Razgovori koje vodimo svakodnevno sastoje se od govorenja i slušanja. Dok govorimo uglavnom smo dobro usredotočeni, budući da nastavak komunikacije ovisi o nama. Međutim u procesu slušanja skloni smo gubiti pozornost. Prosječno 60 posto razgovora provodimo u slušanju, no pamtimo svega 25 posto onoga što čujemo. Jedan od vodećih svjetskih eksperata za zvuk Julian Treasure, objašnjava načine za bolji fokus i koncentraciju prilikom slušanja sugovornika.
www.adamsmchugh.com
Pozorno slušanje iz kojeg proizlazi razumijevanje sve je rjeđa pojava. Okupiranost informacijama kojima smo bombardirani sa svih strana, dovodi nas u situaciju da smo sposobni saslušati samo zvučnu porciju, a za vrijeme dužeg razgovora pažnja nam luta. Oko 60 posto razgovora koji vodimo, otpada na slušanje, ali pamtimo samo četvrtinu onoga što čujemo. Julian Treasure poznati je istraživač u području utjecanja zvuka na ljude i njihove odnose. U jednom od svojih javnih nastupa, objasnio je pet načina, kako bolje slušati.
Razlozi radi kojih gubimo pozornost kao slušatelji
Ljudi zbog nekoliko razloga gube fokus slušanja, a postoji nekoliko uzroka tomu. Prvi je što postoje načini snimanja. Pisanje, pa zatim mogućnost zvučnog, a i video snimanja. Ovi elementi čine da pozorno slušanje jednostavno nije na cijeni, budući da ima alternative.
Razlog gubitka pozornosti je prevelika buka, koja je prisutna posvuda, pa slušanje postaje teško i zamorno. Neki rješavaju ovaj problem tražeći utočište u slušalicama, čime se stvara mnoštvo zvučnih čahura. Na taj način svako je unutar svoje i nitko nikog ne sluša.
Postajemo nestrpljivi, pa smo spremni odslušati samo jedan segment razgovora, a ne cijelu retoriku sugovornika. Trenutna dostupnost informacija iz cijelog svijeta, čini nas neosjetljivima, pa se traži od medija da objavljuju naslove koji vrište ne bi li nam okupirali pažnju na nekoliko minuta. U takvim okolnostima teško je očekivati da obratimo pozornost na ono tiho, suptilno ili neizrečeno.
Iako možda ne izgleda tako na prvi pogled, gubljenje sposobnosti slušanja ozbiljan je problem. Svjesno slušanje gotovo uvijek dovodi do razumijevanja stvari. S druge strane svijet bez svjesnog slušanja može se pretvoriti u zastrašujuće mjesto. Kako ne bi došlo do takve situacije Julian Treasure navodi pet načina za poboljšanje usredotočenosti u svrhu svjesnog slušanja.
Tišina
Svaki dan trebalo bi provesti samo tri minute u apsolutnoj tišini, kako bi ste ponovno podesili svoje uši te povratili mogućnost da ponovno čujete tišinu.
Mikser
Ova vježba se tiče vaše mogućnosti da na bučnom mjestu razlikujete pojedine zvukove. Svi provodimo dosta vremena u kafićima i sličnim mjestima, pa svjesno probajte čuti što je više moguće različitih zvukova. Upitajte se koliko zvučnih kanala u toj buci čujete. Korisno je ovu vježbu probati i na ljepšim mjestima poput šume, jezera gdje možete brojati koliko ptičjih pjevova čujete, odakle dolazi žuborenje i tome slično.
Uživanje
Ova vježba tiče se prvo u opažanju, a zatim i uživanju u svakodnevnim zvucima poput perilice rublja, mlina za kavu i sličnoga. Dakle, uobičajeni zvukovi mogu biti jako zanimljivi, obratimo li pažnju na njih. Autor je naziva i skrivenom bukom, budući da je svuda oko nas, ali je ne primjećujemo.
Položaji slušanja
Postoje slušni filteri koji nam omogućavaju da od svega što čujemo obratimo pozornost na određeni zvuk. Primjerice ako čujemo nekoliko minuta isti zvuk, uskoro ćemo ga zanemariti, a obratiti pozornost na novi odnosno različiti koji se pojavljuje. Tako promjenom položaja možemo se usmjeriti na nešto što bismo zbilja željeli čuti. Upravo to je poigravanje s filterima, kojih ima mnogo, a uz pomoć njih možemo izvježbati usredotočenost na pojedine zvukove u okolini.
Akronim RASA
Ova metoda tiče se neposrednog razgovora. Možete ju koristiti u poziciji govornika i slušatelja. Dakle RASA je riječ podrijetlom iz Sanskrta, a znači srž, suštinu ili sok. Dakle R predstavlja englesku riječ receive odnosno primanje (informacija), A – appreciate odnosno cijenjenje sugovornikova izlaganja i stavova, S – summarise odnosno sažimanje i rezimiranje izrečenog te A – ask to jest postavljanje pitanja, kojima zapravo odajemo interes za sugovornika i njegovu tematiku.
