Posljedice koronakrize za psihičko zdravlje: Svaki treći student smatra da će mu trebati stručna pomoć
Covidovih 13, kako se nazvalo 13 psihologinja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, istražile su kako se pandemija koronavirusa odrazila na psihološko zdravlje. Rezulati su dosta poražavajući. Tako, primjerice, svaki treći student smatra da će mu trebati stručna psihološka pomoć.
foto: pixabay
Gotovo svaki četvrti stanovnik Hrvatske nakon korona krize osjeća se gore nego prije. Na pitanje imaju li doživljaj da se njihovo psihičko stanje tijekom pandemije poboljšalo, pogoršalo ili je ostalo isto, 66,1% ispitanika procjenjuje svoje psihičko stanje jednakim kao i prije, 9,1% boljim, a 24,8% pogoršanim.
Međutim, gore su prošli oni koji su prije imali psihičkih smetnji. Njih 37,4% procjenjuje da su se smetnje pogoršale, a 16,8% da su se promijenile.
Podaci su to istraživanja Covidovih 13, psihologinja sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, u kojim je sudjelovalo 3500 osoba dobi od 18 do 95 godina te 780 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole. Istraživanje je prigodno nazvano ‘Kako smo?’.
POGLEDAJTE VIDEO:
Polovica se osjećala frustrirano zbog nemogućnosti sudjelovanja u aktivnostima koje su im važne
Primijećene su značajne promjene svakodnevnih aktivnosti ispitanika.
Čak 76,7% lošije ocjenjuje aktivnosti sa širom obitelji, a 74,3% ih to smatra za sve socijalne odnose.
– Više od trećine (35,9%) je iskazalo da su se osjećali pod stresom kad su razmišljali o tome kako će ispuniti sve svoje dnevne aktivnosti, a skoro polovica (46%) da su se osjećali frustrirano zbog nemogućnosti sudjelovanja u aktivnostima koje su im važne, navodi se u istraživanju.
Čak se ni online nastava kojom se često hvalimo ovih dana nije pokazala adekvatnom zamjenom za onom učioničkom.
– Roditelji školske djece osjećali su se kompetentnima u nošenju sa zahtjevima djetetove nastave na daljinu, ali više od 50% ih je procijenilo da je taj oblik nastave njihovoj djeci teži od klasične nastave i ova je procjena povezana sa stupnjem narušenosti njihova psihičkog zdravlja, stoji u rezultatima istraživanja.
Slatki su: Djecu više brinulo da se ne zaraze drugi, nego da će se zaraziti oni sami
Kad smo kod djece, zagrebačke mališane više je uznemirio potres nego koronavirus. Potres je podjednako uznemirio djecu svih uzrasta, ali djevojčice znatno više nego dječake.
Djeca su svoju uznemirenost prikazivala na skali od 1 do 6. Potresu su dali 4,45, a zabrinutošću da će se zaraziti koronavirusom 2,9. Ipak, brinula ih je mogućnost da se zarazi neka njima draga osoba, pa su joj dali 4,75.
Također, nastava na daljinu teža im je nego klasična, a požalili su se i na manjak slobodnog vremena.
Studenti prepoznali da trebaju pomoć
Koronakriza loše se odrazila i na studente.
Mnogi zato pokazuju simptome narušenog mentalnog zdravlja, prvenstveno zbog doživljenog stresa i uznemirenosti, kao i zbog povećane depresivnosti, a čak svaki treći smatra da će mu trebati stručna psihološka pomoć.
– Zabrinjavaju podaci koji govore da nešto manje od 30% ima blago i umjereno izraženu depresivnost, dok njih 23% ima jako i izrazito jako izraženu depresivnost. 20-25% studenata iskazalo je blagu i umjerenu anksioznosti i stres, a njih 17-20% izrazitu uznemirenost i tjeskobu te vrlo intenzivan stres. 10% mladih ima izrazito narušeno mentalno zdravlje (i visoku tjeskobu i depresivnost i stres), pišu psihologinje.
Istraživanje je pokazalo i kako parovi koji žive zajedno bolje se nose sa stresom i imaju manje narušeno psihičko zdravlje, dok partneri koji žive odvojeno posvećuju više pažnje jedno drugome i imaju veću seksualnu želju
Čak 6% umirovljenika misli da je otporno na koronu
Posebno su zanimljivi umirovljenici. Njih 6 posto čak ima teoriju da su zbog svoje starosti i svega što su proživjeli otporniji na koronavirus od drugih.
Valja napomenuti i da je više od polovice umirovljenika bilo je povrijeđeno medijskim izvještavanjem o starijima i COVID-19 pandemiji.
Trideset posto umirovljenika je smetalo što se stariji ističu kao razlog posebnih mjera zaštite, a naglašavanje ranjivosti starijih osoba smetalo je 25% umirovljenica i umirovljenika.
Psihologinje s Filozofskog zaključuju da pandemija nije samo biološki rizik za tjelesno zdravlje već i za psihičko zdravlje značajnog dijela stanovništva, čak i kada nije oboljelo od zarazne bolesti.
– U stručna savjetodavna i operativna tijela koja upravljaju pandemijom potrebno je uključiti i psihologe, ističu u zaključku.
Ipak, nije sve tako crno. Istraživanje je pokazalo kako je ljudima za vrijeme karantene jako pomagalo kad su imali s kime popričati, a pomagali su im i stručni savjeti. Na portalu Kako si? studenti Odsjeka za psihologiju objavljivali su upravo takve savjete, a građani su im se mogli i javiti za savjet.
Napravili su i niz videa koje možete pogledati na našem YouTube kanalu.
PROUČITE REZULTATE ISTRAŽIVANJA:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.
