Kod naših maturanata slabi nacionalna isključivost, poznato koji učenici znaju najmanje o politici
Političko znanje maturanata i njihovi stavovi, tema su dugogodišnjeg istraživanja ‘Politička kompetencija hrvatskih srednjoškolaca u razdoblju od 2010. do 2021’. Istraživanje potpisuju istraživači Berto Šalaj, Anja Gvozdanović i Martina Horvat. Sociologinja Gvozdanović nam je navela da je političko znanje maturanata u desetogodišnjem razdoblju stabilno, bez promjena. Kao dobru vijest, navela je da su maturanti sve manje skloni diktaturi. No, gimnazijalci imaju najbolje znanje o politici, a strukovnjaci trogodišnjih škola najmanje. Stoga je, ističe, bitno sustavno i ujednačeno građansko obrazovanje.
Mladi su ugodno oduševili mnoge kada su u Varšavskoj 2024. čekali u redu za glasanje na parlamentarnim izborima | foto: Srednja.hr
Nova školska godina 2024./25. je krenula i odmah prvog dana škole je udruga Gong upozorila da su predmet Politika i gospodarstvo (PiG) te građanski odgoj sve potrebniji u školama. U prilog tom apelu, govori i znanstveni članak ‘Politička kompetencija hrvatskih srednjoškolaca u razdoblju od 2010. do 2021’ koji je ranije u lipnju ove godine objavljen u međunarodnom časopisu ‘Citizenship, Social and Economics Education’.
Ispitane tri generacije maturanata kroz deset godina
Članak potpisuju istraživači Berto Šalaj, Anja Gvozdanović i Martina Horvat. Koautorica ovog istraživanja, sociologinja Anja Gvozdanović, više od 15 godina radi u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Kako je rekla u razgovoru za srednja.hr, općenito se bavi istraživanjima mladih, s primarnim fokusom na njihove vrijednosti i političku kulturu. Zanima je njihov pogled na različite društvene pojave, ali i što sami smatraju važnim za vlastiti život i društvo u cjelini, kako grade odnose s drugima. U skladu s ovim istraživanjem, zanima je i kako mladi vide politiku općenito, ali i svoju vlastitu ulogu u društvenom i političkom životu Hrvatske. Nedavno istraživanje, nastalo u koautorstvu sa Šalajem i Horvat, bavilo se pitanjem kako mladi prihvaćaju demokratske stavove.
– Demokratski stavovi podrazumijevaju uvjerenja i vrijednosti koje su sukladne principima demokracije, kao što su jednakost, sloboda, ljudska prava, sudjelovanje građana u donošenju odluka. Važno je da su demokratski stavovi snažno prihvaćeni zato što predstavljaju vitalan sastojak za stvaranje društva u kojem se poštuju razlike među ljudima, u kojem svaka osoba ima pravo i odgovornost utjecati na način na koji će funkcionirati zajednica u kojoj živi, i u kojem pojedinac može napredovati, biti slobodan i svoj. I ne manje važno, demokratski stavovi učinkovita su brana tiraniji i političkom autoritarizmu, pojasnila nam je Gvozdanović značenje ovih dviju riječi i njihovu važnost za društveni i politički život.
U istraživanju su obuhvatili tri generacije maturanata. Uključili su učenike završnih razreda i gimnazija te strukovnih škola. Kako četverogodišnjih, tako i trogodišnjih. U generaciji maturanta 2010. godine, imali su 999 ispitanika, potom 2015. 1.146, a u trećoj generaciji, 2021. godine, njih 1.121.
– Politička znanja i politički stavovi sukladni demokratskim principima čine dobar temelj za participaciju u političkom životu demokratskog društva. Ako je taj temelj slab, pogotovo kod mladih ljudi, onda ne možemo očekivati značajne pomake u razvoju demokracije u budućnosti, dodatno je Gvozdanović pojasnila važnost ovakvih istraživanja.
Maturanti sve manje skloni diktaturi: ‘Učenici trogodišnjih škola kontinuirano pokazuju najslabije političko znanje’
Naša sugovornica je istaknula da nema sličnih istraživanja odrasle populacije ili mladih u drugih zemljama pa istraživači u ovom radu nisu mogli uspoređivati politička znanja hrvatskih maturanata s drugim populacijama. Upitana imaju li maturanti visoka ili niska politička znanja, istraživačica ističe da je teško o maturantima nešto tvrditi na takav način.
-Ono što možemo reći jest da je njihova razina političkog znanja u desetogodišnjem periodu stabilna i da značajnih pomaka u tom smislu nema. Također je stabilna značajna razlika u političkim znanjima između gimnazijalaca i učenika strukovnih škola pogotovo onih trogodišnjih škola. Učenici trogodišnjih strukovnih škola kontinuirano pokazuju najslabije političko znanje od učenika ostalih srednjoškolskih programa, navela je Gvozdanović.
Upitana o političkim stavovima, Gvozdanović je rekla kako istraživanje pokazuje kako je među maturantima oslabila nacionalna isključivost, te mišljenja ‘da bi Hrvati trebali imati privilegirani društveni položaj u odnosu na ne-Hrvate’. Smanjila se i sklonost političkom autoritarizmu, odnosno podrškama vlasti jednog vođe te monopol jedne političke stranke koja bi vladala državom.
– Općenito podržavanje vrijednosti participativne demokracije odnosno prepoznavanje važnosti građanske odgovornosti i civilnog društva za demokratski razvoj među maturantima je u desetogodišnjem periodu stabilno i bez promjena. Osim toga, važan je nalaz i taj da je razina političkog znanja značajno povezana s navedenim stavovima i to tako da viša razina političkog znanja smanjuje nacionalističke i autoritarne stavove a povećava sklonost vrijednostima demokratskog angažmana u društvu. Tu se vidi važnost građanskog obrazovanja za demokratsku orijentaciju mladih, dodala je sociologinja.
‘Zabrinjava tendencija ukidanja društvenih predmeta’
Rezultati su sve u svemu jasni. Što je veća razina znanja mladih o demokraciji kao političkom sustavu i ulozi koju u njoj igraju građani, povećava se vjerojatnost da će mladi zastupati demokratske vrijednosti. Gvozdanović stoga napominje da je u hrvatske škole potrebno uvesti ‘sustavno građansko obrazovanje za sve učenike, neovisno o srednjoškolskom programu koji polaze. Naša sugovornica je navela da društvo mora raditi na širenju prostora za demokratske principe i praksu. To, naravno, ide kroz obrazovanje. No, Gvozdanović je zabrinuta jer učenici nemaju jednak pristup znanjima za koje kaže, svaki građanin treba imati neovisno koje je obrazovne programe završio.
– Zabrinjava tendencija ukidanja društvenih predmeta koji su važni da mladi razumiju društvo u kojem žive i društvene institucije s kojima će imati svakodnevno iskustvo, te prepoznaju obrasce društvenih odnosa u kojima sudjeluju i koji im itekako mogu utjecati na sudbinu. Građani su i oni koji imaju završenu obrtničku školu kao i oni s klasičnom gimnazijom, no obrazovni sustav jednima omogućava manje a drugima više obrazovnih i drugih resursa da to nauče, upozorava Gvozdanović.
Ima mladih koji žele promjene: ‘Škole trebaju ujednačiti političko znanje’
Iako je Gvozdanović navela da se rezultati političkih znanja ne mogu uspoređivati s drugim populacijama zbog nedostataka istraživanja, navodi da je općenito poznato da su mladi manje zainteresirani za politiku od starijih. To je ocijenila normalnom pojavom te se po tome hrvatska mladež ne razlikuje od svojih europskih vršnjaka. Doduše, naša sugovornica ističe da u različitim zemljama postoje različiti razlozi zašto mlade ne zanima politika. Ipak, ima i mladih ljudi koji žele djelovati, te je tada važno kako se prema takvim osobama postave donositelji odluka.
– Mladi koji žele nešto promijeniti i koji žele da se njihov glas čuje i uvaži nerijetko se služe alternativnim načinima za izražavanje ne samo svog mišljenja o različitim stvarima koje ih brinu već i za predlaganje mogućih rješenja problema. Međutim, takav angažman često ostane neprepoznat od strane političara i donositelja politika. To za neke mlade ljude može djelovati destimulirajuće a za neke baš motivirajuće za daljnji angažman. U svakom slučaju, da se politika više bavi rješavanjem problema mladih ljudi uvažavajući njihovu perspektivu, i formalna politika bi barem dijelom postala interesantnija mladima, navela je Gvozdanović što sami političari mogu napraviti da bi mladi prepoznali važnost političkog znanja i obrazovanja.
Na percepciju mladih svakako utječe i obitelj. Gvozdanović ističe kako djeca upravo u obitelji dobiju prva znanja o društvenim normama pa i odnosu prema političkim pitanjima. No, dok je u nekim obiteljima političnost izražena više, a u drugima manje, upravo bi škola, ističe Gvozdanović trebalo izjednačiti znanje mladih o politici. No, to se može napraviti samo na jedan način, kako je i Gong upozorio na prvi dan aktualne školske godine.
– Škola ima važnu ulogu u nadopunjavanju i ujednačavanju političkih znanja i vještina kroz strukturirano i sustavno građansko obrazovanje. Osim toga, obrazovanje može pružiti učenicima alate za kritičko razmišljanje i osposobiti ih da samostalno donose informirane odluke. Škola ne bi trebala kontrolirati formiranje političkih stavova, već osigurati prostor za razvoj slobodnog mišljenja, dijaloga i kritičke analize, čime bi se omogućilo učenicima da izgrade vlastite stavove, zaključila je Gvozdanović.
