Popularni profesor tvrdi: ‘Nastavni program iz matematike je potrebno mijenjati, jer je zastario’
U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme često može čuti kako su nastavni programi zastarjeli i kako ih treba mijenjati. Logično, tehnološki napredak i općenito promjene koje donosi prije svega internet iziskuju promjene i u nastavnim kurikulumima, a da je našim školarcima matematika jedan od najtežih predmeta, čuli smo mnogo puta. To potvrđuju i loši rezultati maturanata na državnoj maturi, kao i rezultati koje postižu iz matematičke pismenosti u PISA istraživanjima. Zato smo tražili mišljenje od fakultetskog profesora matematike Tonija Miluna treba li se zaista nastavni plan iz matematike mijenjati u srednjim školama.
federation.edu.au
Nije tajna da su nastavni programi u hrvatskim školama općenito zastarjeli, no posebna je situacija s nastavnim kurikulumom iz matematike s obzirom na loše rezultate školaraca koje postižu iz matematičke pismenosti u PISA istraživanjima, kao i na državnoj maturi. Prevladava mišljenje da je matematika srednjoškolcima preteška te da im nedostaje i zainteresiranosti za taj predmet. Zato smo pitali Tonija Miluna, fakultetskog profesora matematike, treba li zaista mijenjati nastavni program iz matematike u srednjim školama.
Prilagoditi gradivo novonastalim uvjetima
Toni Milun kaže kako živimo u doba najvećih promjena u povijesti čovječanstva te da bi se slijedom toga i nastavni plan trebao konstantno mijenjati i prilagođavati novonastalim uvjetima.
– Učenici teško svladavaju pojedine nastavne cjeline, poput logaritama ili trigonometrije. No, to nije razlog da ih se izbaci iz nastavnog plana, već da se promijeni način njihovog učenja. Bilo bi, primjerice korisno raditi projekte u kojima će učenici shvatiti važnost logaritama i njihovu primjenu. Učenici uče riješavati prilično kompleksne logaritamske zadatke, ali često svega mjesec dana nakon obrađenog gradiva ne znaju odgovoriti na jednostavno pitanje ‘Koliko je logaritam od 8 po bazi 2?’ Srećom, primjećujem da su neki novi udžbenici učinili korak naprijed i ponudili zadatke iz svakodnevnog života, ističe Milun.
‘Hijerarhijski ustroj ne stvara okružje koje potiče kreativnost’
On tvrdi kako bi svakako u nastavno gradivo uključio kriptografiju, izradu origamija i matematiku sportskog klađenja. Kaže i da se velik dio srednjoškolaca redovito kladi, a da je matematički vrlo lako pokazati da je gubitak zagarantiran. Ističe kako bi se trebalo inzistirati na grupnom radu u kojem bi učenici razvijali socijalne i komunikacijske vještine.
– Vrijeme je da odgovorni shvate da se samo suradnjom nastavnika, ravnatelja, djelatnika MZOS-a, učenika i njihovih roditelja može stvarati bolji obrazovni sustav, a samim tim i bolji rezultati iz matematike. Svatko bi u toj suradnji trebao dati svoj doprinos. Nažalost, hijerarhijski ustroj u kojem se nastavnici boje ravnatelja, Ministarstva, roditelja i inspekcija ne stvara okružje koje potiče na kreativnost, apelira Toni Milun.
