Počeli nacionalni ispiti: Sindikat traži da se učiteljima dodatno plati rad na njihovoj provedbi
Ovog ponedjeljka u svim školama u Hrvatskoj započela je provedba nacionalnih ispita za učenike osmih razreda. Ispite iz osam predmeta pisat će 39.708 učenika u 878 škola. Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja kažu da je izrađeno 2.500 zadatke, a ujedno je tiskano i 42.000 ispita. Rezultati će školama biti proslijeđeni do kraja nastavne godine, s time da učenicima ocjena neće utjecati na onu zaključnu niti će biti faktor upisa u srednju školu. Dani u kojima se održavaju ovi ispiti su redoviti nastavni dani, a u školama su imenovani ispitni koordinatori te učenike čuvaju po dva učitelja. Sindikat Preporod traži hitan sastanak s obrazovnim vlastima, kako bi se te zadaće učiteljima dodatno platile.
Nacionalni ispiti ovog su ponedjeljka ušli u sve osnovne škole u Hrvatskoj. Pišu ih učenici osmih razreda, a prvi na rasporedu jutros u 9 bio je ispit iz Hrvatskog jezika. Tom je prigodom u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) održana konferencija za medije na kojoj je govorio Vinko Filipović, ravnatelj Centra.
Ispite piše 39.708 učenika u 878 škola
– Po prvi put nakon 32 godine Hrvatska provodi jedan cjelovit oblik vanjskog vrednovanja, u smislu da su obuhvaćene sve osnovne škole, da su obuhvaćeni svi učenici i oni koji rade po prilagodbi i oni koji rade na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Dakle, u tom smislu obuhvatili smo čitavu učeničku populaciju od 39.708 učenika u 878 škola. Nacionalni ispiti su vanjsko vrednovanje učeničkih postignuća, a u zemljama Europske unije provode ih sve zemlje, osim tri. Hrvatska je bila jedna od četiri zemlje Europske unije koja nije imala ovakav standardizirani oblik vanjskog vrednovanja učeničkih postignuća na kraju nekog obrazovnog ciklusa, rekao je Filipović i pojasnio da je svugdje pravilo da se ovakvo testiranje događa na kraju nekog obrazovnog ciklusa.
U Hrvatskoj se ovi ispiti neće provoditi samo u 48 osnovnih škola. To su škole koje ili nemaju učenike 8. razreda, koje odgojno-obrazovni rad provode prema alternativnim nastavnim programima odnosno metodama, koje izvode međunarodni nastavni plan i program te koje se sastoje od posebnih razrednih odjela za djecu s teškoćama.
Filipović ističe i da će ovi ispiti biti temelj obrazovnim vlastima za promjene u sustavu odgoja i obrazovanja. Dodaje da su ciljevi ovih ispita su utvrditi postignuća u ishodima predmetnih kurikuluma u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa, sustavno pratiti obrazovni sustav na svim razinama, te u konačnici pridonijeti uspostavi usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete.
Tiskano je 42.000 ispita
Učenici osmih razreda ispite pišu do 31. ožujka pišu ni to iz osam predmeta – Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika, Povijesti, Geografije, Biologije, Kemije i Fizike. Oni koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina pišu i materinski jezik, a ostali ispiti su isto prevedeni na taj jezik. Ravnatelj NCVVO-a naglašava da će se dani pisanja ispita tretirati kao redoviti nastavni dani, a škole su temeljem kalendara objavljenog u rujnu trebale planirati sve svoje aktivnosti.
U ovu je svrhu izrađeno preko 2.500 zadataka te je izrađeno 126 inačica ispita – 42 redovne i 84 inačice s prilagodbom ispitne tehnologije, a tiskano je ukupno 42.000 ispita.
– Osim kvalitetno napravljenih ispita, na nacionalnim ispitima ništa manje nije važna i činjenica da će ti ispiti biti objektivno ocjenjeni od unaprijed educiranih ocjenjivača, što ćemo učiniti i naravno u dane kada će započeti ocjenjivanje ispita. Imali smo jako puno zainteresiranih učitelja koji su se prijavili kao ocjenjivači i na temelju selekcije izabrali smo ponajbolje iz svih predmeta, ističe Filipović.
Ponovio je i da rezultati nacionalnih ispita neće utjecati na zaključnu ocjenu učenika osmih razreda, niti biti kriterij za upis u srednje škole, nego se rezultati s brojem bodova i ekvivalentnim postotkom bilježe u bilješku e-Dnevnika, pa će učenici, roditelji i predmetni učitelji moći iščitati razinu postignuća u odnosu na nacionalni prosjek.
– Obrada rezultata nacionalnih ispita bit će do kraja svibnja, a školama će biti proslijeđeni rezultati do kraja nastavne godine. Tako da ćemo do kraja nastavne godine imati kompletne rezultate i za učenike četvrtih razreda, kao i za učenike osmih razreda. Nakon svega slijedi i analiza rezultata nacionalnih ispita na različitim razinama, rekao je Filipović.
Filipović: ‘Želimo dobiti realnu sliku učeničkih postignuća’
Dodaje i da su po svemu ovi ispiti nalik državnoj maturi, jedina je razlika što su nacionalni ispiti ispiti niskog rizika za učenike. Istaknuo je još jednom da za ove ispite nije potrebna nikakva priprema.
– Mi želimo, i takvu smo poruku slali i roditeljima i učenicima i učiteljima i ravnateljima, dobiti realnu sliku učeničkih postignuća bez ikakvih dodatnih instrukcija ili priprema jer jednostavno tada ta slika ne bi bila realna u onoj mjeri u kojoj mi to očekujemo.
Filipović je kazao i da je ovo veliki test za sve škole.
– Naše iskustvo s eksperimentalne provedbe govori da to škole mogu napraviti. Naravno od 878 škola svjesni smo činjenice da će biti malih, nenamjernih propusta, ali sama reperkusija svega toga, s obzirom na to da učenicima rezultati i postignuća neće utjecati na zaključnu ocjenu, nije tako ozbiljna kao što bi to bilo da se dogodi na državnoj maturi.
Na pitanje novinarke hoće li iduće godine ovi ispiti utjecati na zaključne ocjene odgovara:
– Ja to doista ne znam. Kao što smo 2009. imali probnu maturu i koja je stvorila pretpostavke za moguću provedbu državne mature, mi ćemo ovim iskustvom i NCVVO u svim segmentima naše nadležnosti, kao i škole u provedbenom smislu, ove godine imati dobar test. Ukoliko će obrazovna politika u nekim sljedećim godinama odlučiti da nacionalne ispite vrednuje kao jedan od kriterija za upis u srednje škole, mi ćemo ovom godinom i u sljedećim godinama stvoriti te pretpostavke u moguću realizaciju i takvog projekta, zaključuje Filipović.
Sindikat traži da se učiteljima dodatno plati rad na provedbi nacionalnih ispita
Predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, u priopćenju za medije navodi da se nije smjelo dogoditi da provedba nacionalnih ispita krene prije nego što bude poznato hoće li se i na koji način vrednovati rad, kako ispitnih koordinatora tako i učitelja koji će dežurati na samim ispitima.
– Prosvjetne vlasti su, uz prethodni dogovor sa sindikatima, iste ili slične poslove, u okviru probne državne mature, lani platile, stoga sada ne bi trebalo izmišljati toplu vodu nego identično postupiti i u slučaju učitelja koji će sudjelovati u provedbi nacionalnih ispita, ističe Stipić.
Prema izračunima Preporoda, do koji su došli temeljem ‘broja učitelja koji će na ovim poslovima sudjelovati i prosječne bruto vrijednosti učiteljskog sata’, za ovu bi svrhu trebalo osigurati 900,000,00 eura.
– Ovaj iznos ne bi trebao biti sporan kada se zna da će učitelji ove poslove raditi mimo svoga redovitoga rada i izvan poslova
obuhvaćenih svojim tjednim zaduženjima. Osim toga učitelji bi opravdano bili nezadovoljni ako bi se slični poslovi u srednjim školama vrednovali na jedan, a u osnovnim školama na drugi način, ističe Stipić.
Stipić: Ispiti se trebaju održavati u nenastavnim danima
Smatra i da se provedbom ispita u nastavne dane zapravo žrtvuje nastava te da bi i za to trebalo iznaći rješenje. Jedino je, navodi Stipić, da se ovi ispiti održavaju u nenastavnim danima.
– Sindikat Preporod poziva prosvjetnu vlast da odmah, a svakako kroz naredna tri tjedna koliko će se odvijati nacionalni ispiti, pokrenu dijalog sa školskim sindikatima oko rješavanja ovih pitanja. Za ovu godinu problem plaćanja treba riješiti Sporazumom između prosvjetne vlasti i osnovnoškolskih sindikata. Dugoročno problem treba riješiti kroz granski kolektivni ugovor o kojem će pregovori naskoro započeti, zaključuje Stipić u priopćenju.
Upravo je plaćanje dežurstva nastavnicima bilo i jedno od pitanja za ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Filipović je tek kratko odgovorio da je to pitanje za sindikate i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.