Pitali smo mlade slučajne prolaznike zašto je sutra Dan žena: Dobar dio baš i nije siguran
Ususret Danu žena, koji se od 1975. međunarodno obilježava, odlučili smo napraviti malu vox populi anketu. Šećući zagrebačkim ulicama, zanimalo nas je znaju li mladi zašto se slavi upravo 8. ožujka i smatraju li ga važnim. Odgovori koje smo dobili ukazali su na sljedeće: iako mladi misle da žene trebaju imati svoj dan te da je lijepo dobiti znak pažnje, rijetko tko je upoznat s povijesnom osnovom Dana žena, odnosno prosvjedima za ravnopravnost.
Međunarodni dan žena | Foto: Pixabay
– Uf, iskreno fakat ne znam zašto je uopće Dan žena baš tad niti što je bilo tog datuma, samo znam da je, odgovara nam osamnaestogodišnja djevojka na pitanje o sutrašnjem Danu žena.
Kupuju se ruže i bombonjere, u gradu se organizira niz događaja, a na nekima od njih žene će ‘proći’ besplatno… No, znaju li pritom mladi što se krije u pozadini osmog ožujka i smatraju li ga važnim?
Ne znaju zašto se obilježava, ali lijepo im je dobiti znak pažnje
Odgovore na ta pitanja odlučili smo potražiti na zagrebačkim ulicama. Iako su se ruže na Cvjetnom trgu već naveliko prodavale, izgleda da njihovi kupci baš i nisu sigurni zašto se daruju baš tada.
– Ne znam što se tada dogodilo, ali smatram da je takav dan, u kojem slavimo ljepši spol, neophodan. Svakako bih jednoj lijepoj dami poklonio cvijet i čokoladu, simpatično nam kaže 23-godišnji student.
Korak dalje, susrećemo 21-godišnju studenticu i ulijećemo s istim pitanjem.
– Mogu vam samo reći da nemam pojma zašto je sutra Dan žena, ali lijepo je i simpatično dobiti znak pažnje, kaže ona.
Pitamo potom još jednu studenticu. Ističe nam da joj je Dan žena važan i da se taj spol treba slaviti.
– Samo žene imaju mogućnost nositi novi život, važne smo iz niza razloga. Sjećam se da postoji neki razlog zašto se slave sutra, ali sam zaboravila. Jesu li 8. ožujka žene dobile pravo glasa ili tako nešto?, pita nas ona.
Hodamo dalje, i uglavnom dobivamo iste nesigurne, ali simpatične odgovore.
‘Jer su žene najbolje’
– Slavimo Dan žena jer su žene najbolje, i rade puno toga, i na poslu i u kućanstvu. Nadamo se da ćemo dobiti ružu, samo još ne znamo od koga, komentiraju nam s osmijehom dvije mlađe djevojke.
Među hrpom kraćih izjava nailazimo na zanimljiv prijedlog koji se, uostalom, i provodi u zemljama u kojima je 8. ožujka državni praznik. Takve su, recimo, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Mongolija i Tadžikistan.
– Bilo bi dobro kad bi taj dan bio neradni za sve žene, predlaže jedna brucošica.
Ipak, unatoč nesigurnosti u odgovorima i nevelikoj informiranosti o korijenima datuma, dobivamo nekoliko preciznijih konstatacija.
Neki su ipak upoznati s povijesnom pozadinom
– Na taj se dan dogodio prosvjed žena, u Americi. Njegov povod bilo je izrabljivanje žena i njihov nepovoljan položaj naspram muškaraca u industriji, govori nam studentica Vedrana.
Dodaje da duga i teška borba ne bi trebala biti olako zaboravljena.
Sličnog je stava i student Mate, koji također misli da datum ima povijesnu važnost.
– Pa, taj prvi prosvjed žena za bolje uvjete rada, dogodio se tamo negdje 1850-ih. I značajan je jer je bio odskočna daska ženskom pokretu za veća prava, u zemljama zapada i istoka, objašnjava Mate.
Za kraj, prilazimo još jednom momku s istim pitanjima.
– Kupit ću ružu. Mami!, kratko nam kaže momak.
Prije nego što ružu kupite ili ju dobijete, objasnimo detaljnije što se zbilo na sutrašnji datum. O povijesti i značaju ženskog aktivizma moglo bi se naširoko pisati, ali dotaknimo se ovom prigodom najvažnijeg.
Borba za pravo glasa, veće plaće i bolje radne uvjete
Prvo, Dan žena ne pada na ovaj datum slučajno, kako su mislili neki naši sugovornici. Njime se ističu ženska postignuća u politici, gospodarstvu i društvu te se prisjeća povijesne borbe za ravnopravnost spolova u svim sferama.
Ideja za obilježavanjem toga dana seže u 19. stoljeće, doba industrijalizacije i ekonomske ekspanzije. U tim okolnostima, žene su bile u nezavidnom položaju; nisu imale pravo glasa, radile su u nehumanim uvjetima i za niska primanja.
Zato su radnice zaposlene u industriji tekstila u New Yorku prvi put javno prosvjedovale, i to 8. ožujka 1857.
Iako ih je policija rastjerala, taj je prosvjed rezultirao osnivanjem sindikata.
Štrajkovi su se nastavili, a među njima treba spomenuti onaj iz ožujka 1908., kad je tisuće žena ondje protestiralo s preciznijim zahtjevima – povećanjem nadnica, kraćim radnim vremenom i općim pravom glasa.
Zatim se SAD-u osniva Ženski komitet koji prihvaća da se jednom godišnje održava Dan žena. Sljedeće godine se on obilježio, a s njim su došli i masovniji prosvjedi.
Još od 1910., no međunarodno od 1975. godine
Godine 1910. obilježavanje Dana žena postalo je službeno. Te godine je u Kopenhagenu održana prva međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke internacionale. Na njoj je odlučeno da će svake godine 8. ožujka biti Međunarodni dan žena, a prijedlog za to dala je Clara Zetkin.
Spomenimo da se zbog loših radnih uvjeta u njujorškoj tvornici Triangle Shirtwaist 1911. godine dogodio požar te da je u njemu poginulo 140 ljudi. Požar je, nadalje, postao okidač dodatnih nastojanja i borba za boljim radnim uvjetima.
Tako se, ukratko, pojavio Dan žena, uglavnom u socijalističkim zemljama.
No 1975. godine Ujedinjeni narodi proglašavaju ga međunarodnim te se on, na ovaj ili onaj način, danas obilježava u mnogim državama svijeta.
Ovaj datum stoga posluži kao podsjetnik dugogodišnje borbe za ženska prava i ravnopravnost spolova.
Tim smo povodom zato ovih dana razgovarali s Petrom Kurtović, studenticom koja suorganizira sutrašnji Noćni marš na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma. Riječ je o prosvjetnoj manifestaciji kojom će se, kako je kazala, od 17 sati i 30 minuta upozoriti na narušavanje prava žena te na njihove svakodnevne probleme.
