Ponuđeni modeli financiranja sveučilišta neće bitno poboljšati uvjete na hrvatskim fakultetima
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uvodi promjene u financiranju visokog obrazovanja te nudi tri nova modela na odabir Sveučilištima. Najavljene promjene za portal srednja.hr komentirali su splitski i riječki rektorat, dekani Ekonomskog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dekanica Fakulteta političkih znanosti.
Najavljene promjene modela financiranja visokog obrazovanja, jedna je od već dugo potrebnih stvari, koje treba mijenjati kako bi se popravilo stanje na hrvatskim fakultetima. Ponuđeni modeli MZOS je dao hrvatskim sveučilištima na analizu, nakon koje rektorati zajednički moraju odlučiti koja im opcija najviše odgovara.
Rektorati i dekani, koje smo kontaktirali, istaknuli su kako se dosadašnji model mora mijenjati pa podržavaju najavljene novosti. Ipak, iz Sveučilišta u Rijeci smatraju kako uvođenje predloženih modela neće značajno poboljšati uvjete, a iz Splita upozoravaju da se još puno toga mora mijenjati kako bi oni bili zadovoljni svojim statusom među hrvatskim sveučilištima.
Najavljene modele komentirao je i dekan ‘zagrebačke Ekonomije’ Lajoš Žager, najvećeg fakulteta u Hrvatskoj, a svoje mišljenje o prilagođavanju visokog školstva tržištu rada dao je i Vlatko Previšić, dekan ‘Filozofskog fakulteta’ i predsjednik Odbora za proračun Sveučilišta u Zagrebu te dekanica Fakulteta političkih znanosti Lidija Kos-Stanišić.
Potrebno je još vremena za definiranje detalja
Svi naši sugovornici u svojim odgovorima istaknuli su kako je još uvijek riječ o radnim prijedlozima promjene modela te kako je potrebno još vremena da se konkretnije odrede detalji.
– Načelno smo suglasni s tek najavljenim promjenama, iako se radi o sredstvima koja nedovoljno podržavaju kvalitativni iskorak visokog obrazovanja, a uvjeti na riječkom Sveučilištu vjerojatno se neće bitno mijenjati, jer ako i dođe do nekog financijskog pomaka, ‘pojest’ će ga rast troškova, izjavili su iz Rektorata Sveučilišta u Rijeci.
Riječki kolegij istaknuo je kako su oni još prije osam godina uspostavili sustav koji bitno podupire razvojno ključna područja, kao što su biomedicina i biotehnologija. U tom kontekstu, najvažnije im je da novi model podrazumijeva potpunu autonomiju sveučilišta u razdiobi sredstava na sastavnice.
Svim sveučilištima odgovara unaprijed definirano financiranje
– Jedina prednost novih modela, koja svim sveučilištima apsolutno odgovara, je unaprijed definirano financiranje. Svi ostali detaljni izračuni još su u tijeku i ništa nije do kraja definirano. Ako se usvoje prijedlozi iz MZOS-a, po prvi puta će biti uključeni i materijalni troškovi koji se odnose na segment nastave, izjavio je Branko Matulić, prorektor za kvalitetu, kulturu i umjetnost Sveučilišta u Splitu, kako će veća financijska stabilnost pozitivno utjecati na njihovu organizaciju.
Prema dosadašnjim izračunima, splitskom Sveučilištu najviše odgovara B model, ali u odgovoru su naglasili kako neznatna razlika s C modelom neće utjecati na našu odluku pa ako većina prihvati jedan od dva navedena modela i oni će biti solidarni. Iz odgovora svih naših sugovornika može se zaključiti kako su promjene u financiranju visokog obrazovanja prijeko potrebne.
– Očekujemo kako ćemo dobiti nešto više novca, ali ni izdaleka to ne nadoknađuje manjak sredstava, odnosno kadrova koji se i te kako osjeća na našem sveučilištu, osobito u usporedbi s drugima. U daljnjim pregovorima nastojat ćemo to uravnotežiti, najavio je splitski prodekan.
‘Logično je da se financiranje prilagođava tipu obrazovanja’
– Smatram kako je logično da se financiranje prilagođava s obzirom na tip obrazovanja. Studiji prirodnih ili tehničkih znanosti jednostavno su skuplji. Za kvalitetno obrazovanje informatičara, doktora ili inženjera potrebno je više novca pa podržavam promjene u modelu financiranja visokoobrazovnih institucija, objasnio je dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš Žager i u nastavku dodao kako mu se trenutno C varijanta čini najprihvatljivijom, jer naglašava razliku između akademskih i stručnih studijskih programa.
Ako se od sljedeće godine uvedu najavljene promjene, Sveučilišta će vjerojatno poticati upisivanje studenata u područje STEM-a. To je i jedan od ciljeva Ministarstva znanosti i obrazovanja, kako bi se povećao broj magistara u deficitarnim zanimanjima, a smanjio pritisak na društvena i humanistička područja. Dekan EFZG-a istaknuo nam je kako ‘Ekonomski u Zagrebu’ posljednjih nekoliko godina smanjuje upisne kvote te s tim planiraju nastaviti i sljedeće godine. I ostali društveni fakulteti pokušavaju pratiti zbivanja na burzi.
– FPZG prati stanje na tržištu rada te već godinama smanjuje upisne kvote. U akademskoj godini 2006. – 2007. upisano je 252 studenata politologije i 250 novinarstva, dok smo ove primili 123 politologa i 125 novinara, a trend će se nastaviti i na jesen, izjavila je dekanica Fakulteta političkih znanosti Lidija Kos-Stanišić te nam otkrila da su i na Fakultetu političkih znanosti napravili simulaciju po kojoj im najviše odgovara C model.
'Filozofski' je spreman MZOS-u ponuditi programsko-studijsku inovaciju
Dekan FFZG-a upozorava kako promjene trebaju biti promišljeno uravnotežene
Promjene u sustavu visokog obrazovanja podržava i dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vlatko Previšić, ali upozorava da one moraju biti promišljeno uravnotežene te kako tržište rada ne smije biti jedini cilj bilo kojeg školovanja. Dekan FFZG-a ističe kako društvo treba štiti humanističke discipline pred naletom svakog ‘proizvodnog fah-idiotizma’.
– Svako društvo koje drži do svoje kulture i tradicije ne smije identitet svojih građana okovati u ‘proizvodno upotrebljive građane’. Mladima treba pomoći da na temeljima opće kulture, koja pripada društvenim, humanističkim i umjetničkim područjima, svakako steknu prijeko potrebna polazišta za cjeloživotno učenje u vremenu brzih promjena. Eto i zbog toga, kao čelnik najvećeg fakulteta društveno-humanističkih znanosti u zemlji, nemam straha pred tim ‘marketinškim’ upisnim najavama, objasnio nam je dekan Previšić.
Prema njemu, sva tri ponuđena modela treba još dobro analizirati. Kao predsjedniku Odbora za proračun Sveučilišta u Zagrebu, propitkivanja opredjeljenja pojedinih sveučilišnih sastavnica za njega su još malo preuranjena.
– Iako se sve više spominje prevladavajuća naklonjenost trećem C modelu, i u njemu se negdje gubi, a negdje dobiva, a bitno je vidjeti gdje je manje žrtava. Svakako, ‘bitka’ će se voditi oko što većeg osiguranja financijskih sredstava za materijalne i nužne investicijske stavke, a neka druga sredstva sigurno će imati programsko-tržišne prioritete i izvore, kojima će se svi fakulteti tržišno prilagođavati i boriti. U tome vidim decentralizaciju odlučivanja sveučilišnih sastavnica u području opće financijske politike Sveučilišta, istaknuo je Vlatko Previšić.
