Pismenost odraslih u Hrvatskoj zabrinjavajuća, Fuchs: ‘Uvijek ćemo biti daleko od onih koji su stalno vrhunski’
Znan i kao ‘PISA istraživanje za odrasle’, PIAAC, međunarodno provjeravanje vještine i pismenosti odraslih, propituje vještine radno sposobnog stanovništva kroz tri domene: čitalačka pismenost, matematička pismenost i rješavanje problema. Rezultati Hrvatske u sve tri domene su ispod prosjeka 31 zemlje OECD-a, ali najgori rezultati su ostvareni u domeni rješavanja problema. Voditeljica istraživanja Nena Rončević tvrdi da možemo biti zadovoljni rezultatima, iako naglašava kako ima prostora za napredak.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Finska, Japan, Nizozemska, Norveška i Švedska općenito su države koje uživaju u reputaciji da imaju sjajne obrazovne sustave. To se vidi i prema rezultatima istraživanja Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC). Riječ je o istraživanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), iste organizacije koja provodi i već dobro znana PISA istraživanja, ali se ovdje provjeravaju vještine odraslih. I dok su spomenute zemlje na vrhu ljestvice, Hrvatska srećom nije na dnu ljestvice, kao primjerice Čile, već većinom na srednjem dijelu ljestvice koju čini 31 zemlja, što članovi OECD-a ili partneri poput Hrvatske. Međutim, kao što smo se uvjerili na predstavljanju rezultata PIAAC-a u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZMO), rezultati Hrvatske su ispod prosjeka.
Provjerom vještina odraslih do ideja za društvene promjene
PIAAC istraživanje se u Hrvatskoj provodilo od rujna 2022. do lipnja 2023. godine pod vodstvom Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) iz kojeg su istaknuli da je ovo ‘najveća i najinovativnija procjena velikog opsega u području razumijevanja razvoja vještina odraslih na međunarodnoj razini’.
– Rezultati istraživanja omogućuju različitim dionicima u društvu i obrazovanju temelj za planiranje i donošenje odluka o ključnim pitanjima u obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju jer jedino strategije i politike utemeljene na znanstvenim dokazima i podacima mogu osigurati temelje za napredovanje društva. I upravo su PIAAC istraživanje, kao i PISA istraživanje vrijedan izvor podataka jer nam pružaju uvid u ovladanost pojedinim vještinama za populaciju u cjelini, ne pojedinaca i gdje vještine promatramo kao kontinuum sposobnosti, stoji u sažetku izvješća istraživanja za Hrvatsku.
U Hrvatskoj je sve skupa sudjelovalo 4.316 ispitanika koji su činili ‘radno sposobnu populaciju’ u dobi od 16 do 65 godina. Naša država se PIAACU-u pridružila u drugom ciklusu koji traje od 2018. do 2024. godine. Pitanja su testirala umijeće ispitanika u tri domene: čitalačka pismenost, matematička pismenost i prilagodljivost u rješavanju problema.
Hrvati ispod prosjeka, ali u rangu s SAD-om, Izraelom, Južnom Korejom…
Kad se sve zbroji, Hrvatska je po čitalačkoj pismenosti na 18. mjestu s 254 postignutih bodova u ovoj domeni. Istraživanje ističe Da Hrvatska po tome ne odstupa značajno od građana u Austriji, Francuskoj, Singapuru, Slovačkoj i SAD-u. Međutim, prosjek za OECD zemlje je 260 bodova, dakle Hrvatska kaska s od prosjeka za šest bodova. Također, daleko smo i od Finske koja se probila na prvo mjesto s 296 bodova, dok je najgore rezultate ostvarila Čile s 218 bodova.
Kod matematičke pismenosti, Hrvatska je završila na 22. mjestu s 263 postignuta boda. Finska i Japan su na prvom mjestu s 291 bodom, a Čile je ponovno na dnu ranga 31 zemlje PIAAC istraživanja s 214 bodova. Iako istraživanje ističe da se hrvatski građani po matematičkoj pismenosti ‘ne razlikuju statistički značajno’ od odraslih u Francuskoj, Mađarskoj, Južnoj Koreji i Novom Zelandu, kasamo za devet bodova od prosjeka OECD-a koji iznosi 263 boda.
No, u domeni rješavanja problema, Hrvatska je ostvarila svoje osobne najgore rezultate u PIAAC istraživanju. Smjestili smo se na 26. mjestu s rezultatom od 235 bodova, dok prosjek OECD-a iznosi 28 bodova više, odnosno 263 boda. Gledajući druge države, istraživanje je istaknulo da se uspjeh Hrvatske u ovoj domeni statistički ne razlikuje značajno od građana u Izraelu, Južnoj Koreji i Portugalu. Finska i Japan opet dijele prvo mjesto s 276 postignuta boda, dok je Čile ponovno na začelju s 218 bodova.
PIAAC istraživanje, kako za Hrvatsku, tako i za druge zemlje, ističe da su ispitane domene analizirane po sociodemografskih karakteristikama sudionika koje uključuju, dob, spol, stupanj obrazovanja i migrantsko podrijetlo. U Hrvatskoj, rezultati su pokazali da najmlađi sudionici (24-35 godina) u usporedbi da najstarijim stanovništvom (55-65) pokazuju ‘statističko značajno bolji prosječni rezultat u čitalačkoj pismenosti i domeni rješavanju problema’. S obzirom na spol, žene u Hrvatskoj u prosjeku imaju značajno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od muškaraca, ali u matematičkoj pismenosti i rješavanju problema nisu zabilježene značajne razlike. Osobe sa završenim visokoškolskim obrazovanjem postižu značajno bolje rezultate u sve tri domene. U usporedbi osoba nemigrantskog podrijetla sa sudionicima prve generacije migranata, prva navedena grupa ima bolju čitalačku pismenost, ali se njihovi rezultati u matematičkoj pismenosti i rješavanju problema ne razlikuju značajno od uspjeha migranata prve generacije.
Fuchs sretan da imamo objektivnu analizu: ‘Naš obrazovni sustav nije ni izdaleka toliko loš’
Voditeljica PIAAC istraživanja za Hrvatsku, profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Nena Rončević, istaknula je u razgovoru s novinarima i da je saznanje da najveći broj ljudi u Hrvatskoj radi poslove za koje su se obrazovali, gleda kao dobro stanje. Naime, ističe da OECD ‘nerazmjer vještina smatra velikim troškom za društvo poslodavce i osobe’ pa se rad u onome za što se osoba školovala smatra pozitivnim pokazateljem. Osvrćući se na domenu rješavanja problema gdje su hrvatski građani postigli najlošije rezultate, Rončević napominje kako se ispitivanje provodilo putem kompjutera, što je moglo utjecati na rezultate.
– Mislim da je to ‘efekt digitalnog prostora’ s obzirom na to da se simulacija određenog zadatka događala u tehnološkom prostoru jer vidimo da su mlađi sudionici puno snalažljiviji. Moguće da je to jednostavno bliže mlađim sugrađanima. Primjer jednog takvog jednostavnijeg zadatka je bio: ostavili ste dijete u vrtiću, nakon toga planirate pokupiti namirnice u dućanu za što vam treba 20 minuta te morate stići na sastanak u 9 sati. No, zatvori vam se jedna cesta pa morate izabrati alternativni smjer i stići sve riješiti u zadanom vremenu, pojasnila je Rončević.
Sve u svemu, istaknula je da ‘zaista ne možemo biti nezadovoljni’ rezultatima, ali istaknula i da postoji ‘prostora za napredak’. Naglasila je zbog toga i postoji PIAAC istraživanje te je pozvala sve znanstvenike da koriste ovu bazu podataka koju je okarakterizirala kao ‘slojevitu’. Upitan koliko je zadovoljan rezultatima, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Radovan Fuchs je naveo da je zadovoljan jer je Hrvatska konačno dobila ‘relevantnu, stručnu, objektivnu i jako dobru analizu’ iz koje je najavio da će se crpiti relevantni podaci.
Podsjetio je i da je na početku svog mandata naveo da ne želi raditi reforme obrazovanja na temelju dojma, nego egzaktnih podataka. No, unatoč podlozi za brušenje obrazovnog sustava, ministar nije djelovao optimističnim da bi mogli uskoro biti na vrhu OECD-ove ljestvice. Baš suprotno
– Uvijek ćemo biti daleko od nekih koji su tradicionalno i cijelo vrijeme izvanredni i vrhunski. Ali, naš obrazovni sustav nije ni izdaleka toliko loš kao što ga neki žele prikazati. Dapače, dobar je ali može biti još bolji, zaključio je Fuchs komentirajući rezultate najuspješnijih država prema PIAAC istraživanju.
Čitav sažetak PIAAC istraživanja za Hrvatsku možete pogledati u privitku ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
