Posjetili smo školu koja svoje učenike nagrađuje izletima: Imaju zanimljivo natjecanje među razredima
Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik sa svojih 353 učenika i pet smjerova na prvi je pogled prosječna hrvatska srednja škola. Međutim, ondje se provodi jedinstveni projekt putem kojeg je škola nastojala smanjiti broj izostanaka i pedagoških mjera, ali i na neki način potaknuti zajedništvo među učenicima te ih dodatno motivirati na učenje. Riječ je o međurazrednom natjecanju u kojem najbolji kao nagradu dobivaju izlet. I to nije jedini zanimljiv projekt ove škole.
Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik | foto: srednja.hr
I dok neke škole muku muče s pronalaskom rješenja za visoki broj izostanaka po učeniku, u Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Dubrovniku već se nekoliko godina provodi zanimljiv projekt međurazrednog natjecanja. Ovo je jedna od škola koju smo upravo iz tog razloga odlučili posjetiti prilikom našeg nedavnog redakcijskog odlaska u Dubrovnik.
Međurazredno natjecanje zbog kojeg učenici manje izostaju
Smjestila se svega nekoliko stepenica od našeg hotela, a ondje su nas ugostile ravnateljica Suzana Đurđević i nastavnica matematike Marija Bazdan koja je i osmislila spomenuto natjecanje. Ono je, objašnjavaju nam, pokrenuto s ciljem da motiviraju učenike na redovito pohađanje nastave, da paze da ne kasne, ali i da vode računa jedan o drugome te da ih se motivira na učenje.
– Imamo 17 razreda, a natjecanje se odvija u dvije faze, na kraju prvog polugodišta te se nastavlja kroz drugo, pa imamo najbolji razredni odjel i na kraju godine. Kriteriji prema kojima se rangiraju učenici na kraju prvog polugodišta su izostanci i pedagoške mjere. Razredni odjel koji ima najmanje izostanaka po učeniku na kraju polugodišta vrednuje se s maksimalno 17 bodova, drugi 16 i tako redom, što razred ima veći broj izostanaka, dobiva manje bodova. U obzir se uzimaju i neopravdani izostanci po učeniku pa će tako razred s najmanjim brojem neopravdanih izostanaka dobiti 17 bodova, a onaj s najvećim jedan bod. Razredi se posebno vrednuju ako imaju učenike koji uopće nemaju izostanka, svaki učenik koji nema uopće izostanaka svom razredu donosi dodatna tri boda, objašnjava ravnateljica Đurđević.
Kriterij su i ocjene
S druge strane, pedagoške mjere umanjuju broj bodova po razredu.
– Svaka izrečena opomena, razrednom odjelu oduzima bod, svaki ukor razrednog vijeća smanjit će ukupni broj bodova za dva boda, dok će svaka opomena pred isključenje donijeti tri negativna boda. U slučaju da neki razred samovoljno napusti nastavu, oduzet će mu se pet bodova, govori ravnateljica.
To su kriteriji za prvo polugodište, dok se u drugom navedenim kriterijima pridodaje i kriterij uspjeha. Razred koji ima najveću prosječnu ocjenu opet dobiva maksimalnih 17 bodova, a posebna pozornost je na negativnim ocjenama. Na kraju nastavne godine razredu u kojem učenici imaju najmanje jedinica pribraja se maksimalnih 17 bodova. Isto tako, svaki učenik s odličnim općim uspjehom na kraju nastavne godine donosi po jedan bod svom razrednom odjelu.
– Na kraju prvog polugodišta nagrada je jednodnevni izlet koji uključuje prijevoz autobusom i ulaznice za muzeje, izložbe i slično, a učenici imaju i slobodno vrijeme. Prošlo godine imali smo obilazak Splita uz stručno vođenje, ove je u prvom polugodištu nagrada bila posjet Tvrđavi Klis, posjet Saloni, isto uz stručno vođenje i isto je u Splitu bilo slobodnog vremena. A na kraju školske godine se određenim iznosom sufinancira putovanje po učeniku. Recimo, za prošlu školsku godinu to je bilo 100 eura po učeniku, a oni su, primjerice prošle školske godine, birali hoće li ići na jednodnevni izlet ili na višednevno putovanje, navodi ravnateljica Đurđević.
Ravnateljica Suzana Đurđević i nastavnica Marija Bazdan | foto: srednja.hr
Najbolji razred dobiva vrijednu nagradu
Ovu mogućnost nagrađivanja imaju jer imaju vlastite izvore sredstava. Nekada je to bilo obrazovanje odraslih, a sada već 12 godina škola ima učenički servis. Razred nastavnice Bazdan do sada je svaki puta osvojio nagradu. Prošle godine bili su najbolji na polugodištu, imali su svega tristotinjak izostanaka, a uspješni su bili i na kraju godine, kada im je prosjek razreda bio 4,04.
– Odabrali su višednevni izlet u Zagreb, s čime su bili jako zadovoljni, a nedavno smo se vratili s nagradnog izleta koji su učenici odvojili za najbolji razred u prvom polugodištu ove školske godine. Oni su jako motivirani, kada imamo sat razrednika prvo što oni žele je pogledati kako stojimo u tablici. U e-Dnevniku imate popis svih razreda i broj izostanaka, a njima je jako važno koliko je opravdanih i neopravdanih. Jako mi je ostao u sjećanju trenutak kada je majka jednog učenika rekla: ‘Rekao je da ne može imati pet iz Hrvatskog i Matematike, ali ono što može napraviti je da ne izostaje da doprinese uspjehu svog razreda’. Moj razred to jako motivira, kaže nastavnica Bazdan.
Ravnateljica se nadovezuje kazavši da je najveća motivacija prisutna u prvom i drugom razredu. Pritom dolazi do dvaju efekata – najbolji nastoje zadržati svoju poziciju, a oni koji su im za petama nastoje ih sustići. Međutim, oni koji su na sredini ili pri dnu ljestvice ponekad gube motivaciju, pa sad u školi razmišljaju o rješenju za taj problem.
Provode i niz drugih projekata, a nedavno su otvorili i novi smjer
Ovo, dakako, nije jedini projekt koji provodi Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik. Provode niz Erasmus projekata iz domene općeg obrazovanja kroz koje učenici stječu generičke kompetencije, ali i projekte vezane uz ono za što se učenici obrazuju. Primjerice, škola je poznata i po projektu e-School Bank, a putem kojeg učenici u razredu simuliraju bankarsko poslovanje i koji je sada implementiran u redovnu nastavu. Učenici koji imaju interesa za novinarstvo kroz godinu izrađuju i svoj školski list Libertina, a putem vježbeničke tvrtke školarci su sa svojim nastavnicima osmislili društvenu igru kroz koju uče o tome kako funkcionira jedna tvrtka. Njeguje se u Ekonomsko-trgovačkoj tradicija dubrovačkog kraja pa su učenici kroz projektni dan obrađivali čak i običaje kolendavanja u različitim dijelovima županije. Lani su imali i dražbu u kojoj su se učenici nadmetali za kupnju doniranih stvari, a sredstva su išla u humanitarne svrhe.
O stanju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj i manjku interesa učenika puno se govori. No, u Ekonomsko-trgovačkoj školi u Dubrovniku zadovoljni su svojim upisnim trendovima.
– Imali smo period kada je interes bio ustaljen, a zadnje tri godine imamo i povećanje interesa. Mislim da su nam u zadnje tri godine upisni rezultati bili najbolji baš za ovu školsku godinu, a razlog je vjerojatno novi smjer Web dizajner koji smo pokrenuli. Taj se program već neko vrijeme provodi u drugim školama u Hrvatskoj, a mi smo prije par godina uočili da imamo mogućnosti razvijati se u tom području. Bilo nam je dosta važno da učenicima ponudimo neke nove mogućnosti. Morali smo se dosta potruditi da dobijemo pozitivno rješenje Ministarstva, a da bismo ga dobili, morali smo odustati od upisa učenika u smjer Poslovni tajnik. Prošle godine posebno nas je ugodno iznenadio interes za upis u smjer Prodavač, nismo to očekivali, navodi ravnateljica.
Prate gdje su njihovi učenici nakon srednje
S obzirom na nedostatak radnika diljem Hrvatske, zadnjih je nekoliko godina potražnja za strukovnim zanimanjima puno veća. To u školi znaju jer već godinama provode projekt putem kojeg prate zapošljivost odnosno nastavak obrazovanja bivših učenika dvije godine nakon što su završili srednju školu. Projekt, kroz koji učenici i ocjenjuju srednjoškolsko obrazovanje, je pokrenula Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
-Projekt se provodio svaku drugu godinu, ali smo mi, kako smo imali sve instrumente koji nam trebaju, i u godini između sami provodili projekt. Htjeli smo dobiti te informacije, pogotovo ako smo u nekom području nešto željeli poboljšati. Tako sada već imamo pet generacija koje smo pratili i mislim da je to jedan izrazito koristan projekt, navodi profesorica Bazdan, a ravnateljica se nadovezuje kazavši kako je upravo na temelju dobivenih podataka škola radila plan unaprjeđenja.
Kroz projekt su došli i do podataka da se oko 80 posto učenika odlučuje za odlazak na studij. Nisu do samo studiji ekonomskih smjerova, učenici upisuju i varaždinski Fakultet organizacije i informatike, interesantan im je i studij dubrovačkog sveučilišta Mediji i kultura društva, ali i Pravni, Kineziološki i Učiteljski fakultet, ali i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, a neki se odlučuju studirati i matematiku. Ravnateljica smatra da su u školi osigurani svi uvjeti da učenici polože maturu, a oni koji koriste resurse koje škola nudi, poput priprema kroz dodatnu i dopunsku nastavu za općeobrazovne predmete, u konačnici i ostvaruju uspjeh na ispitima. Naše su nam sugovornice istaknule kako trenutno u školi rade na pribavljanju dokumentacije za ponovno pokretanja programa obrazovanja odraslih, a posebno onih čije se pohađanje polaznicima financira putem vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
‘Imamo nastavnike koji zaista vode brigu o učenicima i kojima je stalo do njihova uspjeha’
Sve strukovne škole, pa tako i dubrovačku Ekonomsko-trgovačku očekuje reforma strukovnog obrazovanja, uvođenje modularne nastave. Takav tip nastave odmiče se od tradicionalnog razredno – satno – predmetnog sustava, a umjesto toga uvest će se moduli. Učenici se upisuju u sektor, a više neće biti predmeta koji traju cijele godine, osim općeobrazovnih. Moduli su raspoređeni tako da traju određeno razdoblje, ovisno o tome koliko imaju ECVET bodova. Ideja je da modularna nastava u svim strukovnim školama zaživi već ujesen.
– Smatram da je dobro zamišljeno, ali mislim da će jako veliki izazov biti organizacija nastave. Međutim, mi smo naučeni na izazove tako da vjerujem da kada to krene da ćemo moći odgovoriti na te izazove. Čini mi se da će nastavni proces biti zanimljiviji učenicima, a da će se nastavnici kroz takav način rada više povezati, kaže Đurđević.
Hoće li reforma uistinu zaživjeti od jeseni, pokazat će vrijeme, no ono što je sigurno da su uskoro i pred Ekonomskom i trgovačkom u Dubrovniku upisi učenika u prve razrede. Ravnateljicu smo za kraj pitali i da izdvoji samo jednu stvar zbog koje bi osmaši trebali doći upravo u njihovu školu.
– Izdvojila bih pozitivno školsko okruženje, imamo nastavnike koji zaista vode brigu o učenicima i kojima je stalo do uspjeha učenika. Ne govorim to napamet, to su informacije koje dobivam od roditelja koji navode da su se njihova djeca preporodila u ovoj školi, da se osjećaju da mogu napredovati, da su prihvaćena, da vole ići u školu. Roditeljima čak nisu toliko bitne ni ocjene, koliko taj osjećaj da im je dijete zadovoljno, zaključuje Đurđević.
