Plenković danas srčano branio Barišića i Vican, iako je jučer bio spreman HNS-u prepustiti MZO
Na današnjoj sjednici Sabora, na kojoj je održano aktualno prijepodne, premijer Plenković i njegova krnja Vlada odgovarali su na pitanja zastupnika. Pitanje premijeru o prosvjedu građana 1. lipnja kao i o netransparentnim procesima Posebnog stručnog povjerenstva te izbora nove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, postavio je zastupnik SDP-a Željko Jovanović. Iako je, prema špekulacijama, još jučer premijer bio spreman prepustiti HNS-u Ministarstvo obrazovanja, danas je u Saboru srčano branio ministra Barišića, kao i rad Povjerenstva pod vodstvom Dijane Vican.
Screenshot
Na današnji upit SDP-ova zastupnika Željka Jovanovića o prosvjedu građana 1. lipnja, kao i o netransparetnom radu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na čelu s Dijanom Vican, premijer Andrej Plenković rekao je kako – ništa nije sporno.
Na početku izlaganja svog odgovora, premijer se referirao na ‘Strategiju odgoja i obrazovanja’ koju je usvojio Hrvatski sabor. Takvu strategiju Hrvatski sabor nikad nije usvojio, već je Hrvatski sabor 2014. u listopadu donio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Premijer hvali visoke standarde transparentnosti rada Povjerenstva Dijane Vican
Referirajući se na prosvjed građana 1. lipnja, Plenković je rekao da u hrvatskom društvu postoje oni koji su otvoreni, uključivi, spremni za dijalog i oni koji su isključivi i koji a priori diskvalificiraju druge. Kao primjer uključivosti, istaknuo je svoju Vladu i svoje Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije na čelu kojeg se nalazi Dijana Vican. Podsjetimo, uz Barišićevo, prosvjednici su 1. lipnja tražili i njeno razrješenje s te funkcije.
Plenković je potom istaknuo raznolikost članova svog Posebnog stručnog povjerenstva, istaknuvši kako se u njemu nalaze, primjerice, Pero Lučin iz HNS-a, bivši ministar Vedran Mornar, SDSS-ov Slobodan Uzelac te SDP-ov Josip Milat. Podsjetimo i kako je upravo Josip Milat 23. svibnja, dan nakon imenovanja Jasminke Buljan Culej za novu voditeljicu ERS-a, dao ostavku na funkciju u Povjerenstvu, zbog brojnih nelogičnosti i netransparentnosti u radu Povjerenstva, prvenstveno prilikom biranja članova i nove voditeljice ERS-a.
Upravo se time Plenković ‘pohvalio’ u Saboru – visokim standardima transparentnosti i uključivosti prilikom same procedure izbora članova i nove voditeljice Ekspertne radne skupine. Kao što smo već u par navrata pisali, sami članovi Posebnog stručnog povjerenstva, Josip Milat, Vedran Mornar i Pero Lučin javno su upozoravali na izazito netransparetan proces izbora članova ERS-a.
Netransparentnost u radu Povjerenstva isticali sami članovi Povjerenstva
Mornar je za Srednja.hr pojasnio kako članovi Povjerenstva nisu dobili akcijske planove i životopise kandidata za voditelja ERS-a, već da su ih osobno mogli pregledati dva sata prije sjednice Povjerenstva na kojoj se odlučivalo o novom ERS-u. Osim toga, članove ERS-a Povjerenstvu je predlagalo ‘podpovjerenstvo’ čiji sastav Ministarstvo nikada nije javno objavilo, a Mornar nam je rekao kako smatra da se takav način izbora protivi samoj Strategiji. Podsjećamo da je Povjerenstvo u ERS izabralo i kandidata Mirka Ruščića koji ne udovoljava jednom od dva uvjeta natječaja, o čemu smo opširno izvijestili.
Osim toga, mediji su otkrili da je Jasminka Buljan Culej, nova voditeljica ERS-a, prepisala dijelove svog akcijskog plana s kojim se prijavljivala za ERS, i to iz Nacrta prijedloga Akcijskog plana za provedbu Strategije koji je sastavljalo Posebno stručno povjerenstvo. Isti dan branio ju je sam ministar Barišić.
Mornar: 2015. raspisali smo javni poziv jer bismo javnim natječajem morali imati radno mjesto u pripremi
U sve to, Plenković je kao jedan od argumenata u korist transparentnosti cijele procedure naveo informaciju da je ERS na čelu s Borisom Jokićem biran putem javnog poziva, dok je sada raspisan javni natječaj. Iako Strategija u mjeri 2.1.1. navodi da se raspisuje ‘natječaj za izbor članova ERS-a’, 2015. prilikom izbora prve Ekspertne radne skupine, zaista jest bio raspisan javni poziv. Razloge tadašnjeg raspisivanja javnog poziva objašnjava nam tadašnji ministar obrazovanja Vedran Mornar.
– Pravna služba Ministarstva tada mi je tvrdila da se ne može raspisati javni natječaj ako nemamo radno mjesto u pripremi. Ja sam naravno svojoj pravnoj službi Ministarstva beskrajno vjerovao u argumentu da se javnim natječajem nekoga zapošljava na radno mjesto, dok se javnim pozivom nekoga imenuje, kaže nam Mornar.
Je li Ministarstvo prilikom izbora novog ERS-a zaista raspisalo javni natječaj?
Ističe nam kako je upitno je li prilikom izbora novog ERS-a u pitanju zaista bio javni natječaj.
– Tamo piše da je to javni natječaj, međutim, ljudi su primijetili da ako se radi o javnom natječaju, mora biti pojašnjeno kome se čovjek može žaliti na rezultate javnog natječaja, jer inače postoji procedura žalbe u javnom natječaju. Osim toga, ako se radi o javnom natječaju, onda bi to ipak trebalo biti javno, a ne da se taje životopisi prijavljenih kandidata i to čak od onih ljudi koji te kandidate moraju izabrati. Toliko o javnosti tog natječaja, pojašnjava Mornar i dodaje da u suštini ovdje nema govora o javnom natječaju.
Premijer Plenković danas je u Saboru rekao i kako prilikom izbora prethodnog ERS-a javnim pozivom nisu postojala niti načela niti kriteriji na temelju kojih su se birali članovi i voditelj. Za premijera smo pronašli javni poziv iz 2015. u kojem su jasno naznačene zadaće koje ERS mora izvršiti te razrađeni uvjeti za prijavu na sam poziv. Javni poziv iz 2015. možete pogledati u dokumentu:
Kriteriji Za Prijavu Za Ekspertnu radnu skupinu by srednja.hr on Scribd
