Po istraživanju jedne tvrtke, raditi punih osam sati uopće nije produktivno
Osmosatno radno vrijeme postoji već jako dugo. Nekad je i dan bio podijeljen na ‘tri puta osam’, pa su tako ljudi osam sati radili, osam sati spavali te osam sati imali slobodno za sve ostalo. Već neko vrijeme se na mnogim radnim mjestima radi i dulje od osam sati, a radnici nemaju vremena za sebe i obitelj. No, istraživanje tvrtke Draugiem Group konačno je dovelo do ključa najbolje produktivnosti radnika, odnosno koliko dnevno bi čovjek trebao raditi i s kakvim vremenskim pauzama da bi najefikasnije moguće obavljao svoj posao.
Iako osmosatno radno vrijeme postoji već dosta dugo, radnici u nekim tvrtkama ostaju na poslu i dulje od toga te nemaju dovoljno vremena za obiteljski i društveni život. Novo istraživanje tvrtke Draugiem Group koja se bavi društvenim mrežama konačno je dovelo do saznanja koliko i kako bi radnik trebao raditi kako bi postigao najbolje moguće rezultate te da bi bio maksimalno produktivan, piše FastCompany.
Najproduktivniji nisu oni koji najdulje rade
Ako vam nadređeni prigovaraju zbog učestalih pauza za vrijeme radnog vremena ili vam pak, kolege stalno zamjeraju ustajanje s radnog mjesta i hodanje po uredu, sada im možete sasvim legitimno dokazati kako nisu u pravu te im ukazati na istraživanje tvrtke Draugiem Group.
Naime, koristeći aplikaciju Desk Time, proveli su eksperiment kojim su htjeli utvrditi koje i kakve radne navike imaju njihovi najučinkovitiji zaposlenici. Utvrdili su kako u 10 posto onih najproduktivnijih, začuđujuće, nisu oni koji ostaju prekovremeno na poslu. Iznenađenje ovog istraživanja je upravo u tome što su najučinkovitiji ispali oni koji nisu vremenski radili ništa dulje od osam sati, nego čak i manje od toga te su bili često na pauzi.
Učestale pauze za bolju produktivnost
U prosjeku su nakon svake 52 minute rada, bili 17 minuta na pauzi, što znači da su u danu bili čak više od dva sata van radnog mjesta, a stvarno su radili nešto više od 5 sati. Čini se kako formula za učinkovitost nije raditi dulje, nego raditi pametnije s učestalijim pauzama. Kao da smo to podsvjesno i znali.
Zaposlenici koji su davali najbolje rezultate te 52 minute nisu se izvlačili nego su davali sve od sebe i intenzivno se posvećivali poslu, a tijekom odmora su dopuštali da im se um opusti i obnovi kako bi bili spremni za novu radnu rundu. Za potpuni odmor bitno je tih 17 minuta provesti dalje od računala, znači, ne provjeravati e-poštu, ne gledati filmiće na YouTubeu, već razgovarati s kolegama, prošetati oko ureda, pročitati koje poglavlje knjige.