Počinje još jedna školska godina, a ovo je sedam stvari koje bi u njoj morale biti riješene
Kako će izgledati eksperimentalno uvođenje cjelodnevne škole i pripreme za reformu strukovnih? Hoćemo li dobiti novi Zakon o odgoju i obrazovanju? Hoće li se konačno iskristalizirati uloga nacionalnih ispita? Očekuju li nas sindikalne akcije zbog plaća u školama? Ovo je samo dio pitanja s kojima ulazimo u novu, školsku godinu 2023./2024. Na sve njih u narednim bismo mjesecima morali dobiti odgovor.
Foto: srednja.hr/unsplash
Ljeto je gotovo, barem tako kaže školski kalendar za 2023./2024. godinu. U klupe se svi učenici vraćaju ovog ponedjeljka, a njihovi nastavnici prethodnih su se tjedana pripremali za početak nastave. Godina je ovo, može se to slobodno reći, puna velikih neizvjesnosti i kroz nju bismo morali dobiti bitne odgovore o smjeru u kojem se kreće hrvatsko školstvo.
Uvodi se cjelodnevna škola, a neizvjesnosti je puno
U hrvatskom školstvu u novoj školskoj godini trebala bi se dogoditi jedna od većih promjena u posljednjih nekoliko desetljeća. U 63 osnovne škole u Hrvatskoj od ponedjeljka se počinje eksperimentalno izvoditi program cjelodnevne škole. Za učenike razredne nastave obvezni će dio školskog dana trajati do 14 sati, a u predmetnoj nastavi do 14:40 sati. To uključuje vrijeme koje provode na samoj nastavi, kao i u programu potpore i obogaćenog učenja. Nakon toga slijedi izborni dio – izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Cjelodnevna škola donosi i nove predmete – Priroda i društvo podijelit će se na Prirodoslovlje te Društvo i zajednicu. Praktične vještine novi su predmet koji će se od 1. do 4. razreda izvoditi jedan sat, a Informatika postaje predmet Informacijske i digitalne kompetencije te će se umjesto dva sata izborno provoditi jedan sat tjedno koji je obvezan. Novi izborni obvezni predmet je i predmet Svijet i ja koji će biti alternativa Vjeronauku. Novost je i uvođenje obveznog drugog stranog jezika, koji bi krenuo s dva sata tjedno u 4. razredu i dva sata od 5. do 8 razreda. Također, učenicima od 1. do 4. razreda Tjelesni će predavati kineziolozi umjesto učitelja.
Od 2027. godine cjelodnevna bi škola trebala zaživjeti u svim školama u Hrvatskoj, a ako ne već u prvoj godini, do 2027. morali bismo dobiti odgovore ključna pitanja koja su se pojavila od predstavljanja programa. A takvih je nemali broj. Među ostalim, hoće li novi program potpore i obogaćenog učenja, u kojem učenici, među ostalim, zadaću rješavaju u školi, na bilo koji način utjecati na postignuća učenika. I hoće li među onima koji sudjeluju u eksperimentalnom programu doći do pada potražnje za instrukcijama, budući da je zamisao da neku vrstu individualnije potpore imaju u programu potpore i obogaćenog učenja.
Nastavnike zanima i hoće li povećanje plaće biti u skladu s povećanim opsegom poslova te što će biti s učiteljima koji sada rade u produženom boravku. Morali bismo dobiti i odgovor na pitanje jesu li učenici ‘beneficirali’ i na koji način od toga što im Tjelesni sada predaju kineziolozi umjesto učitelja, kao i koliki je uopće interes za novi predmeti koji je alternativa Vjeronauku. Preduvjet za uvođenje cjelodnevne škole u sve osnovne škole u Hrvatskoj je osiguravanje jednosmjenske nastave. A za to treba dograditi značajan broj škola, školskih kuhinja i dvorana. Poziv za dodjelu sredstava je otvoren, a već u prvim godinama eksperimenta trebalo bi se iskristalizirati hoće li sve škole uopće uspjeti biti dograđene do frontalnog uvođenja 2027.
U još jednu školsku godinu ulazimo bez novog Zakona o odgoju i obrazovanju
Prema Zakonu o radu osobe koje navrše 65 godina u dogovoru s poslodavcem mogu nastaviti raditi određeno radno vrijeme. No to se ne odnosi na nastavnike, što bi donekle moglo ublažiti velike probleme s nedostatkom kadra u STEM području. Mnogi priželjkuju i da se konačno riješi pitanje inflacije superodlikaša, a jedna od ideja je i micanje općeg uspjeha na kraju godine. Nastavnici se već godinama bune i oko zamjene ljetnog popravnog roka tzv. dopunskim radom, a uz to njihovi sindikalni predstavnici imaju i zamjerke oko sastava školskih odbora.
Sva ova pitanja u domeni su Zakona o odgoju i obrazovanju, a novi je trebao biti donesen još u prošloj školskoj godini. Prvotno je plan Ministarstva bio da se proceduru Vlade uputi u III. kvartalu 2022. godine, a zatim je taj rok pomaknut za II. kvartal 2023. godine. No i taj je rok očito probijen. Kada smo u srpnju pisali o spomenutom dopunskom radu, temi u domeni tog ključnog pravnog akta za srednje i osnovne škole, iz Ministarstva su tek kratko poručili kako je izrada u tijeku te da će javnost o konačnom prijedlogu biti obaviještena putem javnog savjetovanja. Nova školska godina službeno je započela 1. rujna, ali nacrta prijedloga Zakona u javnom savjetovanju – još nema.
Nacionalni ispiti ni u 2023./24. ne ocjenjuju se niti su uvjet za upis srednje
Nacionalni ispiti u 2022. ušli su u 81 osnovnu školu, kada su se provodili eksperimentalno na tamošnjim učenicima osmih razreda i učenicima petih kod kojih se ispitivalo gradivo četvrtog razreda. U godini koja je za nama, 2022./23. nacionalni ispiti konačno su provedeni na čitavoj generaciji učenika, osmih razreda, njih oko 40 tisuća. No nisu se ocjenjivali niti su bili faktor pri upisu učenika u srednje škole. Među ostalim, rezultati su pokazali da osmaši ispite iz stranih jezika rješavaju bolje od Hrvatskog jezika, a najviše jedinica bilo je na Povijesti i Fizici. Na pitanje koja je uloga ovih ispita i projekta teškog oko 3,5 milijuna eura iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja više su puta ponovili da je cilj dobiti povratnu informaciju o razini postignuća učenika, koje će tobože koristiti i učenicima i roditeljima te školama, ali nacionalnim institucijama.
No, mnogi dionici obrazovnog sustava upozoravaju da bi se rezultati trebali uzeti s rezervom, tvrde – budući da ni na koji način ne utječu na uspjeh učenika, mnogi od njih nisu im pristupali ozbiljno.
Nacionalni ispiti neće se ocjenjivati ni u 2024., niti će biti uvjet upisa u srednje. I dalje ostaje nejasno kako bi ispiti koji se provode u ovakvom obliku trebali riješiti jedan od ključnih problema u školstvu, a to je pitanje ogromnog broja odlikaša i nerealnog ocjenjivanja u osnovnim školama. Primjerice, u Gradu Zagrebu s uspjehom odličan u 2021./2022. (posljednja godina za koju su dostupni podaci MZO-a, op.a.) je prošlo 57,33 posto učenika. Također, na primjeru Zagreba vidljive su i ogromne razlike u postotku učenika osnovnih škola koji prolaze s 5,0 – u nekima je on oko 25 posto, a u drugima preko 50 posto osnovaca prolazi s 5,0.
Povećanje plaća i novi granski kolektivni ugovor
Ovo će biti još jedna burna sindikalna jesen. Sindikate, kako je dogovoreno ranije, u rujnu čeka početak novih pregovora oko osnovice plaće, njima su obuhvaćeni i sindikati u prosvjeti. Vlada i sindikati trebaju pregovarati i o regresu te o uvođenju uskrsnice.
Uz to, do kraja godine trebao bi biti usvojen i Zakon o plaćama koji donosi neke veće promjene, poput ocjenjivanja zaposlenika u javnim službama. Ako se usvoji u postojećem obliku, oni koji bi bili ocijenjeni najlošijom ocjenom dobivali bi otkaze. S druge strane, najbolje ocijenjeni dobivaju dodatak na plaću. Zaposlenike škola ocjenjivali bi njihovi ravnatelji i to jednom u kalendarskog godini. Treba naglasiti i da bi, prema prijedlogu Vlade, postojala ograničenja u broju onih koji mogu biti ocijenjeni najvišim ocjenama. Uz Zakon se trebaju donijeti i popratne uredbe, poput one o koeficijentima za plaće oko kojih je 2019. izbio veliki štrajk u prosvjeti.
Sindikat Preporod već je najavio da sindikati trebaju mobilizirati radnike i pripremiti se na ‘vrlo vjerojatne sindikalne akcije’ jer zaposlenici u školstvu i dalje plaćama zaostaju. Dakle prosvjede ili štrajkove. No, valja podsjetiti da smo u predizbornoj godini – u 2024. očekuju nas izbori za Sabor, predsjednički te izbori za Europski parlament. Tako da sindikati u svojim zahtjevima zasigurno neće biti skromni niti popuštati jer su svjesni da je velika šansa da vladajući ‘odriješe kesu’.
Do kraja godine trebali bi biti doneseni i granski kolektivni ugovori za osnovne i srednje škole. Vladajući i sindikati već su se sastajali na tu temu, ali za sada se ne čini da su blizu konačnog dogovora.
Kako će izgleda ti modularna nastava i što je s pripremama za nju?
Hrvatsko školstvo uz cjelodnevnu nastavu uskoro očekuje i još jedna velika promjena, a njome bi se trebao urediti sustav strukovnog obrazovanja. Naime, od 2024./2025. godine u strukovne bi se škole trebala uvesti modularna nastava. Ako će se to uistinu dogoditi ujesen 2024., onda bismo kroz ovu školsku godinu trebali doznati sve detalje. Za sada je poznato da se modularna nastava odmiče od tradicionalnog razredno – satno – predmetnog sustava, a uvode se moduli. Primjerice, Fizika kao predmet više ne bi postojala, nego će taj predmet biti raspoređen u module i u skupove ishoda učenja i kao takav će biti integriran u različite kvalifikacije. Velika novost je di da bi ovom reformom strukovnog dio srednjoškolaca svoje zanimanje birao tek nakon prvog ili drugog razreda, ovisno upišu li trogodišnju ili četverogodišnju školu.
U ovoj školskoj godini Agencija za strukovno već je najavila edukacije po školama. Do sada su ih obišli već preko stotinu, ali to bi se u narednim mjesecima trebalo intenzivirati. Pitanja je mnogo – kako će se riješiti problem nedostatka prostora u nekim školama? Kako će biti usklađeni rasporedi nastavnika koji rade u više strukovnih škola? Kako će surađivati nastavnici općeobrazovnih i strukovnih predmeta? Što će biti sa satnicom općeobrazovnih nastavnika čiji se predmeti kao takvi ‘ukidaju’ i postaju dio modula, ali i sa satnicom onih čiji općeobrazovni predmeti ostaju u obliku nastavnih predmeta? Na sve ovo nastavnici bi morali u narednom razdoblju dobiti odgovore.
Obnova škola od oluje i potresa
Ukupno 199 odgojno-obrazovnih ustanova u kontinentalnom dijelu Hrvatske oštećeno je u nevremenu koje je u srpnju pogodilo zemlju. U Zagrebu je riječ o 130 objekata, što škola, što vrtića. Četiri škole stradale su jako. To su škola u Brestju, Sesvetskoj Sopnici, Augusta Harambašića i Gimnazija u Dubravi kojima su doslovno odletjeli krovovi. No iz Grada Zagreba su rekli da će sve škole biti gotove do početka nove školske godine.
Situacija je mnogo teža na istoku Hrvatske, gdje se šteta na odgojno-obrazovnim objektima procjenjuje u milijunima eura. Kako smo nedavno pisali skoro dva milijuna eura iznos je štete nastale na samo tri škole koje na području Slavonije. Najviše su stradali krovovi koje je vjetar doslovno odnosio, a naknadne kiše su onda natopile učionice i instalacije, a na nekima od škola radovi će se odvijati i kada nastava započne.
Iako je od potresa u Zagrebu prošlo više od tri godine, radovi u nekim školama još uvijek nisu gotovi. Kako smo nedavno pisali, preostali su radovi na pet najsloženijih projekata cjelovite obnove i to Gimnazije Tituša Brezovačkog, koja bi se trebala otvoriti ovog mjeseca, te Prve ekonomske škole i Gornjogradske gimnazije, za koje se očekuje da će radovi završiti u ljeto 2024. Uz to, tek započinje javna nabava za Školu primijenjene umjetnosti i dizajna te izgradnju nove škole za Umjetničku plesnu školu Silvije Hercigonje. Trenutno je planirani završetak radova na obje škole krajem 2024., odnosno, početkom 2025. godine.
Jesu li naši učenici poboljšali rezultate na PISA istraživanju?
Na PISA istraživanju u 2018. godini naši su učenici ostvarili ispodprosječni rezultat u čitalačkoj, informatičkoj i matematičkoj pismenosti u odnosu na svoje vršnjake diljem svijeta. Kako je zbog koronavirusa odgođen osim ciklus tog istraživanja, novo istraživanje PISA 2022. provodilo se tek od ožujka do travnja 2022. godine. U njemu sudjeluje 85 zemalja, a glavno ispitno područje jest matematička pismenost, dok su prirodoslovna i čitalačka pismenost sporedna ispitna područja. U ovom se ciklusu istraživanja ispitivala i dodatna inovativna domena, a to je kreativno mišljenje učenika.
U glavnom istraživanju sudjelovalo je 190 srednjih i osnovnih škola diljem Hrvatske te oko 7.600 učenika. Rezultati glavnog istraživanja PISA 2022 bit će objavljeni u prosincu 2023. godine pa ćemo tada i doznati jesu li naši učenici poboljšali svoje rezultate u odnosu na one iz 2018. godine.
