Politički put Ladislava Ilčića i njegov utjecaj na obrazovni sustav
Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Kurikularne reforme odstupio je, kako kaže, zbog političkih pritisaka ‘marginalne političke opcije’, koju je kasnije identificirao kao Hrast Ladislava Ilčića. Evo kako je izgledao Ilčićev put od aktivista za ćudoređe do čovjeka čija ruka u Saboru mijenja tijek najvažnije reforme od osnutka države.
foto: YouTube/screenshot
Na današnjem prosvjedu zbog ostavke Borisa Jokića očekuje se tisuće građana diljem Hrvatske, ali i dijaspore. Jedini političar u državi koji na Jokićev odlazak može gledati kao na uspjeh je predsjednik Hrast. Ilčić se politikom, kroz civilne udruge i stranke bavi više od deset godina. Evo kako je izgledao njegov put od zagovornika apstinencije u zdravstvenom odgoju, do čovjeka koji s 2930 preferencijalnih glasova na izborima utječe na jednu od najvažnijih reformi u modernoj Hrvatskoj.
Zdravstveni odgoj 1. put
Ladislav Ilčić, inače glazbenik zaposlen u Simfonijskom orkestru HRT-a i povremeni član mariachi sastava, prvi se puta ozbiljno politički angažirao 2006. godine, kao jedan od suosnivača udruge GROZD (Glas roditelja za djecu).
Udruga GROZD, na čijem je Ilčić čelu od 2008. godine, konzervativna je udruga, s čvrstim ideološkim osloncem u učenjima Rimokatoličke Crkve, a posebnim interesom za obrazovni sustav. GROZD u fokus javnosti dolazi nakon što je 2006.godine njihov program TeenSTAR pobijedio na natječaju MZOS-a za izradu programa zdravstvenog odgoja u školama.
TeenStar program tvrdim, konzervativnim stavovima izazvao je burne reakcije javnosti. Između ostalog, program je zastupao stajališta prema kojima je seksualna aktivnost smislena samo i isključivo u braku, masturbacija nije dopuštena, a homoseksualnost je nastranost. Uvođenje programa obustavljeno je nakon prosvjeda dijela civilnih udruga i medija.
2010. godine Ilčić se kao nezavisni kandidat kandidirao na lokalnim izborima u Varaždinu, na kojima je izgubio od Gorana Habuša, osvojivši 16% glasova.
Zdravstveni odgoj 2. put
Nakon promijene vlasti 2011. i dolaska Željka Jovanovića na čelo MZOS-a, ideja o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole ponovno je aktualizirana. Jovanović je uvođenje zdravstvenog odgoja najavio u veljači 2012.godine, a program se trebao dijelom predavati kroz postojeće predmete, a dijelom kroz sat razrednika.
Ilčić i GROZD su, uz Crkvu, Islamsku zajednicu i HHO, bili na čelu kritike i otpora novom pokušaju uvođenja zdravstvenog odgoja. Jovanoviću su uz činjenicu da o programu nije postojala stručna i javna rasprava, zamjerali i četvrti modul o spolnosti, koji su smatrali ideološki obojenim.
Zdravstveni odgoj Ilčić naziva ‘homoseksualnom propagandom’. Argumenti protiv spolnog odgoja bili su da roditelji trebaju djeci objašnjavati spolnost što im je i zadaća, protivljenje tvrdnji da se propagira da masturbacija nije štetna za zdravlje, zatim da je jedan o autora Kurikuluma stipendist Kinsey instituta te općenito da su pitanja abortusa i kontracepcije te apstinencije – vjerska i moralna pitanja, piše 24sata.
U to vrijeme Ilčić u javnost izjavi s nizom, u najmanju ruku kontroverznih izjava, poput onih da je homoseksualizam zlo, da homoseksualci nisu sretni, da je kondom političko pitanje, da je masturbacija zlorabljenje seksualnosti i da on sam nikada nije masturbirao.
GROZD je, zajedno s drugim civilnim udrugama, 2013. godine zatražio i ocjenu ustavnosti zdravstvenog odgoja, koja je od Ustavnog suda i prihvaćena, uz obrazloženje da se neće ocjenjivati sadržaj, već postupak uvođenja kurikuluma, nakon čega je program zdravstvenog odgoja ukinut u osnovnim i srednjim školama.
Hrast i U ime obitelji
U jeku borbe protiv zdravstvenog odgoja, Ilčić iz civilnog društva prelazi u politiku. Krajem 2012. godine osnovana je stranka Hrast, čiji je Ilčić predsjednik od osnivanja. Stranka je nastala iz stranke Hrvatski rast, čija je predsjednica bila Željka Markić, inače potpredsjednica GROZD-a.
Kako piše Index.hr, nakon što Markić nije uspjela zadobiti potpunu kontrolu nad Predsjedništvom Hrvatskog rasta, skupine oko nje početkom 2013. osnivaju novu stranku – HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku , za čijeg je predsjednika izabran Ladislav Ilčić
Sljedeće godine, kao predsjednik stranke, Ilčić ponovno pokušava postati gradonačelnik Varaždina. S 8% glasova ponovno gubi izbore, osvojivši dvostruko manji postotak glasova od svoje prve kandidature.
Ilčić i Hrast, zajedno s udrugom U ime obitelji Željke Markić sudjeluju u prikupljanju potpisa za pokretanje referenduma za ustavnu definiciju braka isključivo kao zajednice muškarca i žene.
Domoljubna koalicija
Nakon neuspjeha na izborima za europarlament, Ilčić se približava HDZ-u i pregovara oko ulaska u koaliciju na predstojećim parlamentarnim izborima.
Kako piše Večernji list, članovi Hrasta iz onih dijelova Hrvatske u kojma HDZ uglavnom vlada bio je protiv suradnje, dok je članstvo iz sjeverozapadne Hrvatske, Istre i Primorja bilo za suradnju. Dalmatinski članovi Hrasta Ilčiću su zamjerali osobne ambicije i želju za foteljom.
Hrast na parlamentarne izbore 2015. godine izlazi u sklopu Domoljubne koalicije. U svojoj jedinici, kao četvrti na listi Domoljubne koalicije, Ilčić osvaja 2930 preferencijalnih glasova. Tim rezultatom ulazi u sabor a Hrast postaje parlamentarna stranka.
Potporu HDZ-u na izborima Hrast je naplatio i mjestom zamjenika ministra znanosti obrazovanja i sporta. Na to je mjesto imenovan Hrvoje Šlezak, koji je u 3. izbornoj jedinici dobio svega 252 glasa.
