Piše li se bez veze ili bezveze? Moguće je da ste cijeli život bili u zabludi
Kada u osnovnoj školi dobijete jedinicu jer ste na plakatu iz Hrvatskog jezika ‘bezveze’ napisali spojeno i još vas profesorica ‘oriba’ pred cijelim razredom zbog toga, jednom za svagda zapamtit ćete da se ta riječ piše – odvojeno. Međutim, kako uvijek učimo, tako možda tek godinama kasnije saznate da se ‘bez veze’ ipak može pisati i skupa. Objašnjenje za to dobili smo od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, točnije od njihovog Odjela za suvremeni hrvatski jezik.
Foto: Canva
Piše li se ‘bez veze‘ ili ‘bezveze‘? Bez obzira pišete li uvijek odvojeno ili spojeno i bez obzira na to što su vas učili u školi na satu Hrvatskog jezika – oba načina su ispravna. Ipak, postoji jedno pravilo. Prema objašnjenju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, odnosno njihovog Odjela za suvremeni hrvatski jezik, točnost pisanja ove riječi ovisi o kontekstu.
– U onim je normativnim priručnicima, koji bilježe taj izraz u priložnome značenju, on potvrđen u obliku ‘bez veze’. Međutim, potvrde iz hrvatskih korpusa pokazuju i da se često zapisuje sastavljeno: ‘bezveze’. Razlog je u tome što postoji niz izraza koji se mogu zapisati na dva načina i imaju pritom različito značenje, npr. uz put (npr. Cvijet raste uz put.) i usput (npr. Navratit ću usput do tebe.), na smrt (npr. Nemoj misliti na smrt.) i nasmrt (Pretukli su ga nasmrt.), navode iz Odjela za suvremeni hrvatski jezik.
‘Dobio je posao bez veze’ ≠ ‘To je baš bezveze’
– Izraz koji se piše spojeno nastao je procesom ‘srastanja’, gdje se prijedlog i imenica spajaju u jednu novu riječ – prilog. To objašnjava i zašto govornici hrvatskoga jezika katkad analogijom zapišu bezveze kad žele izraziti da nešto nije kako bi trebalo biti jer bi se mogla braniti razlika između bez veze (Dobio je posao bez veze.) i bezveze (To je baš bezveze.), objašnjavaju iz Odjela za suvremeni hrvatski jezik.
Međutim, ističu da, ‘kako je srastanje živ tvorbeni proces, analogija ne može uvijek biti od koristi’. To znači da se neke jedinice, koje imaju priložno značenje u standardnom jeziku, mogu u standardnom jeziku pisati na dva načina – ‘na primjer’ i ‘naprimjer’, ‘u ime’ i ‘uime’ – i svi su točno napisani oblici. No, kod nekih riječi nije došlo do srastanja, poput ‘u redu’ te se, unatoč tome što imaju priložno značenje, pišu odvojeno.
– Takav je u onim normativnim priručnicima koji ga navode i izraz bez veze, pa se i u primjeru ‘Dobio je posao bez veze’ i u primjeru ‘To je baš bez veze’, piše nesastavljeno. Međutim, primjeri iz hrvatskih korpusa pokazuju da je u priložnome značenju zapis bezveze (u Hrvatskome jezičnom korpusu potvrđen u 21.226 primjera) češći od zapisa bez veze (koji je i u priložnome značenju i u značenju prijedložnoga izraza potvrđen u dvostruko manje primjera), pa je to dobar temelj da se i u normativne priručnike uvede ta razlika, poručuju iz Odjela za suvremeni hrvatski jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
ŠTO JE PRILOŽNO ZNAČENJE?
Priložno značenje u hrvatskom jeziku odnosi se na upotrebu riječi ili izraza kao priloga. Prilozi su nepromjenjive riječi koje označavaju okolnosti radnje (npr. mjesto, vrijeme, način ili uzrok) i često odgovaraju na pitanja kao što su ‘gdje?’, ‘kako?’, ‘kada?’ ili ‘zašto?’.
Kada govorimo o ‘priložnom značenju’ u pravopisu, mislimo na situacije gdje neki izrazi, iako su izvorno sastavljeni od prijedloga i imenice, stječu funkciju priloga kroz proces srastanja ili uobičajenog korištenja.
Kada izraz dobije priložno značenje, to se može odraziti na način pisanja i upotrebu u rečenici
Dakle, kada izraz dobije priložno značenje, on prestaje biti samo kombinacija prijedloga i imenice i postaje prilog, što se može odraziti na način pisanja i upotrebu u rečenici. Nakon svega navedenog, iz Instituta zaključuju da se u normativnim priručnicima koji taj izraz navode on piše nesastavljeno, ali da je u skladu s Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik, koji ističe načelo da je jezična jedinica koja ima različito značenje od svojih tvorbenih sastavnica nova jezična jedinica, a osobito na temelju brojnih korpusnih potvrda, moguće razlikovati jedinice (prijedložni izraz) bez veze i (prilog) bezveze.
Kako se jezik oduvijek mijenjao, tako će se mijenjati i dalje. Iako je ovaj tekst nekome možda bio bez veze, svakako nije napisan bezveze. Ako ste razumjeli razliku u prethodnoj rečenici, danas ste naučili nešto novo – ili ste samo potvrdili da ste cijelo vrijeme bili u pravu.
