Pojedini rezultati inicijalnih ispita u ovim školama su izrazito loši: Otkrili hoće li uvesti prijemne
Nerijetko se zna dogoditi sljedeći scenarij – učenici su upisali prvi razred srednje škole, a za upis su im pomogle ocjene koje su imali tijekom osnovne škole. Neki su čak od petog do osmog razreda prolazili i s prosjekom 5,0, a onda kada su na početku nastave u srednjoj školi morali pokazati, odnosno opravdati te ocjene na inicijalnim ispitima – dobiju puno niže ocjene ili uopće ne uspiju dobiti pozitivnu ocjenu na inicijalnom ispitu. Kako bismo provjerili koliko je ovaj slučaj čest u hrvatskim školama, javili smo se u desetak škola i dobili odgovore samo iz dvije.
Foto: Screenshot | srednja.hr
Prva dva tjedna nastave uglavnom su rezervirana za ponavljanje gradiva iz prethodnih razreda i – pisanje inicijalnih ispita. Oni služe kako bi se provjerilo znanje iz pojedinih predmeta koje su učenici stekli do tada. Iako ih nastavnici nisu obavezni provoditi, inicijalni ispiti dobar su alat kako bi se utvrdilo stvarno znanje pojedinog razreda iz određenih predmeta.
Što se tiče ocjenjivanja inicijalnih ispita, učenicima se ta ocjena ne smije brojčano ocjenjivati, već se upisuje u bilješku. Ta ocjena, kako stoji u Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju. Nerijetko rezultati tih ispita u prvim razredima srednjih škola, kada se provjerava znanje koje su učenici sa sobom donijeli iz osnovnih škola, pokažu da ocjene koje su imali nisu realan odraz onoga što su zaista naučili.
‘Jedan razredni odjel ima izrazito niske rezultate’
S obzirom na poplavu superodlikaša u osnovnim školama, posebice u Zagrebu gdje su neke škole upravo zbog toga uvele prijemne, odlučili smo provjeriti kakve su rezultate učenici prvih razreda srednjih škola diljem Hrvatske imali ove godine. Javili smo se u desetak škola te smo dobili odgovore samo iz dvije, a jedna od njih je Prva riječka hrvatska gimnazija.
– U prva dva tjedna nastavne godine u prvim su razredima provedene inicijalne provjere iz Hrvatskog jezika, Engleskog jezika, Talijanskog jezika, Matematike i Kemije. Rezultati su od odličnih preko zadovoljavajućih do izrazito niskih ocjena. Od pet razreda paralelki u generaciji jedan razredni odjel ima izrazito niske rezultate inicijalnog testiranja, dok su ostali učenici pokazali vrlo dobre i/ili solidne rezultate za daljnji rad u gimnazijskom kurikulumu, otkrila nam je ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich.
Učenici s lošijim rezultatima mogu ići na dopunsku nastavu
Dodala je i kako učenici koji imaju lošije rezultate pokazuju bitno niže ocjene od ocjena koje su imali u osnovnoj školi. Takvim učenicima škola, ističe ravnateljica, nudi dopunsku nastavu kroz mogućnost intenzivnijeg rada na pokazanim nedostatnim ishodima. Na pitanje planiraju li, poput nekih zagrebačkih gimnazija i srednjih škola, uvesti prijemne, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije kaže kako nemaju tu namjeru.
– Svake godine radimo inicijalno testiranja i iz obaveznih predmeta za državnu maturu. Također, radimo testiranja iz STEM predmeta i inicijalna testiranja iz 2. stranog jezika kako bi utvrdili dolaze li učenici iz osnovne škole sa znanjem jezika na početnoj ili razini nastavljača o čemu ovisi i njihov nastavak učenja 2. stranog jezika, početna ili napredna razina, objašnjava ravnateljica Sclaunich.
U tablicama niže možete pogledati rezultate iz inicijalnih ispita učenika Prve riječke hrvatske gimnazije.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
‘Rezultati su znatno lošiji spram zaključnih ocjena završnog razreda osnovne škole’
Inicijalne ispite ove je nastavne godine provela i Gimnazija Fran Galović u Koprivnici i to iz tri predmeta, Hrvatskog jezika, stranog jezika i Matematike. Kako se rezultati još zbrajaju, ravnatelj škole Vjekoslav Robotić nije nam poslao tablicu s ukupnim rezultatima, ali je komentirao općenito stanje s inicijalnim ispitima u njihovoj školi.
– U globalu, rezultati su znatno lošiji spram zaključnih ocjena završnog razreda osnovne škole što daje generalni zaključak da reproduktivna kratkotrajna znanja iz osnovne škole nažalost ne daju dugoročno trajna znanja, vještine ni kompetencije. Za to, po meni, ne treba kriviti osnovnoškolsko obrazovanje, već sustav školske vertikale koji je i dalje preglomazan i trom te ne nudi izbornost usmjerenu prema kreativnosti i praktičnosti mladog čovjeka. Pritom treba naglasiti da hiperprodukcija odlikaša u osnovnoj školi postoji glede vertikalne prohodnosti u sekundarno obrazovanje, rekao nam je ravnatelj Robotić.
Na pitanje planiraju li u Gimnaziji Fran Galović uvesti prijemne ako inicijalni ispiti pokazuju tako veliku razliku u ocjeni iz osnovne škole i u stvarnom znanju učenika, nismo dobili odgovor.
