Pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu studente stavlja u nepovoljniji položaj na tržištu rada
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava najavili su tijekom rujna javnu raspravu oko podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina ili nakon 41 godinu radnog staža. Mnogi su pokazali nezadovoljstvo ovom stavkom reforme mirovinskog sustava iz više razloga. Sposobnosti radnika u dobi od preko 65 godina ne može se generalizirati jer ovisi od individue. No studenti su posebno zabrinuti za tržište rada na kojem će u tom slučaju rjeđe biti otvoreno slobodno radno mjesto.
Foto: Facebook
U okviru reforme mirovinskog sustava nalazi se prijedlog Ministarstva rada o podizanju dobne granice umirovljenja na 67 godina, ili nakon 41 godinu radnog staža. Osim što su ti prijedlozi uznemirili građane koji se boje kako će ih primjerice liječiti doktor u spomenutoj dobi, studentska populacija se također pobunila i zabrinula za svoju budućnost.
Duži život - duži rad
Ako se prijedlog usvoji tek od 2038. bi sa 67 godina odlazili umirovinu
– Tek bi se počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža, objašnjavaju iz Ministarstva rada.
Međutim, o oba prijedloga će se tijekom rujna provesti javna rasprava o čijim rezultatima će u velikoj mjeri ovisiti mogući prijedlog koji će biti upućen u daljnju zakonodavnu proceduru. Iako na prvi pogled izgleda kako se radi o dalekoj budućnosti, studenti se već sad brinu što će biti s njima ako se prijedlozi sprovedu u dijelo.
Ugroženi su studenti koji će se zapošljavati u državnim i javnim službama
– Smatram da je u kontekstu Hrvatske ovakav potez samo zakrpa za veći problem, problem prevelikog broja umirovljenika u odnosu na radno aktivnu populaciju. Produljenje radnog vijeka pogoduje omjeru broja zaposlenih koji uzdržava umirovljeničku populaciju, ali također znači sporiju promjenu broja slobodnih radnih mjesta, izjavio je student FESB-a Antonio Pavlinović.
Dodao je kako misli da većina studenata nije ugrožena ovim potezom, ali jesu oni čiji ih studij vodi k zapošljenju u državnim i javnim službama jesu. Primjerice studentima profesorskih smjerova podizanje dobne granice umirovljenja znači još nekoliko godina čekanja.
Slično Antoniu razmišlja i Ivan koji je završna godina Učiteljskog fakulteta. – Nakon što diplomiram, pokušat ću pronaći posao u nekoj školi. Međutim, mlađe generacije kada završe svoje studije čekat će duže na slobodno radno mjesto jer će nastavnici imati duži radni vijek, ističe Ivan dodajući kako će nastati sam veći red na zavodu za zapošljavanje.
