Pogledajte u kojim djelovima PISA testova su bolje djevojčice, a u kojima dječaci
PISA testovi očekivano su pokazali da su naši učenici ispodprosječni u svim ispitivanim razinama pismenosti: čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj. Međutim, uz to je na razini svih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, uočeno da su učenice postizale bolje rezultate u čitalačkoj, a učenici u matematičkoj pismenosti. Kada je riječ o prirodoslovnoj pismenosti, nisu uočene statistički značajne razlike između djevojčica i dječaka.
foto: Pixabay
Rezultati testova PISA 2018 pokazuju da hrvatski 15-ogodišnji učenici imaju ispodprosječne rezultate u usporedbi s ostalih 78 zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju. Na razini svih 79 zemalja pokazalo se da su učenice postigle bolje rezultate od učenika u čitalačkoj pismenosti, a učenici su od učenica bolji u matematičkoj pismenosti.
Kada bi se gledao samo rezultat koji su postigle djevojčice u Hrvatskoj, bili bismo iznadprosječni u čitalačkoj pismenosti
Takvo je stanje i u Hrvatskoj gdje su djevojčice postigle značajno viši rezultat od dječaka u čitalačkoj pismenosti i to za 33 boda. Svaki četvrti dječak nije dosegao osnovnu razinu ove pismenosti, a od djevojčica to nije uspjela svaka sedma.
Zanimljivo je da bi, kada bi prosječan rezultat djevojčica u Hrvatskoj bio samostalno prikazan u međunarodnom kontekstu rezultata, taj rezultat bio iznadprosječan, odnosno bio bi statistički značajno veći od ukupnog prosječnog rezultata učenika zemalja članica OECD-a (koji uključuju i dječake i djevojčice) koji je iznosio 487 bodova, ne uzimajući u obzir da su djevojčice i u svijetu konzistentno ostvarivale bolje rezultate, stoji u izvještaju PISA 2018.
Dječaci bolji u matematičkoj pismenosti, ali za puno manje bodova nego što su učenice bolje u čitalačkoj
Kada je riječ o matematičkoj pismenosti kod hrvatskih učenika, dječaci su postigli viši rezultat od djevojčica za 9 bodova, a osnovnu razinu nije dosegao svaki treći učenik, kao ni svaka treća učenica.
Kod prirodoslovne pismenosti nije zabilježena značajna razlika između dječaka i djevojčica u prosječnom rezultatu. Upravo smo u prirodoslovnoj pismenosti uz ispodprosječni rezultat, dugoročno gledano zabilježili i pad naših učenika.
Razlike je moguće smanjiti jer one nisu urođene
Gledajući rezultate PISA testova u svim zemljama, u izvješću PISA 2018 naglašava se da je razlika između dječaka i djevojčica u matematičkoj pismenosti mala (samo 5 bodova razlike u korist dječaka), ali da su djevojčice značajno bolje od dječaka u čitalačkoj pismenosti (razlika od 30 bodova u korist djevojčica).
U zaključnim razmatranjima u izvještaju rezultata PISA 2018 navodi se da su razlike između spolova zabrinjavajuće, ali i da ih je moguće smanjiti što su neke zemlje i uspjele. Naravno, ne radi se o urođenim razlikama između dječaka i djevojčica, već na različit uspjeh u različitim pismenostima utječu i drugi faktori.
Ovo je dio iz zaključka izvještaja koji se odnosi na tu razliku:
Razlike u postignuću između dječaka i djevojčica prilično su zabrinjavajuće budući da bi mogle imati dugoročne posljedice na budućnost učenika kako na osobnoj tako i na profesionalnoj razini. Dječaci koji u dobi od petnaest godina ne dostižu osnovnu razinu čitalačke pismenosti vjerojatno će se u budućnosti suočavati s velikim izazovima u daljnjem obrazovanju, na tržištu rada i u svakodnevnom životu. S druge strane, manja zastupljenost djevojčica na najvišim razinama u matematici i prirodoslovlju mogla bi doprinijeti još manjoj zastupljenosti žena u STEM zanimanjima. Ta su zanimanja među najbolje plaćenim zanimanjima, a ona pridonose inovaciji i rastu produktivnosti. Nedostak interesa za STEM zanimanja može biti pogubno i za ekonomiju i za društvo. Zemlje koje su u PISA-i poboljšale postignuća svojih učenika pokazale su da takve razlike ne proizlaze isključivo iz urođenih razlika u sposobnostima, već su rezultat čimbenika na koje roditelji, nastavnici i donositelji obrazovne politike mogu utjecati. Mnoge zemlje uspjele su ublažiti pa čak i potpuno ukloniti razlike u postignućima između djevojčica i dječaka. Istraživanja pokazuju da na varijacije u postignućima između spolova utječu brojni čimbenici, između ostalog i razlike u načinima socijalizacije između djevojčica i dječka kako u školi tako i izvan nje. Nastavnici često imaju uvjerenja vezana uz sposobnosti i interese djevojčica i dječaka, a ponekad ta uvjerenja nesvjesno utječu na način njihova poučavanja i vrednovanje napretka učenika, što može u konačnici utjecati i na razlike u postignućima. No, uvjerenja je moguće mijenjati. Ciljane mjere usmjerene na osvješćivanje o utjecaju stereotipa i njihovo uklanjanje mogle bi pomoći u smanjivanju spolnih razlika u postignuću
