Pljušte prigovori na prijedlog pravilnika za darovite: ‘Polovična rješenja koja su za učenike zapravo – štetna’
Nakon tri desetljeća i brojnih apela roditelja darovitih učenika konačno se mijenja pravilnik koji bi trebao urediti obrazovanje darovite djece. Javna rasprava trajala je proteklih mjesec dana, međutim, nizom predloženih rješenja nisu zadovoljni roditelji, ali ni pojedine organizacije poput Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora pa i pravobraniteljice za djecu. Ministarstvo će ih teško ignorirati, budući da je na pravilnik koji predlaže pristiglo čak 300 komentara, uglavnom kritika.
Ilustracija: Unsplash
Na samom početku nastavne godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih postavilo je u javno savjetovanje novi Pravilnik za odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika. Detaljno smo već ispisali koje promjene on predlaže. Među ostalim, propisano je tko u školama čini Tim za darovite učenike, kako škole potiču razvoj darovite djece, prate njihov razvoj, ali i tko može prijevremeno upisati i završiti školu.
Na pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece stiglo 300 komentara
Već u prvim danima, kada smo pisali prvotni članak, bila je nekolicina kritika na pravilnik. Međutim, u ovih mjesec dana javnog savjetovanja pristiglo je preko 300 komentara, mahom onih koje kritiziraju pojedine odredbe. Uključile su se i pojedine strukovne organizacije.
– Prijedlog Pravilnika je vrlo nejasan, ne definira konkretne kriterije za utvrđivanje darovitosti i razine darovitosti, nepotrebno birokratizira sve procese vezane uz darovite učenike (pritom drastično povećavajući administrativno opterećenje svih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova koji su uključeni u uočavanje darovitih učenika i rad s njima) i nudi neka polovična rješenja koja su za darovite učenike zapravo – štetna (poput odvajanja u posebne odgojno-obrazovne odjele), jasno navode iz Hrvatske psihološke komore (KPK) koja je imala zamjerke na brojne članke ovog prijedloga Ministarstva.
Čini im se, napominju psiholozi, besmislenim razdvajati postupke uočavanja i rada s darovitim učenicima, budući da su oni prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, zapravo učenici s posebnim potrebama.
– Konkretno, status darovitog učenika ne bi trebala donositi škola, već Povjerenstvo Ureda za utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta odnosno učenika, a na prijedlog Povjerenstva osnovne škole odnosno Nastavničkog vijeća srednje škole, te bi daroviti učenici trebali dobiti rješenje o primjerenom obliku školovanja kojim se umjesto o teškoćama govori o vrsti darovitosti i obogaćenom kurikulumu (bez razdvajanja razlikovnog i individualiziranog) za konkretnog učenika, navode, među ostalim, psiholozi.
Sličan stav po pitanju darovitih učenika i učenika s razvojnim teškoćama imaju u Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora.
– Programi za darovite bi jednako tako trebali biti potrebama primjereni, kao i za učenike s teškoćama. Neusklađenost Pravilnika za darovite (koji je trenutno u e-savjetovanju) i trenutno važećeg Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju u dijelu definiranje različitih postupaka ostvarivanja prava na (osobitostima/značajkama/potrebama djeteta) primjerene programske podrške jest diskriminacija djece na temelju različitosti potreba. Predlažemo da su Pravilnici usklađeni po pitanju ostvarivanja prava na primjerene programe školovanja, navode u javnom savjetovanju iz Komore edukacijskih rehabilitatora.
Pobunili se i roditelji: Pravilnik mora biti na dobrobit djece i provediv u praksi
U raspravu se uključio i Sanjin Lukarić, a dodatno se javio i portalu srednja.hr u ime koordinacije roditelja darovite djece. Upozorava da su postojeći pravilnici stari preko tri desetljeća, a s obzirom na broj darovitih važno je da novi bude kvalitetan.
– Najvažnija karika u svemu tome su učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji rade ili će raditi s tom djecom, kao i ravnatelji koji trebaju omogućiti sve uvjete za što kvalitetnije provođenje svih aktivnosti u radu s tom djecom. Zato je neophodno da ovaj novi Pravilnik bude na dobrobit djece i odgojno-obrazovnih djelatnika, a da bude i provediv u praksi, navodi Lukarić.
Nekolicina je stavaka predloženog pravilnika koje roditelji smatraju problematičnima, ističe Lukarić. Primjerice, da ravnatelj donosi odluku o darovitosti, a ne nadležni gradski ili županijski ured, kao što je to slučaj kod djece s teškoćama. To je, kako smo pisali, bila i jedna od prvih zamjerki koje su pristigle u javno savjetovanje. Problematičnim roditelji vide i izvore financiranja svih aktivnosti koje proizlaze iz pravilnika – oni, ističe Lukarić, nisu uopće predviđeni, a moraju biti nedvojbeno i jasno definirani. Čak 22 komentara odnosi se na po mnogima promašeno korištenje terminologije. Oko definiranja darovitosti uključila se i pravobraniteljica za djecu, a i Lukarić navodi da je problematično, među ostalim, ‘brkanje pojmova bistri učenici, potencijalno daroviti učenici, talentirani, nadareni s pojmom daroviti učenici’.
– Darovitost je kao boja očiju – s njom se rodiš! Nedvojbeno jasno se utvrđuje s WISC IV i V psihologijskim testom i subtestovima. Treba jasno definirati da u populaciji na temelju više znanstvenih istraživanja darovitih ima 3 do 5 % (neki članovi RS to jako dobro znaju). Više od toga ih nema. Ako ih netko navodi više od 3 do 5 % onda je darovitima pridodao bistre i talentirane s nekim ciljem, veći broj djece za aktivnosti u nekim udrugama i slično, navodi Lukarić.
Predloženi pravilnik pisali smo, propisuje da daroviti učenik može završiti razred u kraćem vremenu od propisanoga prijelazom u viši razred, odnosno završavanjem dvaju razreda u tijeku jedne školske godine. Lukarić navodi, kao i neki drugi sudionici javne rasprave, da je potrebno omogućiti parcijalnu akceleraciju jer su djeca uglavnom darovita u samo nekoliko područja, a ne u svim. Stava je i da bi valjalo propisati da škole moraju provoditi razlikovni odnosno individualizirani kurikul, a ne da im se to prepušta na volju te da bi u pravilniku trebalo propisati i obvezu korištenja Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima koje je Ministarstvo donijelo još 2022. Lukarić navodi i da bi trebalo omogućiti školovanje kod kuće (homeschooling) za darovitu djecu, na preporuku stručnjaka, a po uzoru na neke susjedne nam zemlje. U konačnici, smatraju u koordinaciji roditelja darovite djece, bilo bi dobro da se pravilnikom propiše i da roditelji moraju dati svoju suglasnost oko donošenja odluka, primjerice, samo rješenje o darovitosti ili individualizirani kurikul.
Važnu ulogu trebaju imati roditelji, ali i sama djeca
Stavka koja opisuje zadaće tima za darovite, njegov sastav te spomenutu ulogu roditelja upravo je i stavka oko koje je u javnom savjetovanju najviše primjedbi. Primjerice, iz ureda pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević ističu da zbog toga što roditelji nemaju detaljne informacije o djetetu dolazi do izostanka podrške. Pa bi, smatra, u pravilnik koji opisuje ulogu Tima za darovite, valjalo dodati da on planira, organizira i ostvaruje suradnju s roditeljima i redovito obavještava o statusu i napredovanju učenika.
Navodi, među ostalim, i da bi i samo dijete moralo biti obaviješteno o aktivnostima koje ga se tiču te da bi i ono, dakako u skladu sa svojom dobi, moralo biti uključeno u planiranje aktivnosti. I pravobraniteljica smatra da bi tim za darovite mišljenje i prijedlog trebao prosljeđivati gradskom/županijskom uredu nadležnom za obrazovanje koje onda donosi Rješenje o primjerenom obliku školovanja.
U javno savjetovanje uključila se i Udruga za darovitost DAR, koja također kritizira neke od odredbi pravilnika. Navode, među ostalim, da je nejasno koji bi učitelji, kojih kvalifikacija i na temelju kojih kriterija trebali sudjelovati u Timu za darovite, koji je minimalni broj članova tima kao i odakle bi dolazio psiholog ili edukacijski rehabilitator ako ga škola nema. Upitno je, navode iz ove Udruge, i kako će timovi za darovite funkcionirati u manjim sredinama, a nedovoljno su i po njima konkretizirane metode za utvrđivanje darovitosti.
Prijedlog pravilnika za darovite učenike i sve pristigle komentare možete vidjeti na ovoj poveznici. Prema planu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih izvješće o tome koje su primjedbe prihvaćene, a koje odbijene, trebalo bi biti objavljeno do 30. rujna. Međutim, nije rijetkost da resorna ministarstva taj rok premaše i za nekoliko mjeseci, kao što je to, primjerice, bilo s prijedlogom nacionalnog kurikula za predškolski odgoj.
