Pitali smo Ministarstvo što je s besplatnim obrocima u školama koje nemaju kuhinju, evo kako odgovaraju
Proteklog tjedna Vlada RH odlučila je da će svi osnovnoškolci u Hrvatskoj, njih oko 311 tisuća, imati pravo na jedan besplatan obrok u školi. U ovu svrhu iz proračuna se izdvaja 550 milijuna kuna, a zbog uvođenja mjere dopunjuje se i Zakon o odgoju i obrazovanju. Dopuna će omogućiti da Vlada može za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju prehrane učenika. Najava mjere otvorila je i brojna pitanja, prije svega ono što je sa školama koje nemaju kuhinje ili kantine ili ljudske resurse da bi pripremale obroke za učenike. Iz Ministarstva tvrde – do 2027./28. sve bi škole trebale imati uvjete za pripremu i posluživanje školskih obroka, a odobravat će se i nova zapošljavanja kuhara po školama.
Ilustracija: Unsplash
Više od dvije godine četiri profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu kroz inicijativu ‘Pravo svakog djeteta na školski obrok’ upozoravaju da skoro polovica učenika ne pojede ništa u školi te da je učenicima nužno osigurati besplatan obrok u školama. Za to su se i izborile pa je Vlada prošloga tjedna objavila da će se za sve osnovnoškolce u Hrvatskoj, njih oko 311 tisuća, osigurati jedan besplatan školski obrok, po cijeni od 10 kuna po učeniku, što će državu koštati oko 550 milijuna kuna koji će se osigurati u proračunu. Iz Vlade je najavljeno da bi mjera trebala zaživjeti već od idućeg polugodišta.
Zbog besplatnih obroka dopunjuje se Zakon
Zbog svega se mijenja i Zakon o odgoju i obrazovanju, budući da njime do sada nije bio propisan način, niti mogućnost sufinanciranja ili financiranja obroka za učenike osnovnih škola, izuzev za učenike s teškoćama u razvoju. Dopuna Zakona omogućit će da Vlada može za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju prehrane učenika, već je dostupna u sustavu javnog savjetovanja, a javnoj raspravi možete se priključiti ovdje i to do 5. studenog.
Prema podacima koje je Ministarstvo objavilo u ocjeni stanja u sklopu prijedloga dopune zakona u školskoj godini 2021./2022. prehrana je bila organizirana u 815 od 924 (89,46 posto) matične škole te 700 od 1.115 (62,78 posto) područnih škola, pri čemu neke nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu.
– U prehranu je bilo uključeno 208.570 ili 66,85 posto učenika osnovnih škola, od kojih je jedan obrok dnevno imalo 80,86 posto učenika, a samo 39.911 ili 19,14 posto učenika imalo je dva ili više obroka. S obzirom da je u produženi boravak bilo uključeno 26.178 učenika, zaključuje se da po dva ili više obroka imaju većinom učenici koji su uključeni u ovaj oblik nastave, a to su prvenstveno učenici od I. do IV. razreda. Prema podatcima koje su Ministarstvu dostavile škole tijekom školske godine 2021./2022. besplatna prehrana bila je osigurana za cca 30 posto učenika osnovne škole, djelomično sufinancirana prehrana za cca 20 posto učenika dok je za većinu učenika cca 50 posto učenika osnovne škole prehranu financirao isključivo roditelj/skrbnik učenika, stoji u ocjeni stanja prijedloga dopune Zakona o odgoju i obrazovanju.
Što je sa školama koje nemaju kuhinje?
Najava da će se u sve osnovne uvesti besplatni školski obroci povukla je sa sobom niz pitanja. Prije svega, kao što je i Ministarstvo samo istaknulo u ocjeni stanja – nemaju sve škole u Hrvatskoj kuhinju. Ministarstvo smo, među ostalim, pitali kako će se organizirati prehrana u školama koje nemaju kuhinju i kantinu, odnosno kako će biti riješeno to infrastrukturno pitanje. Značajan dio odgovornosti za to, da se zaključiti iz njihova odgovora – je na osnivačima škola.
– Prehranu za učenike, kao i do sada, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom. Prehrana je organizirana na različite načine pa se tako u nekim školama obroci pripremaju i poslužuju u školi, a u drugim školama se obroci za učenike dostavljaju ili iz drugih škola ili za drugih ustanova, ovisno o infrastrukturnim uvjetima škole. Vrsta obroka – nutritivno vrijedni hladni obrok ili kuhani obrok – osim o organizacijskim sposobnostima osnivača, ovisit će i o postojećoj infrastrukturi koju škole trenutno imaju na raspolaganju za pripremu i posluživanje jela za učenike. U sklopu poziva koji će biti raspisan tijekom studenog za izgradnju, dogradnju, adaptaciju i opremanje osnovnih škola za izvođenje jednosmjenske nastave, predviđa se da će do 2027./2028. godine sve škole imati uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u školama, odgovaraju nam iz Ministarstva.
Dodaju, do tada će se iz državnog proračuna osnivačima isplatiti 10 kuna po djetetu po obroku za nabavu namirnica kako bi se financijski pomoglo osnivačima škola da u suradnji sa školama učenicima osiguraju minimalno jedan besplatan nutritivno vrijedan obrok. Već sada se iz proračuna, ističu u MZO-u, financiraju plaće više od 1.300 zaposlenih kuhara, a iz decentraliziranih sredstava energenti.
Odobravat će se zapošljavanja novih kuhara
Drugo pitanje koje se potegnulo među djelatnicima škola ono je kadrovsko – hoće li Ministarstvo odobravati nova zapošljavanja kuhara?
– Već je sada zaposleno više od 1.300 kuhara u više od 720 osnovnih škola, a Ministarstvo obrazovanja će odobravati i nova zapošljavanja kuhara u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. godine sve škole koje će pripremati tople obroke, osim infrastrukturnih uvjeta, imati i kadrovske uvjete za pripremu obroka, tvrde u Ministarstvu.
Kritike brojnih nastavnika na društvenim mrežama ovih dana su i da se ovom mjerom otvara prostor za pranje novca, a neki se pitaju i hoće li se meni za deset kuna sastojati od dvije šnite kruha i parizera ili će se paziti na to da su obroci nutritivno hranjivi za djecu u razvoju. I tu Ministarstvo odgovornost prebacuje – na osnivače.
– Nismo upoznati s kritikama nastavnika, ali budući da je zamišljeno da sredstva za jedan besplatan obrok budu doznačena osnivačima škola koji i sada u suradnji sa školama provode javne nabave za nabavku namirnica, ukoliko će netko imati primjedbe u vezi nabavke i cijena namirnica morat će se obratiti onome tko će provoditi javne nabave, a to niti u jednom slučaju neće biti Ministarstvo obrazovanja, ističu iz Ministarstva.
Naglašavaju i da je Ministarstvo zdravstva već propisalo nutritivnu vrijednost obroka u školama. Riječ je o dokumentu pod nazivom Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi, koji postoji još od 2012. godine. Njime se, među ostalim, propisuju preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima. A kada je riječ o školama u kojima već županije sufinanciraju besplatne obroke kroz Fond europske pomoći za najpotrebitije, kažu zaključno iz MZO-a, nastavit će se financiranje u skladu s potpisanim ugovorima.
