Počinje nova nastavna godina: Izdvojili smo sedam stvari koje nas očekuju u njoj
Obavljanje priprema za uvođenje modularne nastave u strukovne škole, provedba eksperimentalnog programa cjelodnevne škole i njegova analiza, rješavanje pitanja obvezne devetogodišnje škole i novog Zakona o odgoju i obrazovanju. Ovo su samo neki od zadataka koje u novoj školskoj godini mora obaviti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Ona je već započela 1. rujna, a učenici se u klupe vraćaju u ponedjeljak.
Foto: srednja.hr
Ljetni praznici su gotovi, a nedavno izmijenjeni školski kalendar kaže da je vrijeme da se školarci vrate u klupe. Nastava započinje ovog ponedjeljka, a kao i svake godine, na početku nastavne godine saželi smo što nas u njoj očekuje.
Pripreme za uvođenje modularne nastave od 2025./2026. godine
Ne od ove, kako je ranije najavljivano, nego iduće školske godine u sve strukovne škole u Hrvatskoj ulazi velika promjena – modularna nastava. Strukovne škole time će se u jednom dijelu nastave odmaknuti od tradicionalnoga razredno – satno – predmetnog sustava, a umjesto njega uvode moduli. Lani se je eksperimentalni program provodio u devet škola diljem Hrvatske, a od ove školske godine eksperimentu se priključuju i druge škole. I škole koje nisu uključene u eksperiment zasigurno će ovu školsku godinu iskoristiti kako bi se pripremile za novi način rada i nove kurikulume oko kojih je proteklih mjeseci trajala javna rasprava. Upravo je ovog tjedna u Šibeniku održan skup za ravnatelje na kojem su predstavljeni rezultati analize eksperimentalnog programa. Ukupna ocjena koju su nastavnici dali eksperimentalnom programu je 4,60, dok su učenici dali manju ocjenu, 4,40. Više o modularnoj nastavi možete čitati na portalu srednja.hr pod oznakom ‘modularna nastava’.
Eksperimentalni program cjelodnevne škole ulazi u drugu godinu
Osim godine eksperimentalnog programa modularne nastave, završila je i prva godina eksperimentalnog programa cjelodnevne škole. Ovaj eksperiment, koji se provodi 62 osnovne škole, ulazi u svoju drugu godinu. Plan je da cjelodnevna škola u svim školama zaživi od 2027. godine, međutim, preduvjet za to je da sve škole prijeđu na jednosmjensku nastavu. A za to je, pak, potrebno dograditi preko 600 škola. Da je rok u kojem je to potrebno učiniti nerealan, već se moglo čuti u javnom prostoru. Ostaje za vidjeti hoće li se u novoj školskoj godini odobriti veći broj projekata nego protekle, kao i u kojim će sve gradovima konačno započeti građevinski radovi na školama. Javnost, posebice ona stručna, s nestrpljenjem očekuje i analizu prve godine eksperimenta. Međutim ministar Fuchs ovih je dana izjavio da ne zna kada će ona biti dovršena. Ranije je Sindikat hrvatskih učitelja objavio kako su napravili vlastitu analizu, koja je pokazala da određeni problemi ipak postoje.
Četvrtaši i osmaši pišu nacionalne ispite, datumi su već objavljeni
Ono što je poznato u vezi analize cjelodnevne škole, jest da će je, među ostalim elementima, sačinjavati i rezultati nacionalnih ispita. Kako nam je proljetos potvrdio ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Vinko Filipović, format nacionalnih ispita ostaje isti i u novoj školskoj godinu, dakle pisat će ih svi učenici četvrtih razreda osnovne škole i svi učenici iz osmih. Četvrtaši pišu ispite iz triju predmeta i to od 10. do 14. ožujka 2025., a osmaši polažu osam ispita od 17. ožujka do 3. travnja 2025., stoji u već objavljenom rasporedu. Hoće li nacionalni ispiti biti jedan od kriterija upisa u srednje škole u 2025. ovisi isključivo o obrazovnoj politici, odnosno Ministarstvu znanosti i obrazovanja, rekao je proljetos Filipović.
Što je sa Zakonom o odgoju i obrazovanju?
Krajem prošle kalendarske godine, ključni pravni akt za škole, Zakon o odgoju i obrazovanju, doživio je svoju 16. izmjenu. Zgrozilo je to mnoge prosvjetne djelatnike koji se slažu da je došlo vrijeme da se donese potpuno novi akt. Dio njih i zaziva razdvajanje zakona na dva – jedan koji bi uređivao područje osnovnog, a drugi za područje srednjeg školstva. Iz Ministarstva obrazovanja su uoči posljednje izmjene govorili da je nacrt gotovo u potpunosti završen, međutim u planu zakonodavnih aktivnosti za 2024. nije se našao i cjeloviti novi Zakon o odgoju i obrazovanju. Kada smo izvijestili o tome, iz MZO-a su nam kazali da je predviđeno da ove godine Zakon bude upućen u javno savjetovanje kao i da će se, ako se ispune svi uvjeti za njegovo donošenje i ove godine bude dovršen, promijeniti plan normativnih aktivnosti. No, nacrt Zakona se, do trenutka pisanja ovog teksta – nije pojavio u javnoj raspravi. Za sada ostaje samo nada da će se to dogoditi kroz školsku 2024./2025. godinu.
Hoće li se i Matematika na maturi pisati na dvjema razinama?
Već dvije godine zaredom Hrvatski se na državnoj maturi piše na jedinstvenoj razini. Otada se povlači pitanje i hoće li se isto dogoditi na Matematici. Budući da je izrada ispita za 2025. godinu odavno počela, i u ovoj školskoj godini maturanti će moći birati Matematiku na A i B razini, potvrđeno nam je to još u travnju iz NCVVO-a.
– Mi ne želimo ništa prelamati preko koljena. Isto tako, iskreno rečeno, htjeli smo prvo vidjeti kako će proći s jedinstvenom razinom Hrvatskog jezika. Mislim da bi u dogledno vrijeme trebalo i dalje razmišljati o mogućnosti da se to doista uvede i za Matematiku, rekao je proljetos u našem podcastu ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.
Rješavanje pitanja obvezne devetogodišnje škole
‘Hrvatska će ne samo de jure, nego i de facto imati devetogodišnje obvezno obrazovanje’. O devetogodišnjoj školi u Hrvatskoj govori se već dulje vrijeme, a ona je i službeno najavljena prijedlogom Nacionalnog kurikula predškole koji je u svibnju postavljen na javno savjetovanje. Plan države nije dodati jedan, deveti razred nakon osmog, nego obvezno devetogodišnje obrazovanje uvesti povećanjem broja sati obvezne predškole. U prijedlogu Nacionalnog kurikula stoji da će se on primjenjivati od 2025./2026., dakle u ovoj školskoj godini trebale bi se provesti ozbiljne pripremne radnje, koje uključuju izgradnju i dogradnju predškolskih ustanova, kao i osiguravanja stručnog kadra. Međutim, Ministarstvo obrazovanja još nije objavilo ni izvješće o provedenoj javnoj raspravi, iako je njegova objava bila planirana za sredinu lipnja.
Struka je na prijedlog kurikuluma imala ogromne zamjerke, do te mjere da su pokrenuli su i peticiju za povlačenjem ovakvog, kako navode, ‘manjkavog i neprimjenjivog’ kurikula. Kako smo pisali, učiteljski fakulteti ili oni koji izučavaju studije ranog i predškolskog odgoja pripremaju programe prekvalifikacije učitelja u odgojitelje. Da prekvalifikacijama učitelja u odgajatelje ne rješava pitanje deficita odgajatelja, već viška učitelja, upozorila je nedavno Udruga Sidro, koja godinama upozorava na probleme u sustavu RPOO-a.
Pregovori za GKU, najavljeni prosvjedi u rujnu i ocjenjivanje rada nastavnika
Već početak ove jeseni i rujan mogli bi biti poprilično turbulentni po pitanju sindikalnih aktivnosti. U više navrata produljivano je važenje postojećih granskih kolektivnih ugovora za osnovne i srednje škole, kao i visoko školstvo. Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja time su nekoliko puta izrazili svoje nezadovoljstvo jer žele ugovarati nova prava i mijenjati postojeća. Sindikati nisu u potpunosti zadovoljni ni uredbom o koeficijentima koja je proljetos stupila na snagu, a ako pregovori ne počnu čim prije, spomenuti sindikati prijete prosvjedom.
Nedavnom izmjenom Zakona o plaćama uvedeno je ocjenjivanje javnih službenika, dakle i zaposlenika škola. Ta odredba zakona na snagu stupa u 2025., odnosno prve ocjene po novom sustavu tako će zaposleni u državnoj i javnim službama dobiti u 2026. godini za prethodnu godinu. Pa će zato, nedvojbeno, veliki fokus zaposlenika škola kroz 2024./2025. biti i na pravilniku koji mora donijeti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a koji će utvrđivati posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada zaposlenih u školama i na fakultetima.
