73).