Pitamo vas: Treba li uvesti seksualni odgoj u škole kao zaseban predmet?
Iako su u nedavnom istraživanju zabilježeni pozitivni pomaci, postotak mladih koji se upuštaju u rizično seksualno ponašanje i dalje je u Hrvatskoj visok. Naime, mladi danas kasnije stupaju u prve seksualne odnose, imaju manje seksualnih partnera, osobito istovremenih i manje se izlažu seksu bez zaštite kondoma, ali i dalje ima mjesta za poboljšanje. Autori istraživanja preporučuju uvođenje cjelovitog seksualnog odgoja u škole kako bi se smanjio rizik od neželjenih posljedica, stoga vas u novoj anketi pitamo što mislite o tome.
Foto: Pexels
Nedavno istraživanje o seksualnom ponašanju mladih provedeno u Hrvatskoj pruža zanimljive uvide u promjene u seksualnom ponašanju i navikama mladih tijekom proteklih 15 godina. Naime, rezultati istraživanja pokazuju kako mladi danas kasnije stupaju u prve seksualne odnose u usporedbi s rezultatima iz 2005. i 2010. godine. Također, mladi imaju manje seksualnih partnera, posebice mladi muškarci, a manje se izlažu nezaštićenom seksu i češće koriste kondome.
Zanimljivo je kako mladi u Hrvatskoj danas stupaju kasnije u prve seksualne odnose te da imaju manje seksualnih partnera u usporedbi s prethodnim rezultatima. Također, primijećen je i drastičan pad udjela mladića i djevojaka koji održavaju više istovremenih seksualnih veza, odnosno onih koji su imali više partnera u isto vrijeme. Ta promjena posebno se odnosi na mlade muškarce, a prosječna dob stupanja u prvi seksualni odnos porasla je s oko 17 godina na 18 godina.
Međutim, treba naglasiti da, iako su promjene prepoznate i pozitivne, i dalje postoji prostor za poboljšanje. Još uvijek postoji visoka sklonost rizičnom ponašanju te da mladi i njihovi roditelji često nedovoljno razumijevaju ovaj problem. Autori istraživanja preporučuju uvođenje cjelovite seksualnog odgoja/edukacije u škole kako bi se smanjio rizik od neželjenih posljedica. Stoga vas pitamo za mišljenje – treba li nam ovaj predmet u školama?
