Od pitanja o štrajku do onih o maturi i drugim ‘gorućim’ temama: Evo kako ste glasali u našim prošlogodišnjim anketama

Volimo čuti mišljenje naših čitatelja o važnim i aktualnim temama u javnosti, pa smo i kroz 2019. godinu koja je iza nas proveli brojne ankete. Donosimo sažeti pregled tih anketa i kako je u njima glasala naša publika.

Očekivano, ankete koje su među čitateljima izazvale najviše interesa bile su one vezane za najdulji obrazovni štrajk prosvjetara u Hrvatskoj. No, u 2019. zanimalo nas je vaše mišljenje i o drugim ‘gorućim’ temama u javnosti, evo kako ste glasali.

Roditeljske ispričnice

Prva anketa provedena u protekloj godini bila je vezana uz ispričnice, a pitanje koje smo postavili čitateljima glasilo je: Jeste li za to da roditelji mogu opravdavati učenicima izostanke s nastave bez liječničke ispričnice?

U ovoj je anketi glasalo ukupno 869 čitatelja, a veći postotak čitatelja, njih 74,11%, odabrao je opciju Da.

Obaveza plaćanja studija za one koji odu u inozemstvo nakon fakulteta

U svom opširnom izvještaju s posljednje sjednice Rektorskog zbora u 2018., sveučilišni pamflet Universitas pisao je kako su rektori raspravljali, između ostaloga, i o tome kako mlade više vezati uz domaće fakultete i uz našu državu.

Rektor Sveučilišta u Puli Alfio Barbieri predložio je tako da se uvede obaveza studentima da u Hrvatskoj moraju odraditi određeni broj godina, a da u suprotnom slučaju moraju platiti studij. U anketi koju smo proveli na portalu srednja.hr premoćna većina ispitanika takav stav nije podržala. Čitatelje smo pitali: Bi li vas u Hrvatskoj zadržala obaveza plaćanja studija u slučaju odlaska u inozemstvo? 

U anketi je glasalo 1.533 čitatelja, a njih 80,23% odabralo je opciju Ne, s inozemnom plaćom bih u par mjeseci otplatio troškove studija u Hrvatskoj,

O ukidanju državne mature

Saborski zastupnik Ivan Pernar još je početkom prošle godine kazao da će ukinuti državnu maturu jer je ona teror koji učenicima nabija stres. Alternativu za te ispite koji su uvedeni 2010. nije dao. Bila ova objava puko prikupljanju glasova maturanata koji su lani prvi puta izlazili na izbore ili Pernara uistinu brine stanje obrazovnog sustava, status je privukao golemu pažnju. Toliku, da je na naše anketno pitanje Jeste li za ukidanje mature odgovorilo preko 3.757 osoba. Većina, 67,42% glasača odabrala je opciju Da.

Materijali za pripremu ispita i kolokvija

Veljača je razdoblje ispitnih rokova pa smo početkom prošle našoj publici postavili prigodno pitanje: Iz čega najčešće učite za ispite i kolokvije? U anketi je sudjelovalo 513 osoba, a podjednak broj sudionika odabrao je opciju Skripte (44,83%) te opciju Kombiniram oboje (45,42%).

Prosvjed učenika za klimu u Hrvatskoj

U brojnim gradovima diljem svijeta čitavu proteklu godinu petak je bio dan kada su srednjoškolci izlazili na ulice. Razlog – žele pritisnuti političare da nešto učine po pitanju sve izraženijih klimatskih promjena. Kako ističu, nema smisla učiti ako nema budućnosti gdje će to znanje moći i primijeniti. Čitav pokret inicirala je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg, a 15. ožujka, prosvjedu su se pridružili hrvatski srednjoškolci u više gradova.

Uoči tog prvog hrvatskog prosvjeda pod nazivom ‘School Strike 4 Climate’, poznato i kao ‘Fridays for Future’, pitali smo vas Podržavate li prosvjed učenika za klimu? . U anketi je sudjelovalo 3.451 čitatelja, a uvjerljiva većina, njih 90,18% odabrala je opciju Da.

Bandićev počasni doktorat

U ožujku 2019. na prijedlog dekana Muzičke akademije Dalibora Cikojevića, Sveučilište u Zagrebu pokrenulo je proceduru dodjele počasnog doktorata gradonačelniku Milanu Bandiću. Ovaj prijedlog, stoji tako u njegovu obrazloženju, pokrenut je radi ‘velikih projekata od posebne važnosti za Sveučilište u Zagrebu u kojima je osobno sudjelovao gradonačelnik Bandić tijekom devetnaestogodišnjeg angažmana na čelu Grada Zagreba’. U prijedlogu se navodi i kako je Bandić doprinio rješavanju pitanja nove zgrade Muzičke akademije, renovaciji Francuskog paviljona u SC-u, kako je Grad Zagreb s Ministarstvom obrazovanja, SC-om i Sveučilištem u Zagrebu potpisao Sporazum o sufinanciranju gradnje paviljona za smještaj studenata, kao i stipendiranje studenata i drugih programe te suradnju Grada sa sastavnicama Sveučilišta. Iako je postupak započeti prije gotovo 10 mjesec, Bandiću počasni doktorat još nije dodijeljen, no priča još nije gotova.

Ova saga o Bandićevu doktoratu izazvala je veliku buru u javnosti pa smo čitatelje u anketi pitali: Mislite li da Sveučilište u Zagrebu treba dodijeliti počasni doktorat gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću? U anketi je svoj glas dalo 7.215 čitatelja, a njih čak 85,41% odabralo je opciju Ne, ovo je potpuno neprimjereno.

Zamjena za Tarika Filipovića na mjestu voditelja Potjere

Ove jeseni na male ekrane ponovno se vratio kviz Tko želi biti milijunaš?. Kako je na mjestu voditelja ponovno Tarik Filipović, pitanje za koje je javnost bila zainteresirana dulje vrijeme ono je tko će zauzeti Tarikovo mjesto u Potjeri, a imena o kojima se neslužbeno govorilo bila su Barbara Kolar, Joško Lokas, Mirko Fodor i Danijela Trbović. U anketi smo zaljubljenike u kvizove koga biste od njih najradije vidjeli kao Tarikovu zamjenu, a glasalo je 6.484 čitatelja. Iako je najviše njih na tom mjestu željelo gledati Danijelu Trbović (45,87%), mjesta voditelja Potjere u konačnici je zauzeo Joško Lokas.

Inicijativa za promjenom teksta himne

U travnju prošle godine Udruga Zrinska garda predložila je Hrvatskom saboru izmjenu tekst himne ‘Lijepa naša’ i to tako da umjesto ‘Teci Dravo, Savo teci’ stihove pjevamo ‘Muro, Dravo, Savo teci’. Time se, smatraju u spomenutoj udruzi, ističe važnost Mure kao granične sjeverozapadne rijeke prema Europi.

Čitatelje smo tom prigodom pitali: Podupirete li inicijativu da se stih himne ‘Teci Dravo, Savo teci’ zamjeni stihom ‘Muro, Dravo, Savo teci’?. Od 1.488 sudionika, njih 72,92% odabralo je opciju Ne, nema smisla mijenjati tekst koji svi znaju.

Poznati svećenik obrušio se na Harryja Pottera

Početkom travnja svijet je obišla vijest o poljskim katoličkim svećenicima koji su na svoj način rekreirali poznati prizor iz romana ‘Kradljivica knjiga’. Pred djecom su na otvorenom spalili knjige čiji sadržaj smatraju svetogrđem, između ostaloga i one o Harryju Potteru. Slavni čarobnjak tema je i kojom se ‘pozabavio’ studentski kapelan don Damir Stojić. Odgovarajući na pitanje čitatelja portala bitno.net o tome je li grijeh čitati knjige o Harry Potteru, ustvrdio je da je riječ o djelu koje je svojevrsni ‘napad na mlađu populaciju’ te da se uvođenje ovakvog djela u nastavu ‘ne može tolerirati’.

Mislite li da je čitanje knjiga o Harryju Potteru grijeh? pitanje je koje smo postavili u svojoj anketi. Glasala su 782 čitatelja, a većina, njih 85,93% rekla je Ne.

Novi školski kalendar

Od ove školske godine raspored nastavnih dana i praznika više nije unificiran na državnoj razini, nego je osnivačima škola dana mogućnost da biraju između četiri modela školskog kalendara. I dok bi nastavna godina započela istog datuma za sve, prva opcija uključuje samo zimski i proljetni odmor u tijeku nastavne godine, dok preostale tri opcije uključuju i kratki jesenski odmor, s time da se u četvrtoj opciji zimski praznici održavaju dva dijela. U anketi smo čitatelje pitali Koja vam se od četiri opcije praznika čini najboljom? Glasalo je 4.276 čitatelja, a većini (45.58%) se najviše svidjela upravo četvrta opcija.

Očekivane ocjene na najvećim ispitima mature

Već je poznato kako je prošlogodišnja generacija maturanata ostvarila je daleko najlošiji rezultat u povijesti provođenja ovih ispita. Čak 1.041 gimnazijalac, kojima je matura ujedno i završni ispit, pao je neki od obaveznih predmeta. To je za 392 više u odnosu na generaciju 2018. Konačan broj strukovnjaka koji su dobili nedovoljan iz jednog, dva ili tri obavezna predmeta je 6.947.

Nakon ispita s većim brojem prijava na maturi, na portalu srednja.hr proveli smo ankete s pitanjem o očekivanim ocjenama. Na pitanje Koju ocjenu očekujete na državnoj maturi iz Fizike? odgovorilo je 3.186 čitatelja, a njih najviše, 26,08% odabralo je opciju odličan, iako razlike u postocima za ostale ocjene nisu bile prevelike.

Nakon pisanja ispita iz Biologije, najviše sudionika, 24,66% očekivalo je dovoljan, a u ovoj je anketi sudjelovalo 2.453 čitatelja.

U anketi s pitanjem Koju ocjenu očekujete iz ispita mature iz Hrvatskog jezika na A razini?  sudjelovalo je 6.229 čitatelja, a njih najviše, 32,24% očekivalo je dvojku. To je bila najočekivanija ocjena i na B razini (30,57%), a u anketi je sudjelovalo 2.398 čitatelja.

Situacija se nije previše razlikovala na Matematici. U anketi Koju ocjenu očekujete na ispitu mature iz Matematike na B razini? sudjelovalo je 4.154 čitatelja od čega je 39,50% njih očekivalo dovoljan. Njih 34,40% očekivalo je dvojku na A razini tog predmeta, a u anketi vezanoj uz A razinu Matematike sudjelovalo je 3.788 čitatelja.

Posljednja anketa vezana uz prošlogodišnji ljetni rok mature ona je o prosječnoj ocjeni nakon konačnih rezultata državne mature. Na anketno pitanje Koju ste prosječnu ocjenu dobili na državnoj maturi?  odgovorilo je 10.984 čitatelja. Većina, njih 36,00% dobila je u prosjeku ocjenu dobar.

Kada je riječ o jesenskom roku mature čitatelje smo pitali koju ocjenu na obje razine Matematike očekuju na tom roku. Od 1.134 sudionika u anketi, njih 43,47% očekivalo je dovoljan.

Slično kao i nakon ljetnog roka, prosječna ocjena koju je dobilo najviše čitatelja (28,38%) na jesenskom bila je trojka, a na pitanje je odgovorilo 2.288 čitatelja.

Treba li ukinuti prijemni na Filozofskom?

Filozofski fakultet u Zagrebu jedan je od nekolicine visokoškolskih ustanova koje su za upis uvjetovale polaganje testa apstraktnog mišljenja. Činjenica da je on isti za sve, nerijetko je bila izvor nezadovoljstva kod pristupnika pa smo čitatelje u anketi pitali smatraju li da bi ovaj ispit trebao ostati isti za sve pristupnike. Od 2,447 sudionika, njih 60,07% odabralo je opciju Ne. U drugoj anketi na ovu temu pitanje je glasilo Smatrate li da Filozofski fakultet treba ukinuti prijemni ispit?, a većina (43.35%) od 978 sudionika odgovorila je Da. 

Napomenimo kako od ove jeseni Filozofski ukida obavezu polaganja testa apstraktnog mišljenja za sve smjerove, ali na nekima će se posebni prijemni ispiti ipak provoditi.

Imaju li diplomski studiji smisla?

Na završetku preddiplomskog studija, pred svakim je studentom dvojba – upisati diplomski studij ili početi raditi? Nastaviti se obrazovati i novac staviti u drugi plan ili odmah pokušati pronaći posao s punim radnim vremenom? U razgovoru s mladima saznali smo da prvostupnici na pojedinim radnim mjestima imaju jednaku plaću kao i diplomirani studenti, čime njihovi poslodavci krše zakon, ali i da završen diplomski studij ne garantira posao kojem su se nadali. Stoga smo u anketi postavili pitanje Imaju li diplomski studiji u Hrvatskoj smisla? , a na njega je odgovorilo 789 čitatelja. Tijesna većina, njih 39,54% ipak je odabrala opciju Da.

Anketa uoči početka nastavne godine

Tjedan dana uoči početka nastavne godine, kada još nitko nije očekivao da će biti ovako turbulentna i puna događanja, čitatelje smo pitali kako se osjećaju po pitanju povratka u klupe. Od 655 koliko ih je odgovorilo na pitanje, njih 61,07% odabralo je opciju Stresno i napeto, ne bih još u školske klupe.

Puštanje himne svakog ponedjeljka u školama i Dan kruha

Svakog ponedjeljka ujutro na početku prvog sata učenici Osnovne škole Petra Preradovića u Zagrebu moraju slušati himnu, vijest je to koja je izazvala buru u javnosti početkom ove nastavne godine. Ovu praksu škola provodi od početka devedesetih, a pojedini roditelji njome su nezadovoljni. Čitatelje smo pitali jesu li za puštanje himne svakog ponedjeljka u školama, a od 1.520 glasača njih 62,89% reklo je Ne.

Još jedno ideološko pitanje oko kojeg je javnost raspravljala u prvom polugodištu bilo je ono bi li se vjerski dio obreda Dana kruha trebao odvijati samo na satu vjeronauka, budući da u manifestaciji sudjeluju i učenici koji nisu pripadnici katoličke vjeroispovijesti. U anketi po tom pitanju sudjelovalo je 2,428 čitatelja, a tijesna većina, njih 50,08% odgovorila je Ne, ne vidim problem da svi u njemu sudjeluju!

Ankete o štrajku u školama

Ovu školsku godinu svakako je obilježio najveći obrazovni štrajk u povijesti Hrvatske, kojim su zaposlenici u školama tražili povećanje plaće kroz povećanje koeficijenta složenosti poslova za prosječnih 6,11%.

U prvoj anketi na temu štrajka pitali smo vas Podržavate li štrajk nastavnika za veće plaće?. To je anketa koja je u 2019. prikupila najviše glasova čitatelja, 83.011, a da podržava štrajk na njegovu početku odgovorilo je 77,31% sudionika.

Smatrate li da svi nastavnici zaslužuju iste plaće? drugo je pitanje vezano uz štrajk, a na njega je odgovaralo 40.777 čitatelja. Tijesna većina 50,34% rekla je kako bi svi trebali biti jednaki po tom pitanju, dok 45,39% čitatelja smatra da ne zaslužuju svi iste plaće, nego samo kvalitetniji nastavnici.

Na tragu toga, čitatelje smo odlučili pitati i koliko nastavnika koji su vam predavali zaslužuje veću plaću. Od 73.404 čitatelja, najviše njih (35,98%) biralo je opciju Ispod 10%.

Već je tijekom štrajka bilo izvjesno da će se nastava morati nadoknađivati, što mnogima nije dobro ‘sjelo’. Jedna od najčešće spominjanih opcija nadoknade bila je ona subotama, a čitatelje smo pitali Hoćete li pohađati nadoknadu nastave ako će se ona odvijati subotama? U anketi je glasalo 39.024 čitatelja, a većina (80,84%) je odabrala opciju Ne, imam drugih obaveza subotom.

A kada je ministarstvo konačno objavilo sve opcije nadoknade štrajka – subotama te skraćivanjem praznika i produljenjem nastavne godine, pitali smo vas i koja vam se od te dvije opcije više sviđa. Na pitanje je odgovorilo 19.478 čitatelja, a 53,73% njih odabralo je opciju Nadoknada subotama.

Tijekom štrajka dogodio se veliki prosvjed prosvjetnih djelatnika, pa smo čitatelje uoči njegova održavanja pitali hoće li doći na taj prosvjed. Svoj glas u anketi je dalo 12.474 čitatelja, a većina, njih 50,22%, rekla je da na prosvjed neće doći.

Istoga dana održavanja prosvjeda, sindikati su s predstavnicima Vlade održali sastanak, a Vlada im je ponudila povećanje plaće kroz dodatke u ukupnom iznosu od 4%, iako su sindikati otpočetka tražili 6,11 % prosječno povećanje kroz koeficijente. Čitatelje smo pitali Trebaju li obrazovni radnici prihvatiti premijerovu ponudu na referendumu?  Glasalo je 40.828 čitatelja, a 59,56% njih izjasnilo se da ne bi trebali, jer to nije ono što su tražili.

Savjetnički posjeti u Školi za život

Savjetnički posjeti pomogli su više od 87% učitelja da postignu promjene koje donosi Škola za život, pohvalili su se sredinom prosinca iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Pokazala je to anketa koju je ispunilo 15.789 sudionika radionica. S druge pak strane, nastavnici na društvenim mrežama ismijavaju te radionice i kažu da su prejednostavne te da nakon njih uglavnom ostanu razočarani te se osjećaju loše. Pitali smo stoga čitatelje: Ocijenite koliko su Vam savjetnički posjeti pomogli u razumijevanju promjena koje donosi Škola za život?  Od 981 osobe koja je glasala, najviše, njih 57,39% odabralo je opciju Nedovoljno.

Glasanje u prvom krugu izbora

Veći dio javnosti ovih je dana preokupiran predsjedničkim izborima, čiji je prvi krug održan 22. prosinca. Jedna od posljednjih anketa u 2019. bila je ona u kojoj smo vas pitali za koga ćete glasati u tom prvom krugu, a većina sudionika ankete od njih 31.668, glas je dala Miroslavu Škori (21,98%) ili Ivanu Pernaru (20,46%).

Dežurstva učenika na ulazu u školu

Prije nekoliko je tjedana dosta bure u dijelu javnosti koja prati događanja iz obrazovanja izazvala vijest o tome kako je inspekcija, a temeljem prijave anonimca, u OŠ Nedelišće u Međimurskoj županiji zabranila dežurstva učenika na ulazu u školu. Iako ne postoji propis koji to izričito zabranjuje, opomenu inspekcije na rad dežurnog učenika dobila je uoči ove školske godine i Gimnazija Sisak, koja je sama ukinula praksu dežuranja učenika. Ipak, rezultati ankete koju smo proveli među čitateljima portala srednja.hr kažu kako je većina naših čitatelja protiv zabrane dežurstava u srednjim školama (60,18% od 1.479 glasača). Uz to, 51,50% glasača od njih 2.062 smatra da inspekcija nije trebala zabraniti ni dežurstva na ulazu u OŠ Nedelišće.

O neobičnim metodama poučavanja

Simpatična vijest na kraju 2019. bila je ona o inovativnoj metodi podučavanja anatomije ljudskoga tijela. Španjolska učiteljica Verónica Duque (43) u posebnom outfitu, odijelu koje pokazuje unutarnje organe, na sebi je 15-godišnjacima pokazivala gdje je koji organ. Čitatelje smo pitali sviđa li im se takav način podučavanja, a od 879 sudionika ankete njih 83,05% odabralo je opciju Apsolutno! Treba nam više ovakvih pristupa u nastavi.